SAŠINA SUPRUGA NIJE BILA TAMO I TO UKAZUJE NA PODMETANJE

SAŠINA SUPRUGA NIJE BILA TAMO I TO UKAZUJE NA PODMETANJE

29. studenoga, 2011.

 

natasa-srdoc
Nataša Srdoč za portal Tjedno

Razgovarao: Dražen Stjepandić

Predsjednica stranke Hrvatska 21.stoljeća Nataša Srdoč porijeklom je iz Srdoča pored Rijeke. Osnovnu, srednju i  Ekonomski fakultet završila je u rodnoj Rijeci. Jedno vrijeme radila je u bankarskom sektoru. Poslije toga odlazi na magisterij u SAD, magistrirala je na Bentley University. Redoviti je suradnik Economist Intelligence Unit i piše o hrvatskoj ekonomiji. Po povratku iz Amerike želja joj je u Hrvatskoj ostvariti hrvatski san.

Stranka Hrvatska 21. stoljeća na izbore izlazi u 1., 2., 6., 7., 8. i 11. izbornoj jedinici. Proteklih dana o stranci se dosta govorilo zahvaljujući Saši Radoviću, poznatom aktivistu nevladinih udruga i publicistu iz Pule.

Nakon uhićenja Saše Radovića dosta se pisalo i o Vama jer  je poznati aktivist i pisac iz Pule kandidiran na listi u istarskoj izbornoj jedinici. Koliko vam je to pomoglo ili odmoglo u promidžbi stranke?

–  Odmoglo je utoliko jer smo stavljeni u poziciju da gasimo vatru. Upravo je diskvalifikacija stranke i naše liste bio je jedan od ciljeva. Umjesto ovakve situacije, Saša Radović je trebao voditi kampanju u Puli i Istri. Njegova saznanja o političkoj korupciji u Istri, mogla bi dovesti do povrata imovine i obeštećenja velikog broja bespomoćnih građana.  Od trenutka kad smo se udružili i postavili cilj oduzimanja imovine stečene na nelegalan način to je postala prijetnja vlasti. Saša Radović je uhićen na dan kada je postalo poznato da je kandidat na listi Hrvatske 21. stoljeća – ne vjerujem u takvu slučajnost. Ovo je samo pokazalo da su naš program i naši ljudi prijetnja onima koji su se nelegalno obogatili, a građani su uvidjeli s kakvim policijsko-pravosudnim aparatom imamo posla. Ovo je još jedan dokaz koliko u ovom trenutku trebamo strane suce i istražitelje. Razgovarala sam sa Sašinom suprugom i ona nije bila na mjestu događaja, kao što se pisalo, nego je bila u obiteljskoj kući u Puli zajedno sa svojom sestrom i njenim suprugom. U javnost je odaslana priča da je i supruga bila sa Sašom. Zbog te laži cijela priča pada u vodu.  A priču su upravo htjeli pojačati s lažima o prisutnosti supruge.

Kakve rezultate očekujete na predstojećim izborima?

– Barem tri mjesta u Hrvatskom saboru. Međutim, što više mjesta, to bolje.

ADRIATIC INSTITUT

Predstavite nam program stranke Hrvatska 21.stoljeća.

–  Naša nastojanja u Hrvatskoj su počela 2004., kad smo osnovali Adriatic institut za javnu politiku s ciljem provedbe ekonomskih reformi u Hrvatskoj, zasnovanih na neovisnom pravosuđu, vladavini prava i zaštiti vlasničkih prava. Vrlo brzo smo uvidjeli da zbog političke korupcije političke stranke nisu bile zainteresirane  za ekonomske reforme. Sve dok politička korupcija može prolaziti nekažnjeno, dotle neće biti čvrste volje za ekonomskim reformama. Naš institut je u Hrvatsku dovodio ministre iz zemalja koje su uspješno provodile reforme i koje su prerasle u moderne tržišne ekonomije zasnovane na vladavini prava i zaštiti vlasničkih prava. Tako smo doveli Maurice McTique ministra koji je osamdesetih godina bio ministar u sedam različitih ministarstava u reformatorskoj vladi Novog Zelanda. Doveli smo i ministra finacija Slovačke Ivana Mikloša, koji je proveo reforme u Slovačkoj. Na račun tih reformi u Slovačku su stigle brojne investicije i Slovačka je jedna od zemalja koja nije bila u recesiji.

Naš program se zasniva na tri stupa: neovisno pravosuđe, fiskalna odgovornost i stvaranje povoljnog ekonomskog okruženja. Primarno treba uspostaviti neovisno pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu vlasničkih prava što će omogućiti nova ulaganja domaćih i stranih ulagača i stvaranje novih radnim mjesta. Treba ujedno smanjiti poreze, ukinuti parafiskalna opterećenja (negdje oko 200 raznih parafiskalnih opterećenja), ukinuti razne licencije, odobrenja i dozvole koje ne donose dobrobit naciji, smanjiti doprinose iz plaće, te kroz promjenu radnog zakonodavstva omogućiti lakše zapošljavanje ranika. Država ne smije trošiti izvan svojih mogućnosti, te se zalažemo za uravnoteženje proračuna kroz smanjenje državnih rashoda i postavljanje ustavnog ograničenja na razinu  javnog duga.

Što mislite o Jadranki Kosor i njenoj borbi  protiv korupcije.

– To je samo kozmetika, ništa se još korjenito nije počelo rješavati. S Adriatic institutom za javnu politiku napravili smo međunarodnu medijsku kampanju protiv korupcije u Hrvatskoj tijekom 2009. godine uključivši i BBC. Tadašnje ministarstvo vanjskih poslova je napalo BBC. Nije im se svidio tekst o Hrvatskoj kao zemlji kriminala i korupcije. Vlada je time pokazala kako vlast postupa s neovisnim medijima. Postavilo se još jedno pitanje – kako je tek u medijima koji su u vlasništvu države?  U Wall Street Journalu sam zajedno s kolegom Joel Anand Samyjem  napisala članak “Korupcija u Hrvatskoj” i ubrzo nakon toga došlo je do ostavke tadašnjeg premijera Ive Sanadera. Smatramo se zaslužnima za međunarodni pritisak koji je doveo do odstupanja premijera. Od 2005. godine imali smo susrete i brifinge s kongresmenima i senatorima u SAD-u i sa zastupnicima u Europskom parlamentu. Tražili smo da se izvrši pritisak kako bi se riješila politička korupcija u Hrvatskoj.

Jeste li vi američki lobisti?

– Mi nismo nikakvi lobisti jer ne zastupamo interes nikakve posebne interesne grupacije, skupine, pojedinca ili tvrtke. Samo želimo da se u Hrvatskoj ostvare uvjeti za normalan život. Želimo da Hrvatska postane normalna zemlja. Imamo uvjete za život kao u SAD-u ili na Novom Zelandu, samo nam nedostaju politički temelji za takav život. Želimo manje poreze, manje birokracije, lakši dolazak do radnog mjesta i omogućiti ljudima da budu kreativni.  Da bi doveli strana ulaganja i krenuli prema višoj razini dohotka moramo prioritetno ostvariti neovisno pravosuđe. Kako to sa sadašnjim kadrovima nije lako napraviti, a da ne bi čekali dvadesetak godina i generacijski pomak predlažemo dovođenje stranih sudaca i tužitelja. Oni bi imali “izlaznu” klauzulu tako da kada se uspostavi neovisno pravosuđe njihove usluge više ne bi trebali. Mnogi ljudi su u hrvatskom pravosudnom sustavu pokušali doći do pravde i došli su do zida. Zakoni jesu na njihovoj strani, ali pitanje je njihove primjene. Strani suci bi omogućili da naši stručni i pošteni suci dođu do izražaja. Uz suce goste cijela jedna generacija mladih pravnika ušla bi u pravosudni sustav spremni za  jedan častan poziv. U borbi protiv korupcije važno je oduzeti imovinu svim javnim dužnosnicima koji ne mogu dokazati da je stečena na legalan način. Neobjašnjivo bogatstvo koje se nije moglo steći kroz državnu plaću mora se oduzeti i staviti u državni proračun i koristiti za otplatu javnog duga. Predlažemo da se zviždači i ljudi koji prijavljuju korupciju i kriminal nagrađuju

Po mom mišljenju Hrvatskoj bi uz turizam trebalo podići  još jednu jaku privrednu granu i mnogo toga bi bilo bolje. Što mislite koja bi to grana trebala biti?

– Država treba samo omogućiti povoljno ekonomsko okruženje i jednake uvjete za sve, a ne kao do sada ekonomske pobjednike.

Na osnovu povoljnog ekonomskog okruženja, ulagači će se sami odlučiti u koje se grane isplati ulagati.  Bitno je da se država izvuče iz ekonomije kako se ne bi takmičila s privatnim poduzetnicima koji moraju ostvarivati profit kako bi opstali na tržištu. Izvlačenjem države iz ekonomije oslobodit će se sredstva poreznih obveznika koja stoje blokirana. Primjerice, umjesto da država bude vlasnik hotela, hotele treba do kraja privatizirati i ta sredstva usmjeriti na izgradnju bolnice ili škole. Država se ne treba baviti izgradnjom brodova, to neka rade privatnici. Država se treba brinuti za omogućavanje komunalne infrastrukture, zdravstvo, školstvo i sigurnost građana.

Imamo strašne potencijale u poljoprivredi, agronomiji, uzgoju cvijeća, a mogli bi uzgajati divljač, jelene i muflone i izvoziti ih. Kad se pogledaju Hrvatska i Austrija iz zraka se uočava strašna razlika u neobrađenim površinama. Pojedinci bi mogli razvijati nove uslužne djelatnosti. Imamo strašan potencijal u proizvodnji vina, pogledajte samo primjer Čilea koji od vina uprihoduje milijardu i tristo milijuna dolara godišnje. Na moru neke određene ribolovne zone možemo dati u koncesiju, ali nikako ih prepustiti bez naknade. Moramo se pomaći od razmišljanja “koja grana bi se mogla razviti”, na to da se stvore uvjeti kako bi se bilo koja grana mogla razviti. Tko bi mogao reći prije dvadeset godina da ćemo se danas svi služiti i trgovati internetom.

 

U ANKETI EUROBAROMETRA JE 30% ZA ULAZAK U EU

Zašto je stranka Hrvatska 21. stoljeća protiv ulaska u Europsku uniju?

– Naš stav je da je sadašnji ugovor jako nepovoljan za Hrvatsku. Hrvatska se bez ikakve naknade odriče gospodarskog pojasa na moru. Taj pojas vrijedi milijarde eura, uz riblji fond odričemo se nalazišta nafte i plina i drugih prirodnih bogatstava. Zašto bi se mi morali toga odreći? To zaista nije normalno.

Je li ulazak Hrvatske u EU sadašnji američki strateški interes?

– Amerikancima je to periferna stvar, a  i nisu dobro informirani. Ljudi s kojima sam razgovarala začude se čega se sve moramo odreći zbog zahtjeva iz EU. Primjerice ne smijemo saditi nove trsove vinove loze i to Amerikanci ne mogu shvatiti, posebice kad saznaju detalje zaključe kako EU nije demokratska zajednica zasnovana na tržišnoj ekonomiji.

Očekujete li da će referendum za pristup EU proći?

– Eurobarometar je u svojoj anketi utvrdio da je trenutno samo 30% građana za ulazak u Europsku uniju. Dok hrvatske agencije mahom plaćene od Ministarstva vanjskih poslova prikazuju iskrivljene podatke po kojima je 60% građana za ulazak u Europsku uniju, u istom razdoblju provedenih anketa. Pogreška od 100% je prevelika da bi bila slučajna. U Hrvatskoj vlast navija za to da se prikazuje kako su građani za ulazak u EU i forsiraju  tu sliku. Ako se referendum napravi na pošten način i velika većina građana izađe na referendum, rezultati bi mogli pokazati kako većina Hrvata ne želi u Europsku uniju. Očitu korist od ulaska u EU ima politička klasa koja računa na beneficije i dobro plaćena mjesta u administraciji EU.

Odakle je Vaš suprug i kako ljudi reagiraju na plavušu i obojenog  muškarca? Jeste li u Hrvatskoj osjetili rasizam?

–  Moj muž je iz Kalifornije. Njegovi djedovi su podrijetlom iz Indije.  Rekla bih da pravog rasizma, koji se zasniva na različitoj boji kože, uglavnom nema. Uočila sam da oni koji se protive našim idejama koriste rasizam kako bi ostvarili svoj cilj. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code