ROMANI S MATEMATIČKIM PRINCIPIMA

ROMANI S MATEMATIČKIM PRINCIPIMA

12. svibnja, 2013.

2012-07-07-4ff825b078f21

Razgovor s književnicom Jasnom Horvat

 

Razgovarao: Ivan Raos

O romanima Jasne Horvat, dobitnice nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine, piše se u široj akademskoj zajednici, a njezina se djela označuju rijetkima, posebice kada ih se promatra u svjetlu poststrukturizma novog doba. Upravo zbog svojih ne uobičajenih struktura – romani Jasne Horvat svojevrsne su provokacije uvriježenom pogledu na književnost. U razgovoru s autoricom, doznajemo o njezinom pogledu na književnost, o utjecaju digitalnog doba na njezin autorski poststrukturizam kao i o sve brojnijoj znanstvenoj recepciji.

Nedavno ste zagrebačkoj publici predstavili svoj četvrti roman Vilikon. Tom je prigodom književna kritičarka Jagna Pogačnik Vaš opus ocijenila „unikatnim na hrvatskoj književnoj sceni, svojevrsnim sretnim spojem različitih narativnih tehnika u kojima se smjenjuju književne dionice s onima koje pripadaju znanosti“. Kako pristupate izgradnji Vaših romanskih struktura?

-Inspirira me novo, informacijsko doba. Ono je prisutno u našim poslovnim dijelovima dana, ali i na ulicama i u domovima. Kao bića skloni smo gomilanju čak i u domeni informacija. Međutim, u preobilju informacija, nerijetko se se stvara osjećaj izgubljenosti i nesnalaženja. U svojim romanima strukturama stvaram vodič za pretraživanje one informacije koja je krovna tema romana. Tako se u romanu Az glagoljica nameće kroz strukturu, ali je ujedno i vodič za „pretraživanje“ romana. U Auronu je krovna tema ljepote izražena i strukturirana kroz omjere zlatnog reza, u Bizariju su to bizarne osobnosti ugrađene u grad Osijek, a u Vilikonu su kroz strukturu magičnog kvadrata broja dvanaest ponuđene leksikonske natuknice o vilama – nadnaravnim i ne vidljivim ženama iz Kraljevstva Hrvatskog.

VIŠE OD KNJIŽEVNE PRIČE

 Nije li takav pristup također „prepunjen“ informativnošću?

-I knjižnice su „prepunjene“ informativnošću, ali u njima postoji određeni red koji dopušta snalaženje. Upravo zbog preobilja informacija u ovodbnici, prije izbora knjige koju kanim čitati, prethodno se informiram i tek potom izabirem ono čemu ću darovati pozornost. Zadnjih godina najradije čitam tekstove čija sadržajnost nudi više od same književne priče. Ova pravila nastojim primijeniti i na tekstove koje sama stvaram.

 Koja su to „nova pravila“ koja postavljate u Vašim djelima?

-Književnost je oduvijek bila zrcalo stvarnosti. Kada razmišljam o novom dobu vidim ga određenim nekolicinom odlika, ponajprije mnoštvo informacija digitalnog sučelja, potom konzumerizmom i globalizacijom. Zanimljivo mi je, upravo ove odlike ugraditi u tekst, ali tako da struktura teksta upućuje na temu, jednako snažno i jednako izravno kao što se to oduvijek čini u izravnom pripovijedanju. Izim toga, književnost ima i sve odlike marketinga pa ju koristim kao marketinško sredstvo za promidžbu hrvatske kulture. Oživljavanjem baštinskih vrjednota otvara se stvaralačko polje konstruiranja novog i aktualnog.

ZNANSTVENA RECEPCIJA PROZNIH OSTVARENJA 

Na međunarodnom znanstvenom skupu Međumurski filološki dani 2, održanom 26. travnja 2013. u Čakovcu, izloženo je znanstveno viđenje Vašeg književnog rada. Riječ je o znanstvenom radu Romani Jasne Horvat kao (post)oulipovski narativi docentice Andrijana Kos-Lajtman i Ivana Buljubašić. Kako komentirate ovu znanstvenu recepciju Vaših proznih ostvaraja?

-S radom sam upoznata, ali je pristup za mene posve nov. Naime,  znanstvenice Kos-Lajtman i Buljubašić navedene romane čitaju kao narative koji nasljeđuju tendencije grupe Oulipo osnovane u Francuskoj 60-ih godina 20 stoljeća. Oulipovci su „regrutirani“ iz redova intelektualaca koji su istodobno bili i matematičari i književnici. U tom smislu, pripadam im u potpunosti.

U radu se navodi kako su Oulipovci matematiku primjenjivali kroz postavljanje određenih ograničenja. Činite li to i sami u svojim romanima?

-Začuđujuće je što sam i sama primijenila ograničenja na svaki od proznih tesktova. Nisam znala da su to činili Oulipovci, ali mi je ova podudarnost intrigantna i  sigurno je da otvara prostor novim analizama. Zapravo, sva četiri romana koja sam do sada objavila, jesu konceptualni romani kod kojih su ključne strategije oblikovanja određeni matematički principi kao što su permutacije, palindromi, lipogrami, simetrija i sl.

Znanstvenice Kos-Lajtman i Buljubašić navele su kako je Vaša specifična autorska modifikacija obogatila književnu scenu i pridonijela njezinoj raznovrsnosti proizvodnjom romana hibridnog karaktera, tj. konstrukcijom svojevrsnih romana-projekata ikoničke konceptualizacije.  Kanite li ustrajati u ovakvom, (post)oulipovskom pristupu? Je li on prijemčiv širokom auditoriju?

-Ako je točno tad ovakav pristup potiče na promišljanje novog doba kao i našeg mjesta u njemu pa je on i opravdan. Prijemčivosti su dobrim dijelom rezultat navike, a navike su podložne promjenama. Intimno se nadam da su ove strukture doista rezultat novog doba. U tom slučaju, romani koje stvaram pripadali bi budućnosti što bi me uistinu radovalo.

Pripremate li što novo?

U pripremi je roman Alikvot koji bi do kraja godine trebao biti objavljen u nakladničkoj kući Algoritam. I ovaj tekst posjeduje sebi svojstvenu strukturu, a inspiriran je studijom Vladimira Mažuranića o Melek Jaši Dubrovčaninu, potkralju Gudžerata. Ujedno, riječ je o temi posljednjeg, nedovršenog romana Ivane Brlić Mažuranić te se može reći kako se u ovome tekstu susreće više važnih tema i osobnosti iz hrvatske prošlosti. Struktura je, naravno, prilagođena temi. U ovom slučaju, ona je – alikvotska (alikvot je broj koji neki drugi broj dijeli bez ostatka) i za sada bih rekla tek da je namijenjena onim čitateljima koji se svojim osobnim stremljenjima posvećuju u potpunosti te se pri tome „dijele bez ostatka“.T

 

14 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Sanja
    #1 Sanja 24 svibnja, 2013, 15:36

    Matoš je dobro rekao, danas svaka šuša može pisati, no ipak se profiliraju imena koja će se čitati kao književna i ona druga, ne znam kako bih nazvala tu drugu skupinu autora. Srećom imamo Horvaticu koja nas profilira, nadam se jednom i šire u Europi.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. knjiznicarka
    #2 knjiznicarka 20 svibnja, 2013, 21:53

    Pročitala sam sve Horvaticine romane, žena je stvarno izuzetna. Inače radim u školskoj knjižnici i puno čitam, to je dio moje struke, ali za ovu grupu iz Francuske prvi put čujem. Rado ću pročitati ako ima nešto njihovo prevedeno na hrvatski.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. pero
    #3 pero 20 svibnja, 2013, 11:13

    Zadivljen sam da u Hrvatskoj postoji takav kritički i umjetnički pristup prema književnom stvaralaštvu Jasne Horvat, čini mi se zaista vrlo kreativne i ugledne hrvatske književnice. S poštovanjem čitam ove komentare o teoriji i Lajtmanicu ću od sad ozbiljnije čitati.

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. zp
    #4 zp 19 svibnja, 2013, 14:09

    Andrijana Kos Lajtman je izvrsna hrvatska pjesnikinja i kritičarka. Ono što sam prčitao kako analizira književna djela Jasne Horvat mogu reći da ih razjašnjava gotovo savršeno. Usprkos teorijski dobroj shvaćenosti i tumačenju romana oni su napisani i sustavljeni kao postrukturističko izražavanje zasnovano na matematici. Može se reći da su njezini romani pravi literarni kanon. Ipak djelomice romani su napisani na matematičkim prinicipima ili logici što je primjetila recezentica. Romani su leksikoni govore o pouzdano pitanjima iz sadašnjosti, a ujedno propituje iznova prošlost , kao u ovom VILE. Čitavi sadržaji romana odiši europeiziranom književnom razinom prožetom hrvatskim tradicijskim identitetom i sadržajem. Za razliku od svih književnica otvorenije sebi dopuša ulazak u poststrukturu suvremenosti književnog i kulturnog izražavanja.ZP

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. Silvana
    #5 Silvana 18 svibnja, 2013, 11:06

    U ovom razgovoru se vidi pravo znanje i velika književničina razina kulture za razliku od onih koji pišu i uopće ne misle o svemu sve znaju iako ništa neznaju. Općenito vidljiv je problem većine tzv. kritičara i teoretičara nepoznavanje osnova a kamo li poznavanje kulturoloških pravaca 20. stoljeća. Teorijski pratiti književnost i iznositi činjenice o pojedinim radovima i nije neki veliki teret. Ipak ljudi koji se bave i objašnjavaju kulturu, dobro je da su se našli u prilici i tumače je kao poznavatelji makar i kao prijatelji. Žalosno je da sve manje direktno komuniciramo s ljudima i upoznajemo ih kroz njihova djela. Međutim oslanjamo se na ekrane-ko u sci-fi…Treba čitati ovakva književna djela i suočit se sa svjetom. Od luđaka i frikova se nemreš sakriti, uvijek će nać način da ti smetaju. Ak ćete me ” izfiltrirat” zbog ove podrške ko što bi to neki vrlo rado napravio. Možda i ne i bude

    Odgovorite na ovaj komentar
  6. Stipe iz Splita
    #6 Stipe iz Splita 17 svibnja, 2013, 11:48

    Čestitam portalu Tjedno.hr na dvogodišnjem izgleda mi uspješnom djelovanju. Unatoč problemima vaš portal odoljeva ideologijama koje pojedini mediji proizvode u Hrvatskoj. Zato što začahureni medijski tajkuni održavaju ideologiju zla i zločina. Gadno je to što novinari za njih bezpogovorno rade kako god oni žele.
    Iskreno želim da nadalje s portala izvješćuje hrvatsku javnost sa zanimljivim temama iz svih područja. Pištie o pitanjima koja dotiču pojedinca, narod i naciju, poglavito u ovim okolnostima integriranja u EU, a u čemu je kultura važna.
    Ovakvi razgovori s vrijednim i zgodnim hrvatskim književnicama daju nadu u sadašnjicu hravatskom čovjeku i naciji. Jer postoje žene i ljudi koji su spospbni voditi hrvatsku državu ponosno naprijed u Europi.

    Odgovorite na ovaj komentar
  7. ivan2542
    #7 ivan2542 16 svibnja, 2013, 11:39

    Prakticiranje ovakve knjževnosti za sve uzraste bez ideološke prisile veliki je dobitak za hrvatsku baštinu, jer Jasna Horvat piše koherentne činjenice i iznisi ih kao izvjesnosti i istine,a ne oslanja se ni nakakvu ideologijui tako pomaže inteligenciji i čitateljima da ustvrde kako diše ovaj razgolićerni svijet ovakav kako je sada…

    Odgovorite na ovaj komentar
  8. Gospić
    #8 Gospić 15 svibnja, 2013, 16:51

    Naprotiv hvale je vrijedno kako portal Tjedno.hr objavljuje razgovore s ugledijim hrvatskim književnicama, književnicima i općenito umjetnicima. Posebnim mi se čine Raosovi prilozi očito poznaje dobro književnu zbilju u Hrvatskoj i dočarava je na pristupačan način čitatelju.Pa i razgovorima s najzanimljivijim hrvatskim umjetnicama i književicima koji ipak umiju i znaju kazati. Kao što i ovaj razgovor dokazuje europsku zrelost najviše književne razine omiljene hrvatske književnice Jasne Horvat. Tekstovi koje objavljujete o politici, uglavnom su neuvjerljivi i dosadni. Ipak ono najbolje o čemu mediji pišu u Hrvatskoj upravo su razgovori kakve vi objavljujete s književnicama kakva je Jasna Horvat i o njihovim knjigama.

    Odgovorite na ovaj komentar
  9. Dubrovnik
    #9 Dubrovnik 15 svibnja, 2013, 09:19

    Jasnini romani čini mi se da su bogom dana rekonstrukcija (književne uspavanke), nastale sedamdesetih, odkad je hrvatska književna riječ gotovo utihnula. Korisna su to djela obuhvaćaju veliki vremenski raspon i nije slučajno što se historiografijom provlača brojna pitanja iz naše sadašnjosti. Siguran sam da će njena djela kao takva ostati i biti dostupna široj javnosti kao prihvatljivi romani.Prema tome nadajmo se da će postati i obvezna školska lektira a dobro je da se i pedagoške akademije bave njenim djelima.PT

    Odgovorite na ovaj komentar
  10. Daniela
    #10 Daniela 14 svibnja, 2013, 17:21

    Mnogi se javljaju i koje šta piskaraju i govore. Iskreno kazano piskaraju kojekakve piskaralice i piskarala, izdavači ih objavljuju pa ispada svega i svačega, i sve šta se napiše i objavi u Hrvatskoj uglavnom su budalaštine i bezvezni prijevodi. Za razliku od takvih romani najbolje ovog trena hrvatske književnice Jasne Horvat s osjećajem su pisani i dobrim poznavanjem teme. Izrazito su sadržajni posebno kad ovako zanimljiva književnica govori uvijek to ima smisla i rado zavirim na vaš portal. Reći ću iznosi vrlo zanimljive ideje a i ona je sama orginalna. Pa i kad objašnjava bilo koji svoj roman, ili svoje namjere, vrlo je jasna, jer je Jasna !

    Odgovorite na ovaj komentar
  11. ribica
    #11 ribica 13 svibnja, 2013, 08:34

    u iscekivanju sam novog romana..samo naprijed profesorice!

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code