PROTIV ČETVERO RUKOVODEĆIH LJUDI U HINI PODNESENA KAZNENA PRIJAVA

PROTIV ČETVERO RUKOVODEĆIH LJUDI U HINI PODNESENA KAZNENA PRIJAVA

29. rujan, 2016.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Donosimo izjave ravnateljice HINE gospođe Branke Gabriele Valentić, glavnog urednika gospodina Serđa Obratova i izvanredno otpuštene novinarke gospođe Smiljanke Škugor Hrnčević

Napisao: Marko Jurič

Za emisiju “Markov trg” je bila pripremljena tema o aferi koja potresa Hrvatsku novinsku izvještajnu agenciju (HINA), a radi se o članku o supruzi bivšeg ministra Miranda Mrsića čija je firma ostala dužna HZZO-u 10 milijuna kuna. Naime, tekst je napisan 7. rujna, dakle prije izbora, a objavljen je 18. rujna, znači nakon izbora. Postavlja se pitanje je li taj tekst bio zadržavan kako ne bi naštetio Mirandu Mrsiću i SDP-u na izborima ili je bio nedorađen kao što tvrde u Hini? Posljedica te afere je najavljen otkaz novinarki Smiljani Škugor Hrnčević. Budući nije bilo dovoljno vremena u emisiji, a zbog važnosti teme donosimo pismena očitovanja obiju strana u ovom slučaju: ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić, glavni urednik Hine Serđo Obratov i novinarka Hine i Smiljana Škugor Hrnčević.

Očitovanje ravnateljice Hine Branke Gabriele Valentić:

Poštovani,

Odgovori na pitanja Marka Juriča za potrebe emisije Markov trg na pitanja koja su u nadležnosti ravnateljice Hine.

 Je li točno da je pokrenuta procedura izvanrednog otkaza novinarki Hine Smiljani Škugor Hrnčević jer je, kako ste izjavili, trećim osobama dostavila neobjavljeni tekst o 10,6 milijuna kuna duga prema HZZO-u supruge bivšeg ministra Miranda Mrsića u tom trenutku kandidata Narodne koalicije u VI. Izbornoj jedinici?

Odgovor: Protiv radnika za kojeg je utvrđeno da je trećim osobama, suprotno svojim ovlastima, dostavila nedovršenu odnosno radnu verziju teksta Hine i da je teško povrijedila obveze iz radnog odnosa pokrenut je postupak izvanrednog otkaza ugovora o radu.  Suprotno Vašim navodima, nije riječ o “neobjavljenom tekstu“ nego o radnoj i nedovršenoj verziji teksta koja, prema odluci nadležnih urednika, nije bila spremna za objavljivanje.

Spomenuti je tekst za emitiranje poslan 7. rujna, dakle prije izbora, međutim bez obrazloženja i u  neizmijenjenom obliku što se relevantnih činjenica tiče o dugu, objavljen je tek 18. rujna, nakon izbora. Zašto?

Odgovor: Odgovor na ovo pitanje je u nadležnosti glavnog urednika Hine.

Što je u međuvremenu novo, u tekstu?

Odgovor: Odgovor na ovo pitanje je u nadležnosti glavnog urednika Hine.

Je li točno da se glavni urednik Hine Serđo Obratov očitovao o tom slučaju tek 20. rujna i priznao da je zaustavio tekst?

Odgovor: Uprava Hine nema bilo kakvih spoznaja o tome da je glavni urednik zaustavio tekst ili da je to negdje priznao. Upravo suprotno, Uprava Hine smatra da je glavni urednik postupao u skladu sa svojim ovlastima. U ostalom dijelu odgovor na ovo pitanje je u nadležnosti glavnog urednika Hine.

Je li glavni urednik objasnio zašto je zadržavao objavu tekst i što je u tekstu promijenjeno od prve verzije do one za objavu?

Odgovor: Kako je naprijed navedeno, Uprava Hine nema spoznaje o tome da je glavni urednik “zadržavao objavu” teksta. Upravo suprotno, Uprava Hine smatra da je glavni urednik postupao u skladu sa svojim ovlastima. U ostalom dijelu odgovor na ovo pitanje je u nadležnosti glavnog urednika Hine.

Je li istina da tvrdite kako je kolegica Škugor-Hrnčević kriva za objavljivanje teksta u medijima?

Odgovor: Upućujemo Vas na odgovor na prvo pitanje.

Je li istina da Vas je zvao Mirando Mrsić i molio da ne emitirate tekst dok izbori ne završe?

Odgovor: To nije istina.

Je li istina da se novinarka Iva Boban Valečić, autorica teksta protivila neobjavljivanju teksta i da je u svom očitovanju na kolegiju glavnog urednika kazala da je tekst mogao biti objavljen 7. rujna kada ga je poslala uredniku na emitiranje?

Odgovor: Odgovor na ovo pitanje je u nadležnosti glavnog urednika Hine.

Srdačan pozdrav

Branka Gabriela Valentić

ravnateljica

Očitovanje glavnog urednika Hine Serđa Obratova:

Poštovani,

niže su moji odgovori na pitanja koja ste postavili.

Je li točno da je pokrenuta procedura izvanrednog otkaza novinarki Hine Smiljani Škugor Hrnčević jer je, kako ste izjavili, trećim osobama dostavila neobjavljeni tekst o 10,6 milijuna kuna duga prema HZZO-u supruge bivšeg ministra Miranda Mrsića u tom trenutku kandidata Narodne koalicije u VI. Izbornoj jedinici?

Odgovor: Za odgovor na ovo pitanje nadležna je Uprava Hine a ne glavni urednik.

Spomenuti je tekst za emitiranje poslan 7. rujna, dakle prije izbora, međutim bez obrazloženja i u neizmijenjenom obliku što se relevantnih činjenica tiče o dugu, objavljen je tek 18. rujna, nakon izbora. Zašto?

Odgovor: Radna verzija teksta nije objavljena jer je autorica od nadređenih urednika dobila zadatak da od više izvora pokuša dobiti dodatne podatke i obrazloženja, kao što je to redovito slučaj s gotovo svakom temom na kojoj novinari Hine rade. Posebice se to odnosi na tekstove u kojima se Hina poziva na anonimne izvore, kao što ovdje bio slučaj. Hina kao javni servis  ima dodatnu odgovornost, pa se stoga podaci iz anonimnih izvora moraju dodatno provjeravati. Netočno je da je tekst na kraju objavljen u neizmjenjenom obliku što se lako da utvrditi usporedbom oba teksta.

Što je u međuvremenu novo, u tekstu?

Odgovor: U odnosu na radnu verziju u konačnoj je objavljena svojevrsna potvrda sumnji da tvrtka o kojoj se pisalo najvjerojatnije ima povlašteniji položaj od drugih koje posluju s HZZO-om. Naime, to se nije vidjelo iz radne verzije teksta i to je bilo potvrđeno tek naknadno od Hininih anonimnih sugovornika iz drugih tvrtki koje posluju na tržištu lijekova. U konačnoj verziji također smo objavili izjavu bivšeg ravnatelja HZZO-a u čijem mandatu je nastao dug privatne tvrtke prema HZZO-u, što je također izostalo u radnoj verziji. I tu smo se držali profesionalnih standarada da “drugoj strani” pružimo mogućnost da iznese svoje stavove. Do izjave tog sugovornika došli smo tek 17. rujna, a idućeg dana tekst je objavljen na Hininoj naslovnici, a potom i na Hininom portalu s besplatnim vijestima iz zdravstva, gdje je bio udarna vijest.

Je li točno da se glavni urednik Hine Serđo Obratov očitovao o tom slučaju tek 20. rujna i priznao da je zaustavio tekst?

Odgovor: Netočno je da sam se o ovom slučaju očitovao tek 20. rujna. Netočno je i to  da sam „zaustavio“ ili pak priznao da sam „zaustavio tekst“. Naime, nakon što sam saznao za krađu i objavu radne verzije Hininog teksta na dva portala (9. rujna), odmah sam idućeg jutra na kolegiju urednicima svih Hininih redakcija obrazložio kako se radi na tekstu i što još treba dodati da tekst izađe u emisiju. Na kolegiju se potom još u dva navrata razgovaralo o ovom slučaju, a 14. rujna sam se očitovao članovima Upravnog vijeća Hine, a nakon toga sam se 19. rujna odlučio obratiti svim članovima Uredništva putem intraneta kako bi znali o čemu se radi. Kako proizlazi iz gornjih odgovora, tekst nisam zaustavio već sam postupao sukladno svojim ovlastima i pravilima struke te i dalje stojim kod svoje odluke.

Je li glavni urednik objasnio zašto je zadržavao objavu tekst i što je u tekstu promijenjeno od prve verzije do one za objavu?

Odgovor: Niti ja niti bilo tko u Hini nije “zadržavao objavu” teksta, a o razlikama dvaju tekstova sam već naprijed odgovorio.

Je li istina da tvrdite kako je kolegica Škugor-Hrnčević kriva za objavljivanje teksta u medijima?

Odgovor: Za odgovor na ovo pitanje nadležna je Uprava Hine a ne glavni urednik. 

Je li istina da Vas je zvao Mirando Mrsić i molio da ne emitirate tekst dok izbori ne završe?

Odgovor: Nitko me nije zvao ili kontaktirao zbog navedenog teksta i molio da ga se ne emitira. Objava svakog teksta u Hini vezana je ispunjavanjem profesionalnih standarda o čemu sam se već nekoliko puta javno, pa i sada Vama, očitovao.

Je li istina da se novinarka Iva Boban Valečić, autorica teksta protivila neobjavljivanju teksta i da je u svom očitovanju na kolegiju glavnog urednika kazala da je tekst mogao biti objavljen 7. rujna kada ga je poslala uredniku na emitiranje?

Odgovor: Netočno je da se autorica teksta protivila neobjavljivanju teksta. Točno je da je smatrala da je tekst dovoljno dobar za objavu 7. rujna, ali nakon razgovora sa mnom i neposredno nadređenim urednikom i nakon što sam joj ukazao na neka važna neodgovorena pitanja u radnoj verziji (9. rujna uoči objave teksta na portalima) složila se s odlukom da se tekst doradi i dopuni. To je i učinila 17. rujna kada je novu verziju teksta predala uredniku na desk. Tekst je objavljen idućeg jutra.

Srdačan pozdrav, Serđo Obratov glavni urednik Hine

Očitovanje Smiljane Škugor Hrnčević:

Poštovani kolega Marko Jurič,

Zahvaljujem Vam na pozivu u Vašu emisiju, no s obzirom da sam u zdravstveno lošem stanju i na bolovanju uslijed profesionalne bolesti zbog koje sam upravo privremeno nesposobna za rad, a koja (privremena nesposobnost) traje do daljnjega) što je posljedica dugugogodišnje šikane koju sam od 2012. kada sam smjenjena s mjesta ravnateljice Hine, pa do danas, od Hininoga rukovodstva trpila gotovo svakodnevno, nikako ne bi mogla sudjelovati.

No, koliko mi to zdravstvene prilike dopuštaju šaljem Vam moju izjavu kojom želim Vama i preko Vaše emisije javnosti pojasniti sve bitne činjenice i okolnosti o cenzuri u Hini kada je vodstvo Hine, 7. rujna 2016. odlučilo neobjaviti, dakle sprovesti cenzuru profesionalno napisanog teksta pod naslovom „TVRTKA MRSIĆEVE SUPRUGE DUGUJE HZZO-u 10, 6 MILIJUNA KUNA“, a koji je s nebitnim izmjenama objavljen tek 18. rujna 2016., dakle nakon što su održani parlamentarni izbori 11. rujna.

Naglašavam da je autorica teksta javno izjavila na kolegiju Glavnog urednika, a to u svom očitovanju ne poriče niti glavni urednik Serđo Obratov, da smatra da je tekst sa svim činjenicama, što se nje osobno tiče bio spreman za objavu tog 7. rujna.

RAZLIKA U PRVOTNOM I ZAVRŠNOM TEKSTU NAKON 11 DANA ČINJENIČNO NEBITNA

U završnoj verziji teksta koja je objavljena 18. rujna novo je samo to da su …. anonimni sugovornici iz drugih tvrtki koje posluju na tržištu lijekova i imaju slične ugovore s HZZO-om Hini rekli kako nemaju saznanja da netko na temelju ugovorenog “payback modela” tako dugo nije vratio dug HZZO-u“, te da … „Zašto dug još uvijek nije vraćen ne zna ni tadašnji ravnatelj HZZO-a Siniša Varga“.

Dakle „TE SU DORADE“ totalno nerelevantne za činjenice o visini duga, tko ga nije platio i od kada traje.

Tekst se istog dana, dakle 7. rujna, PO PRAVILIMA NOVINARSKE STRUKE, A ŠTO JE IZOSTALO, uredničkom sugestijom trebao dopuniti izjavom Miranda Mrsića koji je suprug dotične dužnice, koji je četiri godine bio ministar u Vladi dok mu je supruga dugovala, odnosno pitati ga o sukobu interesa, tim više što je bio kandidat na parlamentarnim izborima u VI. izbornoj jedinici. Ako se ne bi odazvao pozivu, tekst se mogao nakon sat, dva dopuniti da Hina do M. Mrsića nije uspjela doći jer se ne javlja. I to bi bila informacija za građane, Hinine korisnike koji su tih dana pratili izbornu kampanju i propitivali na temelju i medijskih napisa za koga će glasovati.

Što se tiče, dorađivanja teksta kako to tvrdi glavni urednik u svom očitovanju od 20. rujna, dakle debelo iza početka čitave priče, svaki se tekst može dorađivati u nedoleged, no ovaj je sadržavao sve relevantne informacije, što potvrđuje i njegova konačna objava 18. rujna.

Mirando Mrsić, pričaju Hinini kuloari, zvao je ravnateljicu Hine Branku Gabrijelu Valentić da zaustavi tekst, što je ona preko glavnog urednika i postigla. Autorica teksta je nakon tog pritiska 7. rujna, vidno uzrujana, hodala Hininim prostorijama, govorila kolegama da je njezin tekst profesionalno napravljen. Simptomatično je da nakon toga, sve do 11. rujna, navečer, dakle na dan izbora nije dolazila na posao. Je li riječ o bolovanju, ili je zamolila za odsutstvo, nije mi poznato.

Dakle, nakana vodstva Hine bila je jasna – zaustaviti tekst do održavanja izbora, a kasnije su razjareni što je ipak kako oni kažu radna verzija 9. rujna osvanula na dva medijska portala, krenuli u istragu i optužili me da sam za sve kriva osobno, jer sam ukrala Hinin tekst i poslala medijima, a nisam.

Da sam htjela krasti Hinine radne tekstove, kako me optužuju i poslati ih medijima, onda bi to sigurno napravila na drugi način. No, zar se nisu zapitali da kada bi to netko od 120 zaposlenih i napravio, da je to zato jer su htjeli ukazati na zataškavanje teksta, o marifetluku Mrsićevih i zataškavanju tog marifetluka u Hini i upozoriti sve političke stranke koje su se natjecale na izborima i javnost.

To bi u ostalom bilo moje i njihovo Ustavno pravo da kao građanini i novinari Hine iskoristimo to svoje građansko i Ustavno pravo i upozorimo druge političke stranke i javnost na nejednaki tretman u izborima kada je u pitanju Hina koja je javni servis i koja kako kaže Zakon o Hini ne smije doći pod utjecaj bilo koje ideološke, gospodarske, političke ili druge intersne skupine.

A upravo je ovdje meritum da se vodstvo Hine u izbornoj utakmici stavilo na stranu jedne političke opcije, zabranjujući objavljivanje toga teksta s obrazloženjem o tobožnoj doradi. Usput napominjem, a vrlo je važno da Hinini djelatnici tog 7., 8., 9., 10. i sve redom do 20. rujna nisu od glavnog urednika ili bilo koga drugog, dobili nikakvo službeno očitovanje što se dorađivalo i zašto.

Danas, 27. rujna uručen mi je poštom izvanredni otkaz, iako sam na bolovanju uslijed profesionalne bolesti što je posljedica torture i šikane koju vodstvo Hine nada mnom provodi od konca 2012. kada me je tadašnja Kukuriku koalicija smjenila s mjesta ravnateljice i postavila Branku Gabrielu Valentić koja je do tada bila glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika, dakle kolacijskog partnera u toj Vladi. Pametnome dosta!!!!!

Nije na odmet napomenuti da je tada izabrana ravnateljica imala 46 godina, a diplomirala je dvije godine ranije. U natječaju za ravnatelja se traži pet godina na rukovodećim poslovima. Pa sad neka javnost računa kakve su prevare i muljaže tada napravljene i kako su ti, vršili mobing nad svima koji su na to ukazivali u Hini, što je pod krinkom preustroja Hine rezultiralo s 30 otkaza u manje od 6 mjeseci, dakle, do kolovoza 2013.

Zadnji tko se držao u toj i takvoj Hini sam osobno, no eto, obračunali su se i sa mnom.

Pozivam Vladu RH, resorno ministarstvo, USKOK , ispekciju rada da se u Hini u zadnje četiri godine provjere podaci o restrukturiranju i otkazima, zapošljavanja bez iti jednog internog ili javnog natječaja. DORH pozivam da ispita sve okolnosti o dugovanju Mrsićeve supruge dok je on bio ministar u Vladi i naravno i prije i poslije toga.

Pozivam i sve civilne udruge koje skrbe o zaštiti ljudskih i građanskih prava, medijske udruge, političke stranke i cjelokupnu hrvatsku javnost da prosude na temelju samo ove zadnje neviđene cenzure u Hini, da li takvo vodstvo i dalje može ostati u Hini i obračunavati sa svim neistomišljenicima ili trebaju automatski podnijeti ostavke svi od Upravnog vijeća Hine, ravnateljice Hine, Glavnog urednika Hine.

Svima skrećem pozornost na članak 38. hrvatskog Ustava kojim je zajamčena sloboda mišljenja i izražavanja misli…., da je zabranjena cenzura te da novinari imaju pravo na slobodno izvještavanje i pristup informaciji.

Pozivam sve gore navedene i na Zakon o medijima čl. 3 kojim se također jamči sloboda izražavanja i medija, slobodu objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti, na Zakon o Hini kao javnog servisa kojeg plaćaju svi porezni obveznici i na Statut Hine po kojem je propisano da o uvjetima i načinu rada rukovoditelji Hine moraju o svojim postupcima pravodobno obavještavati zaposlenike na oglasnoj ploči Hine.

Zbog svih ti propusta odgovornih u Hini, ispunila sam i svoju građansku dužnost te sam 26. rujna protiv četvero rukovodećih osoba u Hini temeljem članka 204. i u vezi s člankom 205. Zakona o kaznenom postupku podnijela kaznenu prijavu – da su u Zagrebu od 7. rujna do 18. dogovorno, u nakani pogodovanja jednoj političkoj stranci i kandidatu jedne političke stranke u izbornoj kampanji za Hrvatski sabor, iskoristili svoj službeni utjecaj i položaj u Hini te odbili pravodobno objaviti tekst koji je sa svim relevantnim činjenicama bio pripremljen za objavu 7. rujna 2016. pod naslovom „TVRTKA MRSIĆEVE SUPRUGE DUGUJE HZZO-u 10, 6 MILIJUNA KUNA“.

I za kraj napominjem da ipak još uvijek postoji tračak nade da rukovodstvo Hine nije baš do kraja prijetnjama, pritiscima i šikanama uspjelo zastrašiti sve zaposlenike. Tom u prilog navodim i činjenicu da je ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić odluku o izvanrednom mi otkazu donijela unatoč što joj je Radničko vijeće Hine u svom očitovanju u postupku savjetovanja dostavilo odluku „da ne mogu donijeti odluku o izvanrednom otkazu kolegici Smiljanki Škugor Hrnčević, jer su bili kako pišu „dijametralno suprotnog stajališta o tome, pa većina nije postignuta ni za ni protiv.

S poštovanjem

Smiljanka Škugor Hrnčević

Diplomirani politolog i novinarka Hine od 1990. T

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. FRANO
    #1 FRANO 30 rujan, 2016, 15:07

    POŠTOVANI FRA-MIJANE ,MI SMO DAVNO APSOLV IRALI KATOLIČKO-HOLOKAUSTSKU POŠAST I ZNAMO KAKO JE IZGLEDALA, ŠTA JE IZA SEBE OSTAVILA I TKO JU JE SA OVIH PROSTORA ,PROTJEREO SA NJIHOVIM CRNIM KRIŽARSKIM HORDAMA KOJE JE CIVILIZACIJA POSLA I CRNU RUPU.
    PA POŠTOVANI MIJANE ,ZAKLJUČUJEM DA TI OD SVEGA TOGA NE ZNAŠ NIŠTA ,A ŠTA BI I ZNAO KADA NISI IŠAO U ŠKOLICU U KOJOJ SE UČI MISLITI. ALI TE ZATO POZIVAM DA SKOČIŠ KOD MENE NA VJERNAUK,JER JA IMAM SVE VALJANE LICENCIJE ZA TO , KOJOM PRILIKOM BI TI DAO SAVJET, UMJESTO POSTULATNIH POKORA ,DA SE VIŠE NIKADA NE JAVLJAŠ PO OVIM SVJETOVNIM PORTALIMA GDJE SE SUSREĆU MISLEĆI LJUDI .NIJE TO ZA TEBE.ZA DINARSKOG TRIBALNO-ANTROPOIDNOG TALINAMSKOG HAJDUKA I POTOMKA NEKOG STEPINČEVSKOG KRIŽARA ,KOLJAČA I PLJAČKAŠA.POZDRAVLJAM TE, POŠTOVANI, FRA MIJANE!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. fra Mijo
    #2 fra Mijo 30 rujan, 2016, 13:58

    NOVI HEROJI DOMOVINSKOG RATA

    Ljudi znanosti su u nemilosti ‘naucnih radnika’.

    “Da je doktorska disertacija, odnosno znanstveni rad o Anti Paveliću stvoren tek 59 godina nakon njegove smrti, pogotovo što se tiče razdoblja nakon II. svj. rata – to je suludo, odnosno suludo je što se ovako kasno našao jedan hrabar mladi povjesničar Ante Delić i hrabri njegov mentor Zlatko Begonja koji su tu temu obradili, ali ne sa stajališta povijesnog revizionizma, nego hladno, kruto, metodološki i prema pravilima struke – kao što znanstvena djelatnost nalaže. Ovo je ujedno i najbolji dokaz da jugoslavenske strukture vladaju i upravljaju cjelokupnim sustavom Republike Hrvatske…”(‘J.Gajski, ‘Dragovljac).

    Izlaz iz UDBaske tamnice je tu: Nastaju dva puta u buducnost:

    jedan otvara Ante Delic, a drugi Milorad Dodik.

    Kultura je upravo posjedovanje znanja. Znanje cini covjeka tolerantnim jer on ne sudi nego li prosudjuje. Neznalice su ujedno i varalice jer se boje istine i to ih cini agresivnima. Agrsivni ljudi su manje vise nuzpojava u drustvu znanja i pragmatizma, ali samo u Hrvatskoj agresivni ljudi su u sluzbi vladavine budala. To je ‘struka’ balkanskih prostaka koji sebi daju sve bombasticne osobine pred ljudima koje znanje cini skromnima i tolerantnima.

    Budale se strasno boje istine o Hrvatskoj cetredesetih godina dvadesetog stoljeca i sve ce uciniti da istina ne bi izisla iz vitrtualne Stare Gradiske i izmisljene verzije Jasenovca. Ali, na nama je da ih pozdravljamo preko doktorata poput ovoga koji je iznio istinu o Anti Pavelicu.

    Protiv istine se ne moze nista! Zahvaljujuci Anti Delicu i njegovom doktoratu o Anti Pavelicu, Domovinski rat ulazi u zadnju fazu borbe protiv satanizma u povijesti i u sadasnjoj stvarnosti, djelovanjem – lazova i ubojica.

    Dodik je pocetak njihove buducnosti!

    Samo put istine vodi u slobodnu buducnost.

    JEDNIMA SE NE SVANE DOK SE DRUGIMA NE SMRKNE – CE BIDE BEDE!

    U Milosevicevo doba, gledali smo na srbijanskoj televiziji humoristicku emisiju u kojoj su zenkasti Sloba i brkata Mira pevali onu svoju podbadalicu: I bice rata, i bice para, zivecemo ko booog’. Pa sad kad vise nema ni Slobe ni Mire, nece bit ni rata, jer bar u Bosni je prevagnula snaga pameti nad vladavinom budala…

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.