GLAVNE TEME

PRIJE POPLAVE DOBILI VEĆE RAČUNE ZA SLIVNE VODE

1. ožujka, 2014.

Već drugu godinu uzrok poplava neočiščeni slivni kanali

Napisao: Damir Kramarić

Isti dan kada je korumpirani bivši direktor Hrvatskih voda, Jadranko Husarić, osuđen zbog primanja mita, na adrese stotina poplavljenih i do granica katastrofe osiromašenih domaćinstava u okolici Siska stigli su uvećani računi Hrvatskih voda za ‘slivne vode’. Razbjesnilo je to cijelu regiju, a o razini ljutnje i ogorčenja svjedoče brojni kipteći komentari na društvenim mrežama.

 ‘Treba skupiti sve uplatnice i poslati ih Milanoviću da država plati, jer zbog njihove pohlepe ljudi su morali plivati i uništeno im je sve što su teškom mukom stvorili’, samo je jedan od postova ogorčenih mještana koji ne mogu vjerovati da su im, nakon svega, Hrvatske vode natrljale svježu ranu paprenom uplatnicom za zaštitu od slivnih voda.

– Odvodni kanali su neočišćeni zbog čega je područje poplavljeno zaobalnim vodama već drugu godinu zaredom. I umjesto da oni nama plate zbog štete koju su nam poplave nanijele, izruguju nam se računima za slivne vode. Prestrašno – ističu na facebooku i twiteru mještani Sela, Lekenika i drugih mjesta u okolici Siska.

PODOBNI KADROVI

Malo bolji poznavatelji prilika u Hrvatskim vodama, kao i u sustavu zaštite i spašavanja, tvrde pak da je višegodišnja praksa zanemarivanja struke, odnosno zapošljavanja podobnih, a ne stručnih kadrova kumovala učestalim štetama od poplava.

Prema planu zaštite od poplava, Hrvatske vode bi trebale imati po jednog čovjeka za svaku dionica uz Savu. Ti ljudi trebali bi brinuti o tome da u barakama koje postoje uz rijeku ima dovoljno vreća za pijesak, dovoljno pijeska, lopata i čamaca. No, zbog totalne nebrige, cijeli taj sustav danas je posve zapušten, pa nije ni čudo da je poplava Hrvatske vode dočekala nespremne. Katastrofalne posljedice nabujalih rijeka dokazuju da je sustav obrane od poplava u Hrvatskoj posve zapušten. To je, pak, najbolji dokaz da su nekadašnje stručnjake, koje su potjerali, zamijenili politički podobni kadrovi koji nemaju pojma što to znači sustav obrane od poplava – ispričao nam je, nakon katastrofalne poplave u jesen 2010. godine bivši djelatnik Hrvatskih voda, a njegove riječi, po svemu sudeći, i danas stoje.

Jer četiri godine kasnije ništa se bitno nije promijenilo. Bivši korumpirani direktor Hrvatskih voda je smijenjen, no sustav obrane od poplava i dalje ne funkcionira. Čak štoviše, poplave su na istom području načinile još i veću štetu nego prije četiri godine. Stanovnici tih područja sada ponovno optužuju Hrvatske vode i državu za potpunu nebrigu i nemar.

– Štete se moglo izbjeći da se čiste zarasli kanali i obnavljaju nasipi. Pokraj ovakve države ne preostaje nam ništa drugo nego da prodamo sve što imamo i preselimo negdje drugdje. Nema smisla svake godine proživljavati iste muke – već danima govore mještani poplavljenog područja u blizini Siska.

KRIZNA SITUACIJA

Naši sugovornici, dobro upućeni u stanje sustava obrane od poplava, tvrde pak da je osim klijentelizma pri zapošljavanju u Hrvatskim vodama, za učestale štete zadnjih godina kriva i tiha privatizacija pojedinih dijelova sustava. Mnoge organizacijske jedinice koje su nekada pripadale Hrvatskim vodama su, kažu, privatizirane pa njihove vlasnike ne zanima više sustav obrane od poplava, već ponajprije pitanje pretakanja novca.

– Nekadašnji dijelovi Hrvatskih voda su pripali gotovo u pravilu bivšim direktorima, a Hrvatske vode im i danas pogoduju jer isključivo njih angažiraju za potrebne radove i to bez natječaja. Monopolisti za to vrijeme zarađuju velik novac, ali ne skrbe o vodotocima na kvalitetan način. Slične stvari se, nažalost, događaju i u drugim velikim državnim tvrtkama poput Hrvatskih šuma, HEP-a, Hrvatskih željeznica, koje se također sjeckaju i komadaju na štetu države i hrvatskih građana – tvrdi Branko Borković, predsjednik A-HSS-a, stranke koja se posebno bavi pitanjima poljoprivrede i zaštite interesa hrvatskih seljaka te ostalih građana koji žive od svoga rada.

Zašto sustav obrane od poplava u Hrvatskoj već godinama ne funkcionira te zbog čega svake godine nizvodno od Zagreba (Sava) imamo velike poplave i ogromne štete?  Stoje li tvrdnje da je sustav propao jer su umjesto stručnjaka danas u Hrvatskim vodama zaposleni podobni kadrovi koji su zapustili nekada vrlo djelotvoran sustav? Je li istina da je zbog tihe privatizacije nekadašnjih dijelova Hrvatskih voda koji su skrbili o uređenosti vodotoka i o nasipima, danas sustav urušen, tko će snositi odgovornost za veliku štetu od poplava i hoće li generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić nakon svega ponuditi ostavku, upitali smo čelnika tvrtke koja bi trebala osigurati da hrvatski građani budu zaštićeni od poplava.

Odgovor Ivice Plišića, u kojem negira bilo kakvu odgovornost, ovdje prenosimo u neznatno skraćenom obliku.

‘Nije točno da sustav obrane od poplava u Hrvatskoj već godinama ne funkcionira. Također, sami navodite da ‘imamo velike poplave’, a velike poplave su rezultat ekstremnih oborinskih prilika, kombinacija topljenja snijega i vrlo visokih kišnih oborina. Naime, ovih dana, na određenim područjima, pala je nikad do sada zabilježena količina oborina za mjesec veljaču. Područja koja su poplavljena su područja na kojim se ne provodi obrana od poplava, a posljedica poplava su ekstremne oborinske vode, na koje se na žalost ne može utjecati. Niti tvrdnje da je sustav propao jer su umjesto stručnjaka danas u Hrvatskim vodama zaposleni podobni kadrovi ne stoje. Napominjemo da se obrana od poplava obavlja putem izgrađenih hidrotehničkih objekata (nasipi, retencije, akumulacije…), te ponavljamo da su ove poplave posljedica ekstremnih oborina te naselja poplavljuju oborinske vode koje nastaju zbog razloga što sustavi oborinske i kanalizacijske odvodnje nisu projektirani za prihvate ovako visokih količina, a ti sustavi su u nadležnosti lokalnih komunalnih tvrtki, odnosno JLS-a. Privatni stambeni objekti, odnosno naselja koja se plave iz godine u godinu nalaze se u neposrednoj blizini poplavnih područja, odnosno na najnižim kotama prirodnih poplavnih retencija. Nadalje, u Hrvatskim vodama je 65 posto stručnog kadra u odnosu na ukupan broj zaposlenih, a u tih 65 posto djelatnici su s višom i visokom stručnom spremom, uglavnom inženjeri, magistri i doktori znanosti. Ne stoje ni tvrdnje da je zbog tihe privatizacije dijelova Hrvatskih voda sustav urušen, s obzirom da Hrvatske vode održavaju 32.000 km prirodnih i umjetnih vodotoka, 4.000 kilometara nasipa, retencija, akumulacija. Procjenu štete od poplava moguće je sagledati i prikupiti podatke za istu tek kada se vode povuku (isključivo za hidrotehničke objekte Hrvatske vode). Dakle, još ne možemo govoriti o razmjerima štete od poplava, ali sigurno nisu velike u odnosu na oborine koje su pale.

U ovoj situaciji bilo bi neodgovorno i neprofesionalno komentirati bilo čiju ostavku obzirom da se radi o teškoj i kriznoj situaciji kada su sve raspoložive radne snage Hrvatskih voda danonćno na terenu zajedno s pripadnicima DUZS-a, vojnicima, vatrogascima, policijom, Crvenim križem, kako bi što je više moguće, pomogli stanovništvu u ugroženim područjima’, stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Ureda generalnog direktora Hrvatskih voda, Ivice Plišića.