PRIČAMA OKO FINACIRANJA RATNE LUKE TURSKA MUTI VODE OKO NEUMA

PRIČAMA OKO FINACIRANJA RATNE LUKE TURSKA MUTI VODE OKO NEUMA

23. kolovoz, 2017.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Bakir Izetbegović zajedno s kolegama iz SDA sanja ratnu luku u Neumu. Navodno su mu iz Turske obećane dvije milijarde dolara za gradnju ratne luke i džamije. I ta priča iz bošnjačkih glava nikako ne izlazi. Mnogim Bošnjacima zbog dvije milijarde dolara zamuti se pogled kada ga usmjere prema Neumu. I od tada se u određenim krugovima u Sarajevu pazi da se zbog Pelješkog mosta ta mogućnost ne izgubi

Napisao: Dražen Stjepandić

Početkom idućeg mjeseca Predsjedništvo BiH donijet će službeni stav o izgradnji Pelješkog mosta. Što o tome misle u susjednoj BiH moglo se čuti proteklih dana i godina, kao i o mnogim drugim pitanjima zasada jedinstvenog stava nema, a konačni službeni stav Predsjedništva BiH znat će se nakon sastanka u Sarajevu najavljenog za 6. rujna ove godine.

Poznato je kako neki Bošnjaci nisu oduševljeni gradnjom Pelješkog mosta premda njegove dimenzije predviđaju uplovljavanje brodovima još većim negoli takvi uopće mogu uploviti u Neum. Gledano iz Hrvatske priča o bosanskoj ratnoj mornarici i Neumu kao ratnoj luci izgleda neozbiljna. Ipak ona u bošnjačkim glavama postoji više nego što se to u RH može zamisliti. Priča se da je rahmetli Alija Izetbegović u vrijeme kad se nije mogao mrdnuti sa svog minderluka u Sarajevu, imao je svoga admirala ratne mornarice. Isti nije mnogo proveo vremena na moru ni kao turist, ali otišao je u mirovinu kao admiral mornarice BH. Službenog nasljednika nema, nekada je u bivšoj Jugi bila popularna uzrečica: „Zašto Mađarska ima ratnu mornaricu kada nema more?“ BiH ima izlaz na more, ali službenu ratnu mornaricu nema, e sada što će BiH ratna luka ako nemaju ni ratnu mornaricu to nije nikakav vic, nego će po tom pitanju Predsjedništvo BiH službeno zasjedati.

Nije postignut konsenzus

Proteklih dana i mediji u BiH su se jako raspisali o gradnji Pelješkog mosta. Neki smatraju da se ni Hrvatska, a niti EU, ne mogu se upustiti se u izgradnju Pelješkog mosta bez suglasnosti iz BiH. Citiramo tekst objavljen 9. kolovoza: “Dogovor o tehničkim karakteristikama mosta je postignut Hrvatska strana je tražila od BiH visinu mosta od 35, pa kasnije od 45 metara. BiH je to odbila i tražila visinu od 55 metara i to je prihvaćeno. Kada je riječ o plovnom putu, Hrvatska je tražila širinu plovnog puta od 180 metara. BiH je to odbila i tražila širinu od 200 metara i to je prihvaćeno. Samim tim tehničke karakteristike su usaglašene 7. decembra 2006. godine, a stručne grupe su ga potpisale na tadašnjem sastanku”, rekao je sekretar Ministarstva Igor Pejić za Klix.ba.
Ipak, ono što je važno jeste da ovaj dogovor nikada nije došao do Predsjedništva BiH. Dalje citiramo: “Činjenica je da je Hrvatski sabor za izaslanika imenovao Branka Bačića i hrvatska grupa nije trebala ratifikaciju zbog činjenice da je njihovo imenovanje bilo takvo da njihove odluke nisu podlijegale bilo kakvoj odluci priznanja. To nije slučaj s dokumentom bh. strane koji je prihvaćen, ali činjenično je da ga nisu usvojili Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH. Zabilješka i usvojena informacija su upućene, ali iz nama nepoznatih razloga Vijeće ministara nije postiglo konsenzus te tehničke karakteristike mosta nisu utvrđene pa tako nije upućeno ni Predsjedništvu na usvajanje”, objasnio je Pejić.

Status Neuma

Dnevni avaz“ u tekstu od petka 10. kolovoza u naslovu postavlja pitanje: „Zašto SDA ponovo pokreće temu Pelješkog mosta iako su bili uključeni u sve razgovore.“

U istom tekstu može se pročitati:“Nadalje, ako je vlasti postalo bitno pitanje mosta i, posebno, status Neuma, kako to da se u taj grad iz BiH de facto ne može doći? I to već decenijama. Da je SDA istinski bitno ovo pitanje, put do Neuma preko Svitave davno bi bio moderna saobraćajnica, a ne, kako je već predugo vremena, cesta koje bi se postidjeli i u najsiromašnijim zemljama svijeta. Očito je da je „naknadna pamet“ iz SDA izvorište našla u istoj onoj bolesnoj logici koja je inicirala u startu propali projekt revizije presude pred Međunarodnim sudom pravde u slučaju protiv Srbije. I tada su inicijatori znali da ulaze u blamažu svjetskih razmjera, ali su je proveli. Da bi narodu pokušali podvaliti priču da oni „nešto rade“, da „štite Bošnjake“, „bore se za žrtve“, ali, eto, „cijeli svijet je protiv nas“. Za razliku od „revizije“, eventualno rasplamsavanje sukoba s Hrvatskom BiH bi enormno koštalo. Jer se Sarajevo ne bi svađalo sa Zagrebom, već s Briselom. BiH je, kroz proces prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, imala test svađe s Briselom i izvukla je grdan deblji kraj. No, ne čudi da SDA želi taj sukob. Pa njima nipošto ne odgovara integriranje BiH u evropske tokove, a ponajmanje naše članstvo u EU. Halabukom se, također, upadljivo nastoji prikriti i notorna činjenica da je SDA od početka uključena u sve detalje ovog velikog hrvatskog projekta…”
Neslužbeno smo doznali da bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zajedno s kolegama iz SDA sanja ratnu luku u Neumu. Navodno su mu iz Turske obećane dvije milijarde dolara za gradnju ratne luke i džamije. I ta priča iz bošnjačkih glava nikako ne izlazi. Mnogim Bošnjacima zbog dvije milijarde dolara zamuti se pogled kada ga usmjere prema Neumu. I od tada se u određenim krugovima u Sarajevu pazi da se zbog Pelješkog mosta ta mogućnost ne izgubi.

Turski ratni brodovi

Neumljani zajedno sa načelnikom te Općine Živkom Matuškom, ali i neke manje stranke sa hrvatskim predznakom, pa čak i pojedini gradonačelnici iz okolnih mjesta u Hrvatskoj, prije nekoliko godina su negodovali zbog uplovljavanja turskih brodova u zaljev kod Neuma, što, navodno, šteti i Malostonskom zaljevu koji pripada Hrvatskoj.

Od toga uplovljavanja turskih ratnih brodova kola priča o ratnoj luci u Neumu i uplovljavanju većih brodova u Neum. Neumski zaljev ima najvišu dubinu 18 metara i uz turske po pisanju medija u njega je jednom zalutao američki ratni brod i pola dana se vrtio pokušavajući se izvući. O kruzerima u Neumu mogu sanjati.

U Neumu 24 kilometra obale, koliko je imaju, nastoje dobro iskoristiti. Većina stnovništva je za gradnju Pelješkog mosta jer to i Neumu može donijeti samo dobro. Pročelnik za gospodarstvo Vicko Jogunica smatra da Hrvatska ima pravo povezati svoj teritorij. “To je povijesno, tradicionalno, političko, gospodarsko i svako drugo pravo Hrvatske da poveže svoj teritorij. Što se tiče Neuma, nitko nije radio nikakvu anketu, ali većina ljudi je za most. “, izjavio je za portal Oko., dodajući: “Većina Neumljana smatra da će teretni i sav ostali promet, od kojega nemamo nikakvog financijskog efekta već nam samo uništava cestu i zagađuje zrak, otići na most. Od njega doznajemo da je općina formirana 1978. i u to doba sagrađeni su najveći hoteli.

Treba nam cesta za Mostar

“Kruzera nema. Zapravo je naš zaljev vrlo mali i plitak pa ih ne može ni biti. Ne postoje ni planovi o gradnji luke, to su političke provokacije. Općina i građani Neuma su protiv luke”, kaže načelnik Živko Matuško. Neum ima 4310 stanovnika, a Društvo Neumljana u Dubrovniku ima dvostruko više članova. Dva Neuma su se iselila u Dubrovnik.

Ljudi uglavnom žive od turizma, a ljeti im nedostaje kvalitetne radne snage, jednako kao i u Hrvatskoj. Više od Pelješkog mosta za njih bi značilo kad bi se sagradila cesta prema unutrašnjosti BiH, ovako i u Mostar idu preko Hrvatske jer su ceste loše.

Odluka da se Neum poveže magistralnom cestom do Stoca i Mostara donesena je još 1983. Napravljeno je prije rata nekoliko kilometara od Stoca, a nakon 2000. počela je gradnja od Neuma. Međutim, zadnje tri godine, govore sugovornici, ne gradi se ništa iako Federacija stalno obećava nastavak radova.

“Očekujemo da će početi nastavak gradnje, obećanja su tu, ali ne počinje, iako bi taj pravac svima olakšao život. Bilo bi lakše putovati, izbjegli bi se granični prijelazi, ubrzao bi se promet i olakšao prolaz kroz Neum”, kaže Matuško koji pravo rješenje vidi u gradnji jadransko-jonske ceste.

Bosanska mornarica u povijesti

Nekada davno bosna je imala svoju ratnu luku i mornaricu. U vrijeme kralja Tvtka I Kotromanića, pored cjeloukupnog blagostanja, bosanska država je svoju moć isticala i na moru. Obzirom da je posjedovao znatan dio primorja, bosanski kralj Tvrtko, kako bi dodatno gospodarski i vojno ojačao svoje kraljevstvo te da bi suzbio pomorski monopol Venecije, Đenove i Dubrovnika, naredio je izgradnju ratne flote. Ispred ulaza u Kotarski zaliv, 1382. godine je osnovao Herceg Novi, sa pomorskom lukom i drugim lučkim sadržajem, a godinu dana kasnije, na Neretvi, i grad Brštenik kod današnjeg Opuzena. Dio ratnih brodova je kupljen od Venecije, a u pomenutim lukama naređena je gradnja 23 mala i 4 velika broda. Za prvog admirala imenovan je, Venecijanac Nikola Basej. Time Bosna dobija i svoju prvu mornaricu. Pojedini brodovi posjedovali su i topove, poput Tvrtkove galije čiji se top zvao “Soko”. Ovim činom Jadranskim morem su počeli ploviti brodovi sa zlatnim ljiljanima. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.