PISANJE SISAČKOG  VJESNIKA SVIBNJA 1945.

PISANJE SISAČKOG VJESNIKA SVIBNJA 1945.

4. travanj, 2016.
Print Friendly, PDF & Email

tumblr_inline_n6npuvAKED1r1x5kq

Specijalna košaračka radionica Drage Unetića iz Kranjčevićeve 1 (kasnije akumulatorski servis Ivana Tome) nudi izradu pokućstva i ostaloga, njegov konkurent iz Ulice Vatroslava Lisinskoga Feliks Lenardon Čino reklamira usluge izrade košaračke, sitarske i drvene galanterije, te „kućne potrebice“. Trgovina željezne robe Janka Biermanna u Preradovićevoj 11 nudi tutkala, pokosti i uljene boje, gotove proizvode za industriju, obrt, kućanstvo i gospodarstvo, te materijale okomite i vodoravne izolacije vlage. Azis Sulejmani iz Kranjčevićeve u oglasu pita gdje se mogu kupiti najbolji kolači i orijentalski slatkiši, dok Ivan Zjačić nudi prvorazredna dalmatinska vina i rakiju

Napisao: Josip Frković

Bio je rascvjetani svibanj. Od njegova petoga dana 1945., kad su u Sisak uza žestoku pucnjavu – kao u bjesomučnoj puščanoj borbi – nastupali antifašistički oslobodioci, partizani. Bili su to pripadnici Titove 45. srpske udarne divizije sastavljene od dojučerašnjih četnika koji su kokarde kod Kraljeva nepovratno bacili u trnje ili spremili u džepove čakšira. Među njima, bio je i jedan bataljun Dalmatinaca, Hrvata, tko zna čijim naredbama uklopljen među Srbijance. One koji o komunizmu, antifašizmu i partizaniji vrlo malo znaju. Premda im doslovno nitko nije pružao oružani otpor – ni domobrani, ni ustaše ni Nijemci – ipak su padale prve civilne žrtve. Vojnici 11. pješačke domobranske pukovnije, mnogo prije toga događaja i konačnoga preokreta, pokrenuli su se s kupske obale. Velebna Domobranska vojarna, remek-djelo Colussijevih graditelja, ostala je prazna, zabilježili su kroničari. Bio je to tek uvod u pakao crvene revolucije koja je sve do 50-ih godina gutala desetke tisuća protivnika, klasnih i narodnih neprijatelja. U prepunim zatvorskim podrumima Udbe u ulicama kralja Tomislava i Kačićevoj, odnosno Gaussovoj kući ili pak bivšoj staklani Teslića i logoru Viktorovcu, broj uznika svake se noći smanjivao. Odlazili su u nepovrat, dok su obitelji nekad dobro stojećih i opljačkanih ostajale bez hranitelja i hrane. O tome i danas svjedoče požutjele stranice „Sisačkoga vjesnika“. Tako neimenovani Siščanin iz Gajeve 62 nudi jesenski ogrtač (ranglan) i osamnaest tanjura od starog engleskoga porculana u zamjenu za svinjsku mast. Trgovina Jelene Majer nudi svu špecerajsku robu, a vlasnik „Zlatne kapljice“ Janko Nožinić najbolja žestoka i ostala pića. Dragutin Bešenić nudi usluge limarskih i vodoinstalaterskih radova, a Tvornica šešira i tuljaca Galdovo otkup zečjih kožica.

Reklame Lenardona Čine, Unetića, Ilijaša i Zwirna

Specijalna košaračka radionica Drage Unetića iz Kranjčevićeve 1 (kasnije akumulatorski servis Ivana Tome) nudi izradu pokućstva i ostaloga, njegov konkurent iz Ulice Vatroslava Lisinskoga Feliks Lenardon Čino reklamira usluge izrade košaračke, sitarske i drvene galanterije, te „kućne potrebice“. Trgovina željezne robe Janka Biermanna u Preradovićevoj 11 nudi tutkala, pokosti i uljene boje, gotove proizvode za industriju, obrt, kućanstvo i gospodarstvo, te materijale okomite i vodoravne izolacije vlage. Azis Sulejmani iz Kranjčevićeve u oglasu pita gdje se mogu kupiti najbolji kolači i orijentalski slatkiši, dok Ivan Zjačić nudi prvorazredna dalmatinska vina i rakiju. Trgovina željeznom robom Antuna Huebnera poziva u lokal Preradovićeve ulice, a tu su još i dobro znane firme foto-ateliera Ivane Noršić, Tvornice soda-vode Antona Ilijaša, gostionice Jandre Milardovića, trgovine Ivana Maurera i nasljednika Benišeka, te Štzimca i druga. I danas se mnogi Siščani sjećaju Stolarske zadruge SOJ (kasnija „Jelovica“), ali i Tvornice soda-vode i krahera Josipa Zwirna u Kačićevoj, tvornica Petra Teslića i Mije Popovića. Vlasnik poznate vile na Zagrebačkoj cesti, do koje je stizala i struja iz nedalekoga mlina i pilane, nudi sve vrste opeka i crijepa iz ciglane „Odra“, usluge mljevenja žita u parnom mlinu na valjke, a pilana piljenje trupaca, uz uvjet predočenja čekićanja šumskoga kotara i izvoznice. I sam sam iza 50-ih godina shvatio kako se kukuruz s djedovih oranica pretvara u zlatno brašno, ali i to što znači ušur. Mentor mi je bio poznati mlinar s Tišinske ceste Drago Pasarić. Teslićevci, pak, preporučaju robu sa zalihe skladišta nasuprot groblja sv. Kvirina: sve vrste likera, šljivovice, klekovače, kvasca, ugljične kiseline, čiste žeste i gorivu žestu (denaturat).

Radija pristojba u NDH kunama

Toliko o reklamnom prostoru poznatih sisačkih obrtnika i trgovaca u „Sisačkom vjesniku“, koji su u svojim butigama dočekali novu komunističku vlast. Pri vrhu oglasnoga priloga, poziv posjednicima radio-aparata. Naredba Direkcije PTT-a u Zagrebu pozivaju da se od 7. srpnja 1945., bez obzira jesu li dosad bili prijavljeni, poštanskom uredu podnesu prijavu. Za biljeg treba uplatiti 800, a za pretplatu 1.000 kuna, od svibnja do rujna tg., ukupno 5.800 kuna. Uz marku radio-aparata, navesti broj aparata i lampi. Izjavu mora potpisati osobno vlasnik aparata. Slično je i danas u hrvatskoj demokraciji, gdje naprosto nema mogućnosti odjave tzv. pristojbe, nego – premda je kandidatkinja za predsjednicu države Jadranka Kosor glumatala ukidanje RTV pristojbe – izgleda da bi RTV antenu valjalo instalirati i na grobnicama. HRT-ov je neumoljivi glavni ravnatelj i Josipovićev miljenik, taman pred neočekivani odlazak, najavio veliku žetvu pretplate za kamione s ugrađenim radio-prijemnicima. Ali, pogledajmo što su 1945. još izvolijevali vlasnici izlizanih „lijepih kapa partizanskih“, koje s radošću i danas susreće autor „ustaških zmija“ iz Izraelskoga Kneseta i dični zet Đujićevih. Savezno traženje Okružnog narodnooslobodilačkoga odbora Banije od 16. lipnja poziva stručno osoblje da se beziznimno javi u zgradu Gradskog NO u Sisku, soba 7, zaključno s 25. lipnja. Poziv vrijedi za inžinjere, agronomi, šumari, rudari, topioničari, građevinari, ahitekti, strojari, elektro-mehaničari, komercijalisti, tehničari svih navedenih struka, kao i stručni radnici svih navedenih struka, kao i oni s višim kvalifikacijama: profesori, učitelji, suci, advokati, sudski pripravnici, sudski činovnici, studenti, kvalificirani knjigovođe, bilancisti, bankovni činovnici, činovnici zadružnih organizacija, činovnici industrijskih poduzeća, osobito šumskih poduzeća, statističari i saobraćajni činovnici. S napomenom kako u obzir dolaze stručni radnici s višim kvalifikacijama i činovnici koji su stručnu spremu (izobrazbu) stekli prije rata, još i napomena kako svako neprijavljivanje, neodziv, povlači za sobom zakonsku odgovornost.

Atentat Puniše Račića na hrvatske prvake

Kratka vjestica podsjeća na „fizkulturno takmičenje između omladine Siska i Petrinje“. Pobijedili su sisački domaćini u svim disciplinama, osim trčanja pionirki i pionira na 60 metara. Poslije međugradskog susreta, odigan je nogometni ogled starijih i mladih Siščana. Team mladih bilježi pobjedu 6:2, s tim da su ekipu seniora činili igrači bivše „Segeste“ (osnovana je 1906. za omražene Austro-Ugarske Monarhije). Između poznatih sportskih imena najzvučnija su ona Brnada, Bobinca; Popovića i drugih. Siščani su 17. lipnja u ping-pongu polučili rezultat 3:2. Pobjednički, partizanski duh osjeća se na svakom koraku. Što milom što silom. Eto, AFŽ Siska uputio je na stupcima „cajtunga“ javnu zahvalu donatorima vina za prošlu priredbu te organizacije. Tako je Vera Mesler AFŽ darivala 10, a Mica Krunić, Đuro Hatić (kasnije pogubljen od nove vlasti) i Mirko Olić po 5 litara vina. Predsjednik Kotarskog NO odbora Stjepan Vnučec (vjerojatno Turopoljac iz Buševca) nabavio je čaj, jaja i brašno za kruh, dok je tiskara Vjekoslava Pelca besplatno tiskala plakate. Drug Diettrich je pak bez naplate ustupio dvoranu Dom kina. Čist prihod od zabave, milijun kuna, AFŽ Siska uplatio je u blagajnu socijalnoga odjela Gradskog NOO-a, odnosno za Dječji dom u Ulici kralja Tomislava (danas „Vrbina“) i kao prilog pretkongresnom radu. Na naslovnici „Sisačkoga vjesnika“ broj 5, uz cijenu od 50 kuna, građani su u punom cicero-okviru mogli pročitati uvodnik „Uz 20. lipanj 1928.“, u kojem se podsjeća da je atentat i ubojstvo čelnika HSS-a u beogradskoj Skupštini, Stjepana i Pavla Radića te Đure Basaričeka, djelo pljačkaške revolucionarne bande, pa je ta ista velikosrpska hegemonistička čaršija turila u ruke ubojice Puniše Račića da puca u zastupnike slobode naših bratskih naroda, zaključuje uvodničar SV od 23. lipnja 1945. T

3 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Klarens
    #1 Klarens 4 travanj, 2016, 18:18

    KPJ likvidira potencijalne protivnike
    ===========================
    Kulake ??? od 1945 pa nadalje
    ===========================
    Danas su glavonje KPJ
    ===========================
    Kulaci !!!
    ===========================
    To su nashih ruku djela
    ===========================
    Da nam zhivi, zhivi rad

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.