OSMO HODČAŠĆE U GVOZDENSKO

OSMO HODČAŠĆE U GVOZDENSKO

14. siječanj, 2017.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

U spomen na te događaje i bitke za očuvanje hrvatskoga imena i ostataka kraljevstva, kako doznajemo iz županijske Koordinacija braniteljskih udruga, Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva, “Hrvatskoga domobrana” i drugih udruga, u Gvozdanskom se na samu 25. obljetnicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske očekuju dužnosnici i njihovi izaslanici iz samoga državnoga vrha. Od ureda predsjednice države, Vlade i Hrvatskoga sabora, do ministarstava obrane, hrvatskih branitelja i kulture, do županijskih tijela Siska, Karlovca, Zagreba i Slavonskoga Broda, te dužnosnika sisačko-moslavačkih općina i gradova. Među pozvanima, što je svakako novost, i 40-ak je vijećnika županije, Županijske skupštine, osobito šarolikih oporbenih političkih predznaka

Napisao: Josip Frković

U spomen na preko tri stotine poginulih branitelja Hrvatskoga kraljevstva, Banovine i tamošnje utvrde, koji su na užasnoj hladnoći stotinu dana uporno odolijevali brojčano jačim turskim nasrtajima – ostavši bez hrane, vode i streIjiva – 13. siječnja 1578. na zidinama kaštela osvanuli smrznuti, u Gvozdanskom će se u nedjelju okupiti više tisuća hrvatskih domoljubnih ljudi. Bit će to osmo braniteljsko hodočašće u negdašnju kovnicu novca hrvatskih junaka Zrinskih, Gvozdansko, na južnim obroncima Zrinske gore, nedaleko Dvora, koje je prije sedam godina potaknuo domoljubni sisački biskup mons. dr. Vlado Košić. Tim će povodom svetu misu uz koncelebraciju biskupa Košića predvoditi pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško, potom će se održati mimohod za velejunake Gvozdanskoga i nedužne Hrvate na sam Božić 1941. stradale od zločinačke partizansko-četničke osvetničke ruke.

Stabla pucala od hladnoće

Poput onih u židovskoj Mosadi i američkom Alamu, koji pred znatno snažnijim osvajačima nisu uzmicali, junaci vojskovođa Damjana Doktorovića, Jurja Gvozdanovića, Nikole Ožegovića i Andrije Stipšića, vojnici, seljaci okolnih sela i bešlinački rudari, odlučno su se odupirali najezdi pet tisuća Ferhat-begovih turskih ratnika. U povijesnim je izvorima zapisano da su po hladnoći od koje su pucala šumska stabla branitelji u predbožićno vrijeme 1577. odbili ponudu za predaju. Bilo je to u vrijeme kad je najveći hrvatski junak i ban Nikola Šubić Zrinski (rođen u Zrinu 1508., čijih je 200 seljaka 1943. brutalno ubijeno ili rastjerano u progonstvo – op.a.) u obrani Sigeta i Beča 1566., na braniku “predziđa kršćanstva” već poginuo.

Dolaze dužnosnici i županijski vijećnici

Zadivljen hrabrošću Hrvata, Ferhat-beg je naložio da se smrznuti branitelji gvožđanskoga srednjovjekovnoga kaštela pokopaju po kršćanskim obredima i običajima, a desetljeće kasnije oštrica osmanlijskih napadača i njihovih vlaških pomagača, martologa, znatno je otupljena. U spomen na te događaje i bitke za očuvanje hrvatskoga imena i ostataka kraljevstva, kako doznajemo iz županijske Koordinacija braniteljskih udruga, Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva, “Hrvatskoga domobrana” i drugih udruga, u Gvozdanskom se na samu 25. obljetnicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske očekuju dužnosnici i njihovi izaslanici iz samoga državnoga vrha. Od ureda predsjednice države, Vlade i Hrvatskoga sabora, do ministarstava obrane, hrvatskih branitelja i kulture, do županijskih tijela Siska, Karlovca, Zagreba i Slavonskoga Broda, te dužnosnika sisačko-moslavačkih općina i gradova. Među pozvanima, što je svakako novost, i 40-ak je vijećnika županije, Županijske skupštine, osobito šarolikih oporbenih političkih predznaka. Njihov ponos hrvatskim vojnim srednjovjekovljem, potvrđen je nakon sedam desetljeća velikosrpskoga jarma u kraljevskoj i socijalističkoj Jugi najvećim, trijumfalnim vojnim pobjedama nad vjekovnim srbijanskim dušmanima i uzurpatorima u “Bljesku” i “Oluji” 1995. Obilježbu velejunaštva Hrvata bez svjetskoga uzora, kako veli jedan od inicijatora hodočašća u Gvozdansko i Zrin – najaveljeno je – pratit će vodeći hrvatski tiskovni i elektronički mediji, poput Laudato TV-a, RTL-a i drugih TV-postaja. T

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.