OPĆINSKIM NOVCEM PLAĆAO PROSTITUTKE, DAVAO POSLOVE ROĐACIMA, PRORAČUN OŠTETIO ZA NAJMANJE MILIJUN KUNA

OPĆINSKIM NOVCEM PLAĆAO PROSTITUTKE, DAVAO POSLOVE ROĐACIMA, PRORAČUN OŠTETIO ZA NAJMANJE MILIJUN KUNA

15. veljača, 2017.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

 

Iz proračuna Općine Janjina, u više navrata naložio isplatu ukupno najmanje 1.500.000,00 kn, preračunato u cijeni jednog m2, cca 1.500,00 kn za jedan m2, iako je tržišna cijena takovih radova 400,00 – 500,00 kn za jedan m2, oštetivši time proračun Općine Janjina za iznos od najmanje 1.000.000,00 kn

Tekst: Stanovnici Općine Janjinana na Pelješcu

Pismo, koje smo nedavno dobili i dokument objavljujemo bez ikakvih intervencija. Pismo počinje ovako:

Poštovani! Svjedoci smo već gotovo mjesec dana napisa u različitim tiskanim I elektroničkim medijima, čak i na državnoj televiziji, o ekonomskom čudu – “najbogatijoj općini u RH” – općini Janjina, na poluotoku Pelješcu. Niz je hvalospjeva na račun načelnika zbog toga i naručenih intervjua, uz istovremena njegova infantilna opravdavanja kako to baš nije tako, kako je riječ o pogrešnom tumačenju statističkih podataka i sl. Obraćamo vam se kao stanovnici te “najbogatije općine”, kako bi do javnosti doprla i druga strana medalje. Naime, točno je kako proračun općine iznosi upravo toliko, za koliko općinski načelnik Vlatko Mratović tvrdi kako je riječ o statistici, a ne o stvarnom novcu, ali je istovremeno i činjenica da taj i takav proračun u najvećoj mjeri služi samo za podmirivanje načelnikovih potreba i prohtjeva, kao i bogaćenje njemu bliskih osoba i rodijaka.

Stvarnost je da je općina potpuno zapuštena,  da proračun služi samo za privatne potrebe uskog kruga ljudi oko načelnika, da među stanovništvom kolaju priče o korupciji i nezakonitostima, pa sve do onih kako je novcem iz proračuna načelnik plaćao i usluge prostitutkama. Naime, prije nekoliko godina, isti je uhvaćen kao korisnik usluga escort dame u jednom hotelu u Zagrebu, a među stanovništvom je javna tajna kako je i to plaćeno novcem iz proračuna. O navedenom je bilo riječi i u medijima, navodeći kako je u lancu prostitucije uhvaćen i “načelnik jedne male općine na poluotoku Pelješcu”.

Kako je Janjina jedina općina na Pelješcu, čiji načelnik nosi inicjale V.M. lokalnom je stanovništvu poznato o kome je riječ. O “uhljebarskoj” politici koju aktivno provodi uhljebljujući samo sebe, svoje rodijake i nekoliko interesno povezanih osoba, također je već bilo riječi u medijima prije godinu i pol na stranicama portal Index-a. Kako se troši proračunski novac u “najbogatijoj općini”, jednostavno je zaključiti iz kaznene prijave, koju vam dostavljamo. I u toj prijavi, a i na ovom mjestu, molimo za najveću moguću diskrecju, jer je riječ o osobi koja ne preza ni pred čim. Ukoliko, u svjetlu ozbiljnog novinarstva, ozbiljno pročitate navedenu prijavu, u što ne sumnjamo, jer vam se u suprotnom ne bismo ni obraćali, vidjet ćete da se ne radi o lokalnom prepucavanju kakvom smo svakodnevno svjedoci u medijima, već o kriminalu najozbiljnije vrste. Koliko je takvih “incidenata”, odnosno kriminala, u mandatu načelnikovanja V.M-a i stvarno bilo, vjerojatno se nikada neće u potpunosti utvrditi. A imenovani je načelnik od osnutka općine pet mandata, pa slijedeći logiku kaznene prijave koju vam dostavljamo, zaključiti je kako je svoje upravljanje općinom masno naplatio, U interesu je 600-tinjak stanovnika općine, a nesumnjivo i u javnom interesu, da se navedeno i objavi široj javnosti. Budući da ste do sada nebrojeno puta dokazali svoju spremnost na objavljivanje ovakvih priča, pri čemu ste pokazali zavidnu razinu objektivnosti i kvalitete, na koju možete biti ponosni. Stanovnici općine Janjina, Pelješac

DOKUMENT U PRILOGU:


URED ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I
ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA
               ODSJEK SPLIT

Gundulićeva 29A
21 000 SPLIT

                       Temeljem čl. 204., st. 1. ZKP-a, te čl. 21., st. 2., toč. 1 Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, podnosimo

                           KAZNENU PRIJAVU

                           -protiv VLATKA MRATOVIĆA, načelnika općine Janjina,
                           -radi;-kaznenih djela iz čl. 291., st. 2. u vezi st. 1. KZ RH
                                   i čl. 292., st. 2. KZ RH

                           jer postoji osnovana sumnja da je:

                           tijekom 2014., 2015. i 2016. godine, u Janjini, kao službena osoba u smislu čl. 87., st. 3. KZ RH – Načelnik Općine Janjina, bez ikakovog prethodnog javnog natječaja, protuzakonito prikazujući građevinske radove kao radove  definirane čl. 12., st. 1., toč. 2 Zakona o javnoj nabavi vrijednima manje od 500.000,00 kn, koji kao takovi ne podliježu propisima o javnoj nabavi, iako znajući da je riječ o radovima koji višestruko premašuju taj iznos, povjerio izvođenje građevinskih radova na tzv. “šetnici” na ulazu u mjesto Drače, gledano iz pravca Stona prema Orebiću, u dužini od cca 1000m i širini od 1 m, ukupne površine cca 1000 m2, tvrtki “Krtica d.o.o.” iz Janjine, vlasnika Joška Kalafatovića iz Janjine, koji je njegov bliski srodnik – bratić (roditelji su brat i sestra), prikazujući izgradnju iste u proračunu Općine Janjina kao investicijsko održavanje, a ne kao gradnju, slijedom čega su isti radovi izvršeni bez ikakove projektne dokumentacije i nadzora, za koje je radove tvrtki “Krtica d.o.o.”, iz proračuna Općine Janjina, u više navrata naložio isplatu ukupno najmanje 1.500.000,00 kn, preračunato u cijeni jednog m2, cca 1.500,00 kn za jedan m2, iako je tržišna cijena takovih radova 400,00 – 500,00 kn za jedan m2, oštetivši time proračun Općine Janjina za iznos od najmanje 1.000.000,00 kn,

                           dakle, kao službena osoba iskoristio svoj položaj i ovlast, prekoračio granice svoje ovlasti i time drugoj osobi pribavio korist i drugome prouzročio štetu, a pribavljena korist i prouzročena šteta su znatne,
                           te, kao službena osoba iskoristio svoj položaj i ovlast pogodovanjem u  davanju, preuzimanju i ugovaranju poslova za djelatnost osoba s kojima je interesno povezan,

                           čime je počinio kaznena djela protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti – označeno u čl. 291., st. 1. i st. 2., a kažnjivo po čl. 291., st. 2. KZ RH, te – nezakonitim pogodovanjem – označeno i kažnjivo po čl. 292., st. 2. KZ RH.

                                                          PREDLAŽE SE;

                1) da Državni odvjetnik u smislu čl. 216., st. 1. ZKP-a provede istragu, ili u smislu čl. 341., st. 3. ZKP-a pred nadležnim suddom podnese optužnicu;
                2) da se u istrazi pozove osumnjičenika radi iznošenja obrane;
                3) da se u istrazi pozove i u svojstvu svjedoka sasluša Joško Kalafatović, iz Janjine, vlasnik tvrtke “Krtica d.o.o.”, iz Janjine;
                4) da se u istrazi izvrši uvid u računovodstveno – knjigovodstvenu dokumentaciju Općine Janjina, na okolnost kada, koliko, te s kojom svrhom plaćanja je izvršeno 
                    plaćanje od strane proračuna Općine Janjina prema tvrtci “Krtica d.o.o.”;
                5) da se u istrazi izvrši uvid u računovodstveno – knjigovodstvenu dokumentaciju tvrtke “Krtica  d.o.o.” iz Janjine, na okolnost vremena, iznosa i svrhe uplate novčanih
                    sredstava iz proračuna Općine Janjina, za korist poslovnog računa tvrtke “Krtica d.o.o.”;
                6) da se u istrazi provede knjigovodstveno vještačenje i proračuna Općine Janjina, i tvrtke “Krtica d.o.o.”, na okolnosti iz toč 4) i 5) ovog prijedloga, kao i na okolnost
                    pod kojom su proračunskom stavkom predviđeni i realizirani građevinski radovi na objektu “šetnica” u mjestu Drače, Općina Janjina, u inkriminiranom vremenu;
                7) da  se u istrazi provede građevinsko vještačenje na okolnost stvarne vrijednosti izvršenih radova na objektu “šetnica”, u mjestu Drače, Općina Janjina, u svrhu 
                    utvrđenja da li se radi o tzv. bagatelnoj nabavii iz čl. 12., st. 1., toč. 1 Zakona o javnoj nabavi, ili o vrsti radova za koje Zakon nalaže provođenje postupka
                    javne nabave;
                8) da se u istrazi izvvede dokazpregledom projektne i izvedbene dokumentacije, kao i troškovnika za objekt “šetnica”, u arhivi Općine Janjina, posebice na o
                   okolnost postojanja,  ili nepostojanja te dokumentacije i građevinske dozvole, kao i okolnost provođenja nadzora nad izvršenim radovima;
                9) da se u istrazi izvede dokaz uvidom u građevinsku knjigu – dnevnik tvrtke “Krtica d.o.o.”, odnosno prateću relevantnu dokumentaciju za izvođenje radova na 
                   objektu “šetnica”;
               10) da se u istrazi od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko – neretvanske ćupanije zatraži očitovanje da li je, i ako jest, pod kojom poslovnom
                    oznakom rješenja izdata valjana građevinska dozvola za objekt “šetnica”, te ukoliko postoji, da se izvrši uvid u istu;
               11) da se u istrazi, na okolnost srodstva između osumnjičenika i vlasnika tvrtke “Krtica d.o.o.” saslušaju osumnjičenik i svjedok iz toč. 3) prijedloga, a po potrebi
                    službenim putem od nadležnog Matičnog ureda zatraži podatak o njihovim roditeljima;
               12) da se u istrazi zatraži od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Janjina očitovanje o postojanju, ili nepostojanjju odgovarajućih odluka o izvođenju građevinskih
                     radova na pomorskom dobru, a zbog okolnosti da je objekt “šetnica” izgrađen na dijelu obale iz čl. 10. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama;.                    
               13) da se u istrazi pozovu i u svojstvu svjjedoka saslušaju sve osobe, na koje rezultati provedenih radnji od toč 1) do toč 13) ukažu da imaju posredna, ili neposredna
                     saznanja o okolnostima iz činjeničnog opisa kaznene prijave, kao npr. osoba koja je i kada izdala valjani atest za ugrađeni materijal u sporni objekt, ili npr koje su 
                     bili dobavljači materijala za izvođenje radova;
               14) da se, u slučau provođenja istrage u smislu čl. 216. ZKP-a, nakon provedene istrage, protiv osumnjičenika pred nadležnim sudom podigne optužnica, ili u slučaju
                    podizanjaa optužnice u smislu čl. 341., st. 3. ZKP-a, nakon provedene javne glavne rasprave, osumnjičenika oglasi krivim i osudi po Zakonu;
               15) da Državni odvjetnik predloži sudu izricanje oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom  radnjom, kao i tzv. proširenim oduzimanjem imovinske
                    koristi, iz čl. 78. KZ RH.

                                         OBRAZLOŽENJE

                          Prije iznošenja saznanja o činjenicama na kojima temelje ovu kaznenu prijavu, podnositelji prijave ističu kako istu podnose anonimno. Na samom početku valja istaknuti, kako se prijava ne podnosi kao anonimna, iz razloga potencijalnog izbjegavanja odgovornosti za činjenje kaznenog djela lažnog prijavljivanja iz čl. 304. KZ RH, već upravo i jedino iz razloga više nego opravdanog straha za vlastiti integritet i vjerojatnih višestruko štetnih posljedica. Kako je i naznačeno, prijava se podnosi protiv Općinskog Načelnika, koji je na različite načine,postupajući s pozicija vlasti, osobama koje su s njim dospjele u bilo kakav nazovi “sukob”, odnosno razmimoilaženje, promptno nastojao zagorčati život pokušajima naplaćivanja različitih nameta iz sfere lokalne samouprave (komunalni doprinosi koje je Visoki upravni sud RH utvrdio nezakonitima, ali samo neistomišljenicima, turističke inspekcije tim osobama, dostavljanje Poreznoj upravi neistinitih podataka, sve kako bi se od takove osobe naplatio porez kojeg nije obveznik i sl.) pa do otvorenih, javno iznesenih prijetnji, čemu je svjedočio nemali broj ljudi. Unatoč činjenici da Državni odvjetnik takav strah od štetnih posljedica može smatrati kaznenopravno irelevantnim, podnositelj prijave ga subjektivno takvim doživljavaju, radi čega prijavu i podnose kao anonimnu, svjesni činjenice da Državni odvjetnik podnesenu anonimnu kaznenu prijavu razmatra s posebnom pozornošću, kako iz razloga mogućnosti lažnog prijavljivanja, tako i vodeći računa o integritetu prijavitelja, uz istovremenu obvezu procisuiranja ovakovih kaznenih djela (način postupanja s anonimnim kaznenim prijavamaa objavljen na službenoj web stranici DORH-a). U prilog toj činjenici govori i to  da su podnositelji prijave pokušali za isto angažirati i stručnu osobu – odvjetnika, ali ih je nekoliko njih s tog područja odbilo, opravdavajući se istim takovim strahom od štetnih posljedica, istovremeno upućujući prijavitelje da se obrate nekome izvan zone utjecaja osumnjjičenika. Uvodno se još želi naglasiti kako podnositelji prijave smatraju ne samo da postoji razumna vjerojatnost da će se izvidima prikupiti dovoljno kvalitetni podaci o prijavljenom djelu i osumnjičeniku, već su stajališta kaako i iz javno dostupnih dokumenata proizlazi više nego osnovana sumnja da je prijavljeno djelo doista počinjeno na način i od strane osumnjičenog, kako je u činjeničnom opisu i navedeno.
                           Predmet kaznene prijave je izvođenje građevinskih radova u ukupnoj površini cca 1000 m2. Radovi klasificirani kao održavanje šetnice i sl. vršeni su tijekom inkriminiranog perioda, a izvođač je tvrtka u vlasništvu najbližeg rođaka Općinskog Načelnika – osumnjičenika (majka osumnjičenog i otac vlasnika tvrtke  su brat i sestra). Iz dostupnih podataka u javno objavljenim dokumentima – proračun Općine Janjina, vidljivo je kako su navedeni radovi predviđeni kao “održavanje”, te kako su zavedeni kao tzv. bagatelna nabava, tj. ona koja ne zahtijeva postupanje po Zakonu o javnoj nabavi, jer se nalazi ispod praga vrijednosti od 500.000,00 kn.Ovakova stavka je ponovljena nekoliko puta, prema dostupnim podacima, najmanje tri puta, svaki puta s vriijednošću od 490.000,00 – 497.000,00 kn, kako bi se izbjeglo prelazak zakonskog praga od 500.000,00 kn. Istovremeno, niti jednom proračunskom stavkom nije bla predviđena gradnja šetnice kao objekta. Podnositeljima prijave nije dostupna dokumentacija iz arhive Općine Janjina, kako bi mogli decidirano tvrditi kada je i koliko, odnosno u koliko navrata i u kojim iznosima, vršena isplata. No, ono što je vidlivo iz javno objavljenih dokumenata – proračuna, jest da su proračuni s tako predviđenim stavkama usvojeni i izvršeni u cijelosti. Drugim riječima, predviđena sredstva na način kako je opisano su i utrošena isplatom iz proračuna. Slijedi jedini mogući zaključak kako su opisani građevinski radovi plaćeni na način kako bi se zaobišli obligatorni propisi o javnoj nabavi, razlamanjem stvarnog troška na više dijelova, koji svaki za sebe predstavljaju vrijednost manju od zakonskog praga, ali ukupno ju višekratno nadilaze.
                           Sami radovi u tehničkom smislu predstavljaju betoniranje nogostupa u dužini cca 1000 m i širini 1 m, s postavljanjem betonskih rubnika između  nogostupa i kolnika ceste, na mjestu gdje nikada ranije nije fizički postojalo, što suštinski predstavlja građenje, tj. stvaranje novog izvođenjem radova, a ne održavanje nečeg starog, već postojećeg, kako je klasificirano. Navedeni rubnici su standardiziranog oblika tzv. betonske galanterije, a debljina betona na hodnom dijelu površine iznosi do 10 cm. Cijena takovih radova na tržištu RH varira u intervalima 400,00 – 500,00 kn za jedan m2, i uz tolerancijski odmak, ne može iznositi više od 600,00 – 700,00 kn za jedan m2, a što ukupnu vrijednost radova za površinu od cca 1000 m2 predstavlja u iznosu od cca 500.000,00 kn, ili nešto više. Nasuprot tome, i opet proizlazi iz citranih objavljenih dokumenata, radovi su plaćeni barem tri puta po 500.000,00 kn, što predstavlja iznos od 1.500.000,00 kn. Zbog utvrđenja stvarnih vrijednosti predloženo je i građevinsko vještačenje, koje treba pokazati jesu li opisani radovi izvršeni prema pravilima struke, te da li su plaćeni u cjenovnim okvirima na tržištu RH, ili su višestruko preplaćeni, kako smatraju podnositelji prijave.
                           Izvođenje takovih radova mora,nadalje, biti projektirano i nadzirano od strane stručnih i ovlaštenih osoba, te je za isto nužno ishoditi i građevinsku dozvolu. Suprotno tome, radovi su izvršeni bez projektne dokumentacije i nadzora, kao i građevinske dozvole, jer da tome nije tako, bili bi vršeni prema propisima, označavajući gradilište posebnim natpisom, s brojem i klasom rješenja o dozvoli za gradnju, podacima o investitoru i izvođaču, itd. A to nije slučaj. Posebno, i u odnosu na propise o zaštiti tzv. pomorskog dobra, jer su radovi vršeni na dijelu obale 10-15 m od mora.
                          Navedene činjenice je jednostavo provjeriti pregledom financijskih dokumenata Općine Janjina i izvođača, tvrtke “Krtica d.o.o.”. Plaćanja su, zacijelo, vršena putem poslovne banke, te o tome mora postojati pismeni trag, kako u knjigovodstvu Općine, tako i u knjigovodstvu navedene tvrtke. Postupajući po prijavi i vršeći potrebne izvide, Državni će odvjetnik bez sumnje provjeriti ove navode pregledom poslovnih računa navedenih subjekata. Pregledom transakcija po tim računima, bit će vidljivo koliko je novca na taj način iz proračuna Općine prema tvrtci “Krtica d.o.o.”, te za koju namjenu, transferirano.
                          Prijava se dostavlja USKOK-u. Naime, čl. 21., st. 2., toč. 1 Zakona o USKOK-u predviđa nadležnost tog Ureda u postupanju državnog odvjetništva, kod postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz čl. 291. i 292. KZ RH. Pri tome se, u odnosu na kazneno djelo iz čl. 291. KZ RH zahtijeva da počinitelj bude službena ooba – definirana čl. 87., st. 3. KZ RH. Osumnjičeni je dužnosnik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave – Općinski Načelnik, dakle osoba koju kao počinitelja predviđa citirana zakonska odredba.
                          Zakonski opis kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti zahtijeva da ga čini upravo službena osoba, i to koristeći svoj položaj ili/i ovlast, (a u isključivoj je nadležnosti i odgovornosti upravo osumnjičenika raspolaganje proračunskim sredstvima), koja prelazeći granicu te ovlasti drugoj osobi pribavi korist, ili drugome pričini štetu. Radnjom iz činjeničnog opisa, podnostelji prijave smatraju, je istovremeno prekoračenjem ovlasti drugoj osobi (tvrtka u vlasništvu bliskog rođaka) pribavljena nesrazmjerna korist, i s druge strane za iznos te koristi oštećen  proračun jedinice lokalne samouprave – Općine Janjina. Ako se kao cijena izvedenih radova prihvati iznos od 500,00 kn za jedan m2, tada razlika od cca 1.000.000,00 kn ujedno predstavlja i korist tvrtke “Krtica d.o.o.”, i iznos štete po proračunu jedinice lokalne samouprave.
                          Kazneni zakon RH, u svojem čl. 87., st. 29. kao znatnu korist, odnosno znatnu štetu kvalificira svaku onu veću od 60.000,00 kn, a st. 28., onu veću od 600.000,00 kn definira kao štetu, odnosno korist velikih razmjera. Kvalifikatorno obilježje za kazneno djelo iz čl. 291., st. 2. predstavlja iznos od 60.000,00 kn, čime je i taj element bića djela ispunjen.
                          U odnosu na drugo djelo za koje se osumnjičenika prijavljuje – nezakonito pogodovanje, čl. 292., st. 2. KZ RH zahtijeva da ga čini službena osoba, koja iskoristi svoj položaj pogodovanjem, ili ugovaranjem poslova za djelatnost osoba s kojom je interesno povezana. U konkretnom slučaju rodbinska povezanost, istovremeno predstavlja i interesnu, na način kako ju Zakon definira, pa je ispunjen i taj element bića djela.
                          Oba je ova kaznena djela moguće počiniti  isključivo s izravnom namjerom. Ista, po mišljenju podnositelja prijave, proizlazi iz načina kako je djelo počinjeno. Naime, način izvršenja upućuje na plansko postupanje, s izričitim cljem pribavljanja koristi. Tome u prilog govori i činjenica kako je cijela “operacija” izvedena na način da se podijeli u više faza, sve u nastojanju da se prikrije stvarni cilj. Takovo nešto nije moguće učiniti niti s jednim drugim oblikom svijesti, osim izravnom namjerom.
                          Zaključno, podnositelji prijave smatraju kako su opisanim postupanjem ispunjena sva obilježja prijavljenih kaznenih djela.

Stanovnici Općine Janjina T

1.806 komentara

Uskoči u raspravu
  1. peljesac
    #1 peljesac 17 veljača, 2017, 18:57

    Tocno tako, kad doces lijeti u sreser samo bih tablice kao da si u neumu a ne u HR. Bilo im je dobro kad su zemlju prodavali. A sad im ti isti ljudi smetaju kad su pare potrosili a ljudi i camp kucice ostale.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. muftija
    #2 muftija 17 veljača, 2017, 18:14

    To mislite na kotolike, blizu crkve

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. stranka vas prati
    #3 stranka vas prati 17 veljača, 2017, 15:41

    Brije rata je krao beograd a poslje rata sinovi i unuci komunjara koje se sad udaraju u prsi i vicu da su veliki HRVATI. Da nema takvih most peljesac bi se odavna napravio

    Odgovorite na ovaj komentar
    • Sreser
      Sreser 17 veljača, 2017, 15:50

      Točno tako STRANKA VAS PRATI. A tek oni koji su prije rata prodavali zemlju, ne pitajući ni tko si, ni što si, ni odakle si, te totalno upropastili jedno dalmatinsko mjesto Sreser, postali najveći Hrvati i katolici.

      Odgovorite na ovaj komentar
  4. aki
    #4 aki 17 veljača, 2017, 15:07

    Dobro koje to obitelji drzu opcinu janjina. Sto seru to nije istina.

    Odgovorite na ovaj komentar
    • Ika
      Ika 17 veljača, 2017, 15:13

      Hahaha. Samo koliko je godina trebalo da se otvori Studenac, konkurencija najskupljoj samoposluzii u Hrvatskoj i okolici. I da dalje ne nabrajam.

      Odgovorite na ovaj komentar
      • HDZ može sve
        HDZ može sve 17 veljača, 2017, 15:20

        Na Draču zatvorili cestu radi kafića od čijih stolova se ne može proći ni sa dječjim kolicima, a balkon izgrađen iznad mora. Napravljena privatna “bašta” općinskim novcem, pa se tjera aute koji kraj nje parkiraju, jer gazda nema gdje parkirati. Toliko je smeća da je nemoguće sve nabrojati.

        Odgovorite na ovaj komentar
  5. oporba
    #5 oporba 17 veljača, 2017, 14:14

    Kako nije, kad je kurir i blic objavio

    Odgovorite na ovaj komentar
    • Ne zna se
      Ne zna se 17 veljača, 2017, 15:04

      Nisam znao da su kurir i blic hrvatske novine. Sarkazam ili su stvarno pisali, ta smeća ne čitam i ne želim niti proguglati.

      Odgovorite na ovaj komentar
  6. Anonimno ha ha
    #6 Anonimno ha ha 17 veljača, 2017, 12:57

    Prvo
    Nije istina da Vlatko krade to je samo lazna optuzba onih koji nisu uspjeli u svojim profesijama I generalno u zivotu pa se ljece na drugima.
    Ja osobno mu zamjeram sto je pre kulturan I obazrljiv a to je jebiga pravi odgoj.
    Pa pogledajte Drace sve javne povrsine uzurpirane.Pojedinci imaju kucu od 38 kvadrata po vlastovnici a drugig sto su izgradili na druztvenom vlasnistvu.
    Ta udruga janjina neka istupi sa imenom I prezimenom a ne ovako.
    Sto se tice Prostitutke ako je uopce bilo to je njegova I nicija druga briga.
    Ma brzo su izbori pa cemo vidit ko ce dobit.Mozda Janinari nisu toliko glupi pa da izaberu nekog ko se doselio u Janjinu jer bjezi od potjernice u svojoj maticnoj drzavi.

    Odgovorite na ovaj komentar
  7. Zna se
    #7 Zna se 17 veljača, 2017, 12:02

    Interesantno da ovaj članak nije prenio ni jedan drugi hrvatski list. Neki dan su sve hrvatske novine pisale o najbogatijoj općini. Druga interesantna stvar je da se članak briše sa Facebook-a ako ga netko postavi na svoj zid. Zar HDZ ima tako dobre hakere, da i to mogu? Jadni li smo.

    Odgovorite na ovaj komentar
  8. fireman
    #8 fireman 17 veljača, 2017, 10:18

    HDZ zna kako ukras. Izdrzi vlatko sreca tvoja da nisi u SDP u

    Odgovorite na ovaj komentar
  9. šetnica
    #9 šetnica 17 veljača, 2017, 00:27

    A tko je sad taj sladic ??

    Odgovorite na ovaj komentar
  10. Hercegovac iz Sipovace
    #10 Hercegovac iz Sipovace 16 veljača, 2017, 23:33

    Treba upalit kucu Sladicu i njegovim jatacima

    Odgovorite na ovaj komentar
  11. Pravi Janinarin
    #11 Pravi Janinarin 16 veljača, 2017, 22:42

    A Koji su to staanovnici potpisani.To je grupa ludakla I ludakinja.Dvije profesionalne kurve,vozac kombija bez pameti ,odvjetnik bez licence lopov iz bosne I lazni branitelj koji je non stop na apaurinima. Te par hercegovaca koji se nisu asimilirali
    neka mi neko rece da sam u krivu

    Odgovorite na ovaj komentar
    • Anonymous
      Anonymous 16 veljača, 2017, 23:51

      Da, kao što se iz nadimka postavljenog na komentar vidi, postoje dvije opcije pisca ovog komentara:
      1. nepismen – pošto bi inače znao ( ako je PRAVI ), da se Janjinarin piše sa “j” a ne Janinarin, inače bi se općina trebala zbati Janina, a ne Janjina
      2. prozvan – vjerojatnija opcija, pošto je i ostatak komentara napisan u istom stilu, vjerojatno od živaca koji se jave kada se istraga vrši nad bližnjima, ili je pak komentar napisan od strane jednog od spomenutih u članku, pa živci blokiraju pismenost, ukoliko je uopće i posjeduje.
      Bilo kako bilo, ukoliko je prijava utemeljena, napokon će se krenuti rješavati stvari u korist svih stanovnika općine umjesto dviju obitelji koje su od rata do danas poprilično popravile svoje imovinsko stanje.
      A što se tiče potpisnika prijave, ne zadirem u njihove pameti, licence, profesije i nacionalnost, ali mislim da su napravili pravu stvar, pošto se već poduže vremena “ide niz dlaku” pojedincima u smislu neplaćanja komunalnih naknada pošto su to stanovnici od posebne važnosti, gradnje asfaltiranih cesta do zemlje povlaštenih, a čija je gradnja također financirana od strane općine tj. svih stanovnika kroz porez, a izvršena od strane tvrtke spomenute u članku iznad. Ova prijava je samo jedan od primjera prijave koja bi se mogla i trebala uputiti na ime spomenutih.
      I također, pošto se na ovako degutantan način zadire u tuđa zanimanja i ocjenjuje inteligencija, mislim da bi bilo pošteno onda da se također komentaor predstavi u smislu svog školovanja i zanimanja.

      p.s.
      ne asimilirani došljaci bi bili oni koji ne obećavaju glasove na izborima već se bune protiv ilegalnih djelatnosti?

      Odgovorite na ovaj komentar
      • PTSP
        PTSP 17 veljača, 2017, 13:01

        obitelji koji su poslje rata popravili svoje stanje su obitelji koje rade od ujutro pa do navecer I cak nedijom a ne sjedat u kafani I kukat kako se nemoze zivit

        Ma meni je pun kurac Vas koji ste dosli iz Zagreba,Dubrovnika I ko zna odkada I zelite prodavat pamet ovim jadnim I napacenim seljacima.Kad ste toliko dobri stannite tamo odakle ste dosli.
        Pravopis mi nije nesto ali logicno razmisljanje jest.

        Odgovorite na ovaj komentar
    • Poštena Janjina
      Poštena Janjina 17 veljača, 2017, 20:02

      Kad si pravi Janjinarin onda bi trebao znat tko je ukrao zlato iz crkve Sv. Vlaha a možda bi Kunovljanima mogao reći za zlato iz Delorite.O krađi u domovinskom ratu ćemo za 50 godina.

      Odgovorite na ovaj komentar
      • naprid Vlatko
        naprid Vlatko 17 veljača, 2017, 20:10

        kakvo zlato o cemu se ode baljezga
        Ja znam da u Janjini u Sv Vlaha nije nikako zlato nestalo.

        Odgovorite na ovaj komentar
        • Poštena Janjina
          Poštena Janjina 17 veljača, 2017, 20:30

          To zlato je razlog peticije protiv svečenika koji je to pitanje pokrenuo nakon rata.A peticiju su potpisale gle čuda obje obitelji koje su na udaru tužbe.Nađi neku drugu temu za ga braniti ovdje je neobranjiv kao Tito.

          Odgovorite na ovaj komentar
          • Poštena Janjina
            Poštena Janjina 17 veljača, 2017, 20:59

            Da si ti pravi Janjinarin onda bi kao i svi pravi Janjinari znao da je dotični svećenik na sudu priznao da je lažno optužio osobu za nestanak zlata( zbog zlostavljanja sluškinje )

          • a
            a 17 veljača, 2017, 21:59

            to ti o don Augustinu pricas to je bilo ima 40 godina

    • Matko Ćudina
      Matko Ćudina 19 veljača, 2017, 13:50

      Ima li ova spodoba ime?I šta bi to bilo pravi janjinarin?Ja sve šta napišem potpišem imenom.

      Odgovorite na ovaj komentar
  12. BIH
    #12 BIH 16 veljača, 2017, 12:31

    Zivjeli bosanci u sreseru

    Odgovorite na ovaj komentar
    • Ivo Brr
      Ivo Brr 17 veljača, 2017, 20:17

      Da nije Bosanaca u Sreseru sad bi to bilo Lipo dalmatinsko mjesto sa tri stanovnika,onda bi radile butige tuta forca .
      Moramo bit sretni so imamo te ljude I da prodane kuce nisu pale nego se ljepo odrzavaju.
      Kamo srece da se sve kuce u Janjini prodaju bilo bi nas vise.
      Jadno ti je gdje su prazne kuce I obitelji bez djece..Prepostavljam da su pisci ovog sranja o Vlatku obitelji sa najmanje dvoje troje djece I da su odlucili da im djeca ostanu u Janjini pa se tako grcevito bore za vlast.
      Mi u Janjini nismo nesto jako naobrazovani ali znamo znali smo I znad cemo razlikovat budale od normalnih ljudi.
      E pa nece vam proci ni tuzba ni promjena vlasti gospodo.

      Odgovorite na ovaj komentar
  13. zivi zid zivi zid
    #13 zivi zid zivi zid 16 veljača, 2017, 10:08

    Sica je to

    Odgovorite na ovaj komentar
  14. Anonimno
    #14 Anonimno 16 veljača, 2017, 08:31

    Samo ispijajte kavicu sidite u ladovini i gledajte tudja posla

    Odgovorite na ovaj komentar
  15. Dijaspora
    #15 Dijaspora 16 veljača, 2017, 08:26

    Tko to zeli biti novi nacelnik pa opleo po Vlatku

    Odgovorite na ovaj komentar
  16. hocemo most
    #16 hocemo most 15 veljača, 2017, 22:03

    To Peljesac zna ima vec 10 godina. Kasnite hahah

    Odgovorite na ovaj komentar
  17. luli
    #17 luli 15 veljača, 2017, 21:59

    Haha rodjaci i kumovi

    Odgovorite na ovaj komentar
  18. nick ne jede
    #18 nick ne jede 15 veljača, 2017, 18:40

    pa to je u ovoj našoj vukojebini normalno isto tako se ponašao godinama današnji ministar turizma dok je bio gradonačelnik pa je i uskok kao radio izvide al naravno organizirano i najavljeno da bi svjedoci mogli svjedočit u korist gradonačelnika samo ovaj nije davao rođacima jer ih nema već prijateljima i bratu od svoje šefice turizma

    Odgovorite na ovaj komentar
  19. Anonimno
    #19 Anonimno 15 veljača, 2017, 11:13

    E moj nesretni Hrvatski narodu Dali su vama toliko isprali mozak.Ta nesposobna Hrvatska vlada predala je Hrvatsku u ruke pupovca pusica da vode politiku iblate nas.A nasa vlada kupi porez od nas daje njema taj novac.ustanimo moj narode za Boga iHrvatsku su nam propeli na kriz.Za Dom Spremni.

    Odgovorite na ovaj komentar
  20. Anonimno
    #20 Anonimno 15 veljača, 2017, 10:44

    Šteta što članak nije malo opširniji!

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.