OMBLA JEDNO OD NAJKOMPLEKSNIJIH GEOLOŠKIH PODRUČJA

OMBLA JEDNO OD NAJKOMPLEKSNIJIH GEOLOŠKIH PODRUČJA

30. srpanj, 2012.
Print Friendly, PDF & Email

OMBLA
Ekskluzivno donosimo recenziju tajnih studija

 

Piše: Goran Mazija

Mišljenje o projektnoj dokumentaciji bazira se na analizi i uvidu u većinu prethodnih istraživanja baziranih na analizi hidrogeoloških uvjeta lokacije i njihovom utjecaju na gradnju HE Ombla, utjecaja na okoliš s obzirom na seizmičke sile, analizi rezultata speleoloških i speleoronilačkih istraživanja, analizi Studije utjecaja na okoliš, analizi idejnih rješenja građevinskih zahvata u okolišu, Bioloških istraživanja i niza nadopuna prethodno spomenutih istraživanja, od kojih ovdje nisu sve eksplicitno analizirane, no navedene su u popisu analizirane dokumentacije.

•    Prema članku 2 Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00) navodi se kako je zahvat u okoliš trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša, ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš, o čemu su oni koji planiraju zahvat dužni jasno izvijestiti i poimence navesti u Studijama o utjecaju na okoliš, a što je izostalo u većini studija ili je navedeno nestručno, nepotpuno i protivno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11) i to prema I Općim odredbama i II Zaštićenim prirodnim vrijednostima.

•    U ključnoj projektnoj dokumentaciji uočeni su značajni propusti koji se odnose na biološku komponentu programa praćenja stanja okoliša prije, tijekom i nakon izgradnje HE Ombla su biološki neprihvatljivi i kose se sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11). Navedene činjenice o sastavu, ugroženosti i zaštitnim mjerama faune u Studiji utjecaja na okoliš iz 1999. god. su nepotpuni, zastarjeli i ne odgovaraju trenutnoj situaciji na terenu, i nisu su u skladu s recentnim podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode te recentnim Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11). Program Monitoringa vodnih objekata i istražnih bušotina (ad. C) niti jednim svojim dijelom ne obuhvaća biološku komponentu, što je protivno i Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11) i Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00).

•    Svaka od analiziranih projektnih studija, koje obuhvaćaju geološka, hidrogeološka, strukturno-tektonska, inžinjersko-geološka, geofizička, speleološka i speleoronilačka istraživanja i analize utjecaja izgradnje HE Ombla, barem u jednom svom segmentu upućuju na negativnosti i posljedice izgradnje ove krajnje ne ekološke hidroelektrane, jasno dajući do znanja da trenutne tehničke mogućnosti rada u zoni planirane graditeljske aktivnosti na HE Ombla (mikrozoniranja) i simulacijske metode (evaluacija velikih voda, održanje kvalitete vode za potrebe vodoopskrbe, seizmičke aktivnosti, ponašanje injekcijskih zavjesa, mehaničke  karakteristike stijenskog masiva, negativni učinci na podzemnu vodenu i kopnenu faunu), koje je nužno provesti u skladu s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00), nisu dostatne da bi se u dovoljnoj mjeri sagledala potencijalna opasnost i negativne posljedice uslijed izgradnje HE Ombla na prirodu, okoliš i sigurnost okolnog stanovništva.
•    Razvidno je iz analiziranih projektnih studija da je izvorišno područje Omble, kao i samo zaleđe jedno od najkompleksnijih geotektonskih i hidrogeoloških područja i da svaka od studija iziskuje daljnja istraživanja, osobito kako bi se dobila preciznija slika stanja i ocjena stabilnosti padina na mjestu lokacije HE Ombla usljed seizmičnosti izazvane usporom podzemnih voda i mogućnosti pojave klizanja. To upućuje na iznimnu rizičnost zahvata i nemogućnost pronalaska adekvatnih tehničkih rješenja u provođenju istraživanja i realizaciji simulacijskih modela.

•    Zahvati za potrebe izgradnje sustava opskrbe pitkom vodom istražnim radovima ne upućuju na sigurnost podzemnih voda u kvaliteti dostatnoj za vodoopskrbu.

Okoliš Omble je tipični estuarij obalnog dijela Hrvatske sa specifičnim biološkim i ekološkim osobitostima. Zaštićeni prostor Omble i Rijeke dubrovačke dio je od dvanaest takvih područja različite kategorije zaštite, koji prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode zavrjeđuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, svoje osjetljivosti ili radi znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ali i drugog javnog interesa.


OMBLA I GRABOVICA

Ombla se zbog blizine dubrovačkog odlagališta za smeće Grabovica, nalazi na popisu od desetak najugroženijih kraških fenomena u Hrvatskoj, iako je Grabovica koja je sanirana 2001. godine jedino hrvatsko odlagalište za smeće sa nepropusnim folijama koje zadovoljava najstrože ekološke standarde i kriterije.

Priobalje od Neuma do Dubrovnika karakterizirano je reversnim i navlačnim odnosom između krednih i paleogenskih karbonata, te fliša u jugozapadnom, podinskom krilu i trijasko-jurskog karbonatnog kompleksa u sjeveroistočnom, krovinskom krilu. Vode rijeke Trebišnjice(prosječan protok je oko 50 m³/s a raspon je od 3 do 250 m³/s) danas su usporene u akumulaciji za HE Trebišnjica (Bilećkojezero). Prije su, međutim, dotjecale u Popovo polje (veličine 225 km² dok je 185 km² zaravnjeno) i nestajale u ponorima i većim dijelom otjecale uzduž struktura prema toku rijeke Neretve, jer trijaski dolomiti, a i fliš predstavljaju prepreku za njihovo neposredno otjecanje u more. Bez obzira na opisano stanje, trasiranjem je ustanovljena vodena veza s priobalnim izvorima i vruljama neposredno jugozapadno od Popovog polja.
Prilikom tih istraživanja registriran je još jedan krški kuriozitet, a taj je da vode koje izviru u spilji Vjetrenici najprije površinski teku prema sjeveroistoku, a kasnije podzemljem prema jugozapadu, što je još jedan primjer nesklada površinskih i podzemnih razvodnica u kršu i kompleksnosti krškog sustava.

Dok HE Ombla ulazi u najavljivani finiš, javnost i dalje ostaje uskraćena za relevantne pokazatelje ekonomske opravdanosti projekta, koje investitor navodi kao dio ključnih razloga njegova pokretanja.


TROŠKOVI IZGRADNJE

Nadzorni odbor HEP-a odobrio ulazak u 123,2 milijuna eura visok zajam od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Nekoliko dana prije toga predstavljena je Studija utjecaja na okoliš koja je razotkrila da se HEP upušta u tako zahtjevan projekt sa sumnjivim podacima o glavnim područjima utjecaja na okoliš. U to vrijeme u javnost je procurila vrlo nepovoljna ocjena konzultanata EBRD-a, koja je pokazala da slične dubioze vladaju i na tehničkom i ekonomskom polju projekta. Prema njima, HEP bi u prvih 25 godina rada elektrane prodajom struje i vode (!) uspio vratiti samo 37,8 posto uloženih sredstava. HEP je tada dao izjavio da konzultanti EBRD-a nisu imali dovoljno vremena proučiti svu dokumentaciju i da će se njihovo mišljenje uskladiti nakon prezentacije projekta.
No, kako je pisao Novi list, nadzorni odbor HEP-a, koji je odobrio zaduženje, dobio je od uprave HEP-a podatke prema kojima je razdoblje povrata investicije samo 13 godina, a očekivana prosječna prodajna cijena struje u narednih 25 godina nije 214,00 kuna po MWh, kako je bilo prezentirano konzultantima, nego 487,00 kuna po MWh! Neki se pitaju je li to razlog tome što HEP opet najavljuje povećanja cijene električne energije?
To zacijelo ne bi bio konačni trošak Omble, čak i kada znamo da su iznos u markama iz 1999, kad je usvojena Studija utjecaja, prebacili u isto toliko eura. Nesigurnost troškova potiču i okolišna pitanja koje HEP ignorira. Naime, velika okršenost stijena mogla bi, osobito s godinama, stvarati sve veće nevolje s vododrživosti podzemne akumulacije. Uvjeravanje kako neće biti nikakvih problema s podizanjem vode, neslavno demantira nedavno pokrenuta HE Lešće, koja okolnom stanovništvu čini velike nevolje.

OPASNE I NEPREDVIDLJIVE POJAVE

U kojoj mjeri su krški sustavi nepredvidivi ilustrira gradnja brane Sklope u Lici 1970. Kojom prilikom se u podzemlje ulupao preko 10,5 tisuća tona betonske mase da bi se začepili krški kavernozni prostori. Hidrogeolog-speleolog dr. Srećko Božičević tada je svjedočio kako je bio u timu speleologa koji su šest mjeseci u danonoćnim smjenama nadgledali injektiranje betonske mase u podzemlje na slivu Trebišnjice, kojoj pripada i Ombla. Tom je prilikom zatvoren izvor Obod u Fatničkom polju kako bi se smanjilo plavljenje krškog polja. Nakon prve snažne kiše, tlak u izvoru je porastao na desetak atmosfera, voda je počela izvirati oko 100 metara poviše izvora, kućama obližnjeg sela počeli su tutnjati snažni lokalni potresi i pokrenuta su klizišta, tako da je jedini izlaz bilo miniranje betonskog čepa.
I konačno kada bi došlo do podizanja razine podzemnih voda na visinu unutarnje brane od 130 metara došlo bi do prelijevanja Omble u slivove drugih regionalnih izvora, poput Palate u Zatonu i Zavrelja u Mlinima. Uslijed navedenog  povremeni izvori postali bi stalni, a mogu se očekivati druge nepredvidljive i opasne pojave u kruženju podzemnih voda i vodosaturiranim slojevima krša. Izgledne su pojave klizišta, a vjerojatna je i ugroza  šireg područja u slučaju seizmičkih aktivnosti bilo da se radi o prirodnim ili induciranim potresima. Naime vodom saturirani slojevi u mnogome mjenjaju intenzitet i razorno djelovanje i to tako što dolazi do  superponiranjem potresnog vala, a koje okolnosti nisu obrađene u studiji. Seizmičnost prostora iznimno je velika i u slučaju navedenog scenarija postoji mogućnost velike ugroze na podzemnu akumulaciju, ali i šire područje.


PROMJENA OKOLIŠA

Ugledni splitski hidrolog Ognjen Bonacci, bivši predsjednik Biroa Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a, analizirao je ponašanja razine podzemnih voda u zaleđu Omble i upozorio (2004) da bi pri visini unutarnje brane od 130 metara došlo do prelijevanja Omble u slivove drugih regionalnih izvora, poput Palate u Zatonu i Zavrelja u Mlinima. Također, po njemu, neki povremeni izvori postali bi stalni, a mogle bi se očekivati i mnoge druge nepredvidljive i opasne pojave u kruženju podzemnih voda. Bonacci kaže da su vrlo vjerojatne pojave klizišta i opasnih okolišnih promjena.
Brana će definitivno promijeniti obilježja zahvaćenog vodonosnika i okoliša. On ne zanemaruje pojavu problema s obzirom na prekograničnost vodonosnika. Portal Speleologija.hr podržava Bonaccijevo mišljenje i izražava bojazan da će izgradnja brane devastirati krški sustav i ugroziti šire područje. Podsjeća i na izrazito visoku seizmičnost područja i strahuje od toga kako će ona utjecati na podzemnu akumulaciju. Na umirujuće odgovore planera odvraćaju kako ne postoje egzaktni modeli koji bi mogli simulirati tako složen krški sustav.
Biospeleolozi također odbijaju prihvatljivost gradnje brane. Jednako, u smjernicama upravljanjem kršem IUCN-a, u podzemlje se ne dopušta unijeti nijedan dio koji se ne može rasklopiti, što nalijevanje triju ogromnih betonskih brana svakako nije. A na koji način i s kojim sredstvima bi se sanirale posljedice takve građevine, to je pitanje koje nitko nije postavio. Bonacci je sudjelovao neko vrijeme u povjerenstvu koje se bavilo pitanjem brane u Ombli, ali je nakon iznošenja sličnih upozorenja nestao iz članstva.
Nezavisni stručnjak dr. Branimir Molak drži da je hrvatski energetski sustav loš i neučinkovit te da generira niz problema koji nepotrebno padaju na teret potrošača. Glavni problem vidi u enormnim gubicima proizvedene energije. Primjerice, gubici i samopotrošnja elektrana iznosili su 2003. godine 23 posto neto proizvedene energije, te su bili veći nego sva industrijska potrošnja u Hrvatskoj. Osim toga, gubi se oko polovice angažirane energije na zagrijavanje kućanstva. “Da bi HEP i ostali koji sudjeluju u tome namirili svoje troškove, podižu cijenu energije, za što nema razloga na međunarodnom tržištu ni u proizvodnji plina iz Jadrana, koja je 11-12 puta niža od cijene po kojoj ga prodaju kućanstvima. Bilo bi pametnije smanjiti gubitke dovođenja električne energije od elektrana do potrošača nego graditi nove elektrane”, kaže Molak i zaključuje da bi to imalo i blagotvoran učinak na okoliš.
Fizička devastacija podzemnih objekata i pripadajuće faune na području planiranih hidrotehničkih zahvata uslijed izgradnje HE Ombla bit će u rasponu od potapanja do potpunog uništenja, što će imati za posljedicu nestanak do sada poznatih ali i do sada neistraženih i nepoznatih predstavnika podzemne vodene i kopnene faune, od kojih je veći dio poznatih na dodatku II i IV Direktive o staništima i/ili su uvrštene u Crvenu knjigu špiljske faune Hrvatske i važan su element očuvanja i zaštite u skladu s naputkom IUCN-a (Guidelines for Using the IUCN Red List categories and Criteria, Version 9.0 – 2011), a špiljski sustav Vilina jama – Ombla dio je europske mreže zaštićenih područja Natura 2000 (HR2000186 # , Vilina špilja; HR2000187 # , Vilina špilja – Ombla izvor sustav)  prema  stručnoj podlozi izrađenoj za Uredbu Vlade o proglašenju Ekološke mreže (NN 109/07). Osim toga Vilina špilja – Ombla izvor sustav je i na listi špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske.

Osim kršenja postojećeg Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11), planirane aktivnosti vezane uz izgradnju HE Ombla ne prihvatljive su i s obzirom na kršenje međunarodnih obveza prema sporazumu o zaštiti šišmiša (UNEP/EUROBATS – Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša, 2000.).
HE Ombla je tehnički iznimno rizičan i ekonomski krajnje neisplativ projekt, na međunarodnoj razini (HRV – BIH) ekološki u potpunosti neprihvatljiv s obzirom da je iz analizirane  projektne dokumentacije jasno vidljivo da je nemoguće provesti adekvatne mjere ublažavanja ili kompenzacijske mjere za podzemne objekte koji će biti uništeni i/ili devastirani potapanjem ili izolacijom uslijed injekcijskih zavjesa ili mehaničkog oštećenja ili uništenja. T

3 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Profesor
    #1 Profesor 12 kolovoz, 2012, 08:20

    Građanska inicijativa Spasimo dolinu Neretve ovogodišnji je Maraton lađa iskoristila za skretanje pozornosti na problem Gornjih horizonata postavivši na mostu u Metkoviću transparent “Spasimo dolinu Neretve – dolje Gornji horizonti“.
    Isti transparent pokušali su izvjesiti na Rogotinskom mostu i dočekati predsjednika Josipovića i političare koji su u brodovima pratili lađare. Međutim, nekoliko automobila i dvije marice interventne policije potjeralo je četiri aktivista s Rogotinskog mosta, a da im nisu dopustili razviti transparent potpuno neuvredljiva natpisa: “Ne damo našu Neretvu – dolje Gornji horizonti”, kako navode iz Inicijative,a sve pod izlikom osiguranja predsjednika Josipovića. Aktivistima je rečeno da će promet na mostu biti blokiran, što nije učinjeno, pa je očito da se radilo o nalogu kojim se željelo ušutkati one koji se bore za istinu o Gornjim horizontima i HE Dubrovnik 2.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.