ODABRANI RUKOPISI ORIJENTALNE ZBIRKE

ODABRANI RUKOPISI ORIJENTALNE ZBIRKE

10. svibanj, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

y360421427240075 Custom

Izložba “Riječ, pismo, slika”  u Strossmayerovoj  galeriji

 

Napisao: Ivan Raos

Otvorenje izložbe “Riječ,pismo,slika”  iz riznice Orijentne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svečano će se održati u ponedjeljak, 12. svibnja 2014. u 19 sati u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u X. dvorani Strossmayerove galerije starih majstora (Zrinski trg 11, Zagreb)

BOSNA, SANĐAK, KOSOVO i MAKEDONIJA

 Zapravo ” Riječ,pismo,slika” naziv je pomno pripremljene izložbe koja se od 12. do 31. svibnja 2014. održava u X. dvorani Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a javnosti će biti predstavljeni odabrani rukopisi Orijentalne zbirke Akademijina Arhiva. Orijentalna zbirka Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, osnovana je 1927. godine, i kao takva među najznačajnijim je zbirkama arapskih, osmanskih turskih i perzijskih rukopisa u jugoistočnoj Europi. U njezinom je fondu 2100 kodeksa, koji datiraju čak od 13. do 19. stoljeća – nabavljeni su u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sandžaku i Makedonij.  Izim rukopisnih knjiga, u Zbirci se čuva i 760 osmanskih isprava – sultanskih i vezirskih naredbi, sudskih rješenja, kupoprodajnih ugovora i privatnih pisama.

Kodeksi Orijentalne zbirke sadržavaju zapise i tekstove iz raznih znanstvenih disciplina i književnih žanrova. Tu su prijepisi Kur’ana, djela iz islamskih vjerskih znanosti, arapske gramatike, stilistike i retorike, osmanska, arapska i perzijska umjetnička proza i poezija, brojni rječnici, pa i djela iz historiografije, geografije, astronomije, astrologije, medicine i okultnih znanosti. Posebne su vrjednote fonda (primjerci djela) bosanskih književnika iz osmanskoga doba, nekoliko kodeksa nastalih u hrvatskim gradovima pod osmanskom vlašću, ali i osobne bilježnice raznovrsna sadržaja.

ORIJENTNO-ISLAMSKA UMJETNOST

Na izložbi koju zajednički organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Institut Yunus Emre iz Republike Turske javnosti će biti predstavljeni zadivljujući primjeri kaligrafije, iluminacija, minijatura i drugih vidova orijentno-islamske umjetnosti rukopisne knjige.

Dvije dominantne značajke islamske umjetnosti i arhitekture, važnost kaligrafske ornamentalnosti i oblik džamije su prvotno bili povezani uz islamsko vjerovanje, te su se razvili u rano doba religije. Utemeljitelj islama poslanik Muhamed bio je bogati trgovac iz Meke koji je u četrdesetoj godini života iskusio duboki niz objavljenja te je počeo javno propovijedati vjeru islam. Njegova učenja ili objavljenja sadržana su u Kuranu (Qur’anu), jednoj od najvećih knjiga religijskog nadahnuća.Središnje mjesto te knjige u islamskoj kulturi,gracioznost arapskog pisma doveli su do širenja pisane riječi, posebice putem odlomaka Kur’ana, natpisa na džamijama i razvoja kaligrafskih stilova i ornamenata u svim granama islamske umjetnosti. 622. godine od koje počinje islamski kalendar, Muhamed a.s. seli se u grad Jatrib (kasnije Medinu). U svojoj složenoj kući okuplja skupinu vjernika koji oblikuju džamiju, sastavljenu od pravokutnog zatvorenog dvorišta s barakama, zidom s jedne strane i trijemom za hlad za siromašnije sljedbenike. Zato skoro sve džamije prate plan Muhamedove kuće, koja je u suštini sastavljena od zatvorenog dvorišta, zgrade za molitvu na jednom kraju, i arkada sa strane.

U vrijeme kad je ranokršćanska i bizantijska umjetnost nastajala iz mješavine grčko-rimskih, bliskoistočnih i sjevernjačkih elemenata, islamska umjetnost se zbog geografske rasprostranjenosti i nepostojanja tradicionalnog jedinstva, ispoljava na različite načine, trpeći uticaj lokalnih tradicija, a ponekad prosto kalemeći na domaću umjetnost neke svoje zahtjeve. Tako u islamskoj umjetnosti ne razlikujemo oštro suprostavljene umjetničke stilove kao u evropskoj umjetnosti.

KALIGRAFIJA UJEDINJUJE ISLAMSKU UMJETNOST

Ono što ujedinjuje islamsku umjetnost jeste kaligrafija (arapski jezik Krana i džamija. Iako za molitvu nije neophodna posebna prostorija, preporučuju se zajedničke molitve. Tako džamija postaje polazna tačka islamske umjetnosti.

Izložba se održava u godini u kojoj su na osnovu Protokola o suradnji Akademije i Instituta Yunus Emre stručnjaci iz Republike Turske digitalno snimili sve rukopise Zbirke, čime je u vrlo kratkom razdoblju učinjen krupan korak prema njihovoj lakšoj dostupnosti i očuvanju.

Izložbu prate katalozi na hrvatskom, turskom i engleskom jeziku, a njezinu su realizaciju novčano pripomogli Središnja banka Republike Turske, Grad Zagreb, gospođa Maria Khairova, trgovina Karavansaraj i Veleposlanstvo Kraljevine Maroko u Zagrebu. T

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.