OBNOVA PRAVOSLAVNE CRKVE U ČETVRTKOVCU

OBNOVA PRAVOSLAVNE CRKVE U ČETVRTKOVCU

16. lipanj, 2020.
Print Friendly, PDF & Email

 

“Ovom radnom akcijom nismo samo temelje oslobodili od drveća i korova, već smo ovo sveto mjesto sačuvali od zaborava, budući da je posljednji zbor održan prije skoro tri desetljeća. Temelji hrama u Četvrtkovcu predstavljaju petu lokaciju hrama koju smo označili krsnim znamenjem (veliki križ pravoslavnoga obilježja) i četvrto bogoslužno mjesto na kojem smo u toku posljednjih nekoliko godina obnovili molitvena sabranja (Staro Selo, Mačkovo Selo, Jošavica, Četvrtkovac) – rekao je paroh Umićević

Napisao: Josip Frković

Dok hrvatska vlast, još od mandata današnjeg nesretnoga podstanara Pantovčaka Zorana Milanovića i njegova rigidnoga ministra javne uprave Arsena Bauka i Plenkovićeva dugoprsta HDZ-ova Lovre Kuščevića zahtjev za registraciju Hrvatske pravoslavne crkve i 17.000 vjernika priprosto ignorira, u sisačko-moslavačkom i banovinskom kraju pravoslavni vjernici koji ističu da pravoslavac može i mora biti jedino Srbin, pokreću obnovu svojih tradicija i bogomolja. Hramovna duhovska i mjesna slava pravoslavnih Srba, javljaju aktivisti VSNM i njihovi elektronički mediji, obilježena je u nazočnosti petrinjskoga paroha Saše Umićevića u Velikoj Gradusi, općina Sunja. U ratnoj okupacijskoj “metropoli i lokaciji opštine Caprag”, gdje se nalazio čitav borački vojno-milicijski i upravni pobunjeničko-agresorski aparat toga dijela fantomske sao krajine, okupio se velik broj srpskih povratnika s područja općine Sunje. Kuma slave i rezanja slavskoga kolača bila je Irena Vujat Ranić u ime Vijeća srpske nacionalne manjine. 

Na sam četvrtak u rubnom mjestu Sunje Četvrtkovcu, pak, članovi Omladinske mreže Srba, sela Drljača, Kinjačke, Paukove, Svinice, Jošavice i drugih mjesta Banovine radili su na rušenju stabala i šikare, kojima je obrastao temelj srednjovjekovne pravoslavne crkve Pokrova Presvete Bogorodice srušene za Drugoga svjetskog rata od ustaškoga režima.

“Ovom radnom akcijom nismo samo temelje oslobodili od drveća i korova, već smo ovo sveto mjesto sačuvali od zaborava, budući da je posljednji zbor održan prije skoro tri desetljeća. Temelji hrama u Četvrtkovcu predstavljaju petu lokaciju hrama koju smo označili krsnim znamenjem (veliki križ pravoslavnoga obilježja) i četvrto bogoslužno mjesto na kojem smo u toku posljednjih nekoliko godina obnovili molitvena sabranja (Staro Selo, Mačkovo Selo, Jošavica, Četvrtkovac) – rekao je paroh Umićević. 

Partizanski zločini i nad NDH lojalnim Srbima

Crkva u Četvrtkovcu, doznali su nazočni, podignuta je kao jedna od najstarijih bogomolja srednjovjekovlja krajem 17. stoljeća i imala je tada trojicu pravoslavnih svećenika. Danas se pak nakon raščišćavanja naziru samo tragovi stubišta i temelja sakralne građevine. 

Da ratna razdoblja, podjednako ona u Drugom svjetskom, pa i nedavnom Domovinskom ratu, sobom donose necivilizirana, mrziteljska, osvetnička nedjela i ratne zločine, odavno je jasno. Dok „Sisački žrtvoslov“ pok. Adama Zahirovića, objavljen 2006. godine, temeljem terenskoga rada i istraživanja članova županijske radne grupe evidentira 73 sunjske žrtve Drugoga svjetskoga rata i komunističkoga zločinačkoga poraća, mnogi od starijih mještana tvrde da je broj ubijenih u pojedinačnim akcijama agenata partizanske Ozne/Udbe ili pak u smaknućima mučenika na neljudskim partizanskim putovima smrti daleko veći. 

Zaklani domobrani

Poznata hrvatska prometna raskrsnica pala je u ruke partizana 5. svibnja, dok je još 26. rujna 1944. dvadeset zarobljenih zavojačenih domobranskih mladića iz okolnih posavskih sela pred očima mještana zaklano na središnjem trgu. Užas komunističkih zlikovaca predvodio je izvjesni Borota, poratni trgovac i švercer. Prenoseći sjećanja svojih predaka, najstariji Sunjani tvrde  kako su već 10. svibnja 1945. agenti Udbe uhitili 56 uglednijih i bogatijih Sunjana. Odveli su ih u svoje tadašnje sjedište, kuću Pere Sablića, lojalnoga Srbina iz Male Graduse i poznatoga mecene vatrogasaca, Hrvatskoga sokola i pjevačkoga društva sv. Marije Magdalene. 

Kamo su iza uhićenja hrvatski domoljubi odvedeni, do šume oko razorena pravoslavnoga hrama u Četvrtkovcu i kasnije u Tremušnjak, i gdje su ubijeni i pokopani, na žalost, do danas nije utvrđeno. Jedan od Sunjana Hrvata tek djelomično zna za slučaj jedanaest uglednih Sunjana, među njima i petrinjskoga veletrgovca Falice, koje su partizani odveli u

Tremušnjak i ondje im se gubi svaki trag. Brat nestala Pere Sablića, Jovo Sablić, vlasnik trgovine kraj katoličke župne crkve sv. Marije Magdalene u glavnoj ulici Sunje, odmah iza rata odselio je u Beograd. S njim i unuka Jelisaveta Seka Sablić, kasnije poznata srbijanska teatarska, filmska i televizijska glumica. T    

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.