NEZAPOSLENA I NOVINARKA GODINE

NEZAPOSLENA I NOVINARKA GODINE

18. svibanj, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

photo-region-hrvatska-licnosti-natasa skaricic-Natasa Skaricic 01 u 895692447

Na sudu mora dokazivati da radi u Slobodnoj Dalmaciji

 

Medijske vijesti priredili u HND-u

 

Mi jesmo mračna budućnost novinarstva i mokri san svakog kapitalista. Restrukturirani smo do kraja, radimo s minimumom troškova izdavanja i dopiremo do 1,2 milijuna ljudi u Hrvatskoj”, rekle su Ana Benačić i Jelena Šimac, novinarke portala net.hr zahvaljujući Hrvatskom novinarskom društvu na tome što je prepoznalo i internet novinare te među godišnje strukovne nagrade uključio i tu, posebnu kategoriju. Nataša Škaričić izabrana je većinom od ukupno 600 glasova članova HND-a novinarkom godine, u jakoj konkurenciji sa novinarom Večernjeg lista Marinkom Jurasićem i novinarom Novog lista Ladislavom Tomičićem. Novinarka koja se od 2009. spori sa Slobodnom Dalmacijom je li ili nije novinar njihove redakcije upravo je za ovu dnevnu novinu otkrila aferu Farmal, a podatke ovog njezinog istraživanja koristio je i DORH kako bi cijeli slučaj dobio i pravosudni epilog. “Shvatila sam da svi zahvaljuju svojim redakcijama, pa bih i ja svojoj redakciji Slobodne Dalmacije željela zahvaliti, kao i kući EPH koja ju je preuzela, posebno Upravi s kojom se sporim od 2009. Godine kao i Vrhovnom sudu što me tjeraju da dokazujem kako radim u Slobodnoj”, rekla je Nataša Škaričić primajući nagradu. Nagrade su se i ovoga puta dijelile iz fonda Hrvatskog novinarskog društva, a novinari su kandidirani neovisno o njihovom članstvu u HND-u. Jedini je kriterij i ove godine bila novinarska izvrsnost. Kako ovo priznanje struke ima za cilj promovirati visoke novinarske standarde u uvijetima sve težeg socijalnog položaja novinara i sveprisutne komercijalizacije medija, podsjetio je prilikom otvaranja dodjele nagrada predsjednik HND-a Zdenko Duka napominjući kako se formula ‘više posla za manje para’ prije svega odražava na kvaliteti vijesti.

 

SITUACIJA U NOVOM LISTU

 

Novi list uskoro bi mogao kompletan posao transporta prepustiti Tisku. Pregovori o tome, prema neslužbenim informacijama traju, a jedna od mogućnosti je da i nakon prenosa dijela poslovanja na Tisak Novi list zadrži posao tiražiranja. Prepuštanje distribucije drugom poduzeću ugasit će 16 radnih mjesta u Novom listu. Oni bi prema sadašnjim informacijama trebali prijeći u Tisak, ali bi zadržali sva materijala prava koja imaju u Novom listu. No, neizvjesno je hoće li se to ostvariti. Teško je, naime, vjerovati da će uprava koja se rješava dijela djelatnosti voditi brigu o budućem radno-pravnom statusu radnika koje prepušta drugoj firmi. Tako sindikati koji djeluju u riječkoj novinskoj kući tek trebaju s upravom razgovarati, odnosno pregovarati i pismeno ugovoriti zaštitne klauzule za 16 radnika koji bi trebali prijeći u Tisak.

Sve nekretnine Novog lista u Rijeci su založene za kredit od 21 milijun kuna podignut u Zagrebačkoj banci. Od tog iznosa 13 milijuna kuna podignuto je za potrebe Novog lista i to za vraćanje starih kredita te za otpremnine, a osam milijuna kuna namijenjeno je Glasu Istre novine i trgovina. Te dvije kuće uz tvrtku Andre d.o.o. jamčili su za dio kredita namijenjenog Novom listu, dok je Novi list svojom imovinom jamac za kredite istarske novinske kuće. Za otpremnine u Novom listu, premda službeno lista viška radnika nije izrađena, ali uprava već duže vrijeme nudi stimulativno umirovljenje radnicima koji za to imaju uvjete, planirano je utrošiti 5,5 milijuna kuna. Idući mjeseci u toj riječkoj novinskoj kući mogli bi biti burni ne samo zbog vjerojatne namjere smanjivanja broja zaposlenih, već i načina. Ponovo je, naime, aktualizirana stara ideja o poketanju lokalne zagrebačke dnevne novine. Otvoreno se o tome još ne govori. No, raniji planovi pretpostavljali su formiranje novog poduzeća u koje bi bili prebačeni zaposleni u zagrebačkom dopisništvu. Uz dnevne obaveze za Novi list oni bi bili odgovorni za sadržaj lokalne zagrebačke novine. Sve u svemu, to bi za poslodavca bio lagan put da uz što manje troškova, nakon nekoliko mjeseci, otpusti 20-tak radnika.

 

STATUT REDAKCIJE

 

Do kraja mjeseca Ministarstvo kulture će, zbog žurnosti da zadovolji Direktivu o uslugama na unutarnjem tržištu Europske unije, izraditi nacrt izmjena i dopuna Zakona o medijima. Radi se o tek “maloj dopuni” kako ju predstavlja Tomislav Jelić, načelnik sektora za normativne i upravno – pravne poslove Ministarstva u dopisu kojim od kolega traži primjedbe. Primjedbe će se tražiti i u okviru javne rasprave koja bi trajala 15 dana, a bit će valjda već sljedeći tjedan objavljena na stranicama Ministarstva kulture. Smisao izmjene članka 10. Zakona o medijima je omogućiti slobodu pružanja usluge nakladnika registriranog u bilo kojoj od država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru. Besmisao je u činjenici kako Ministarstvo kulture već dvije godine ima HND-ov prijedlog izmjena i dopuna Zakona o medijima gdje se, između ostalog, zahtijevaju kazne za medije koji nemaju, a zakon ih obvezuje donijeti Statut redakcije. Kada se čak i rukovodstvo javnog medija koristi klišejem o tome kako ‘vlasnik’ ili, u ovom slučaju upravitelj, ima diskreciono pravo postavljati urednike kako ga volja, novinarska autonomija, a time i sloboda, ozbiljno je ugrožena. Stoga i Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora GONG-a, predlaže da se u hitne izmjene uključi i amandman prema kojem bi usvajanje Redakcijskog statuta bio jedan od nužnih uvjeta za registraciju medija uopće, a njegov nedostatak nakladnika bi stajao kazne od milijun kuna.

 

BORNA KESEROVIĆ UREDNIK PORTALA JUTARNJI

 

Portal Jutarnji.hr preuzima novi glavni urednik Borna Keserović. Dolazi li Keserović s novim konceptom za sad možemo tek nagađati jer osim potvrde kako dolazi na to mjesto iz EPH nam nisu mogli dati dodatne informacije o ovom, novom kadroviranju. “EPH ulaže velike napore i sredstva kako bi razvio svoje iznimno jake digitalne operacije”, rečeno nam je prilikom posljednjeg dopisivanja sa službom za odnose s javnošću Europapress holdinga dok je u međuvremenu kompanija pokrenula i novu aplikaciju Dodo, punog naziva dobar doctor. Keserović je dugogodišnji novinar Večernjeg lista koji je s ekipom Večernjakovaca pokrenuo i Styrijin tjednik Forum koji je uprava nakon manje od godinu dana odlučila ugasiti. Nakon toga kratko je vrijeme, jer novina nije dugo trajala, bio glavni urednik dnevnika 21. stoljeće.

 

TJEDNIK FORUM NA WEBU

 

Tjednik Forum nastavit će izlaziti u digitalnom obliku. Dio novinara i urednika Foruma koji je nakon nepune godine postojanja lani odlukom tadašnjeg izdavača Večernjeg lista prestao izlaziti odlučio je preuzeti njegovu web stranicu www.forum.tm. Članovi neprofitne udruge Dom kulture (re)aktivirat će domenu s ciljem da se i dalje bave ozbiljnim i poštenim novinarstvom koje je obilježilo kratkotrajno izlaženje tog tjednika. Njihovu otvorenom pozivu svima koji razmišljaju na sličan način odazvalo se više desetina novinara s kojima će zajedno pisati blogove kao svojevrsni uvod u novi, redizajnirani portal www.forum.tm čije se objavljivanje očekuje uskoro. Natječaj, ističu u Forum.tm-u, time nikako nije zaključen. Štoviše, želja izdavača iz neprofitne udruge Dom kulture je da se u tom «tjedniku na portalu» okupi što više onih koji imaju i znaju što reći.

 

RASTE BROJ NEZAPOSLENIH NOVINARA

 

U prva četiri mjeseca ove godine, prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzu se prijavilo novih 237 novinara. Među njima najveći je broj, čak 115, onih koji dolaze iz radnog odnosa dok je na burzi ravno sa studija završio 41 novinar. Broj nezaposlenih novinara prijavljenih na burzu od 2004. do 2009. kretao se oko 200 ljudi godišnje, dok nakon 2009. raste iz godine u godinu za novih stotinu nezaposlenih kolega čiji je ukupan broj do kraja travnja dosegao brojku od 764 novinara na zavodu za zapošljavanje. Donekle je utješan podatak kako je 158 novinara ove godine ipak uspjelo pronaći posao, no pitanje je koliko ih je ostalo u medijima.

 

NOVI STRATEŠKI PARTNER LIDERA

 

Novi strateški partner poslovnog tjednika Lider konzultantska je kuća TPA Horwath s austrijskom centralom i razgranatim poslovanjem u 11 uglavnom balkanskih zemalja. Prema sudskom registru vlasnička se struktura izdavača tjednika, tvrtke Lider Press, još nije promijenila, a nigdje nije naznačeno ni u kojoj će mjeri strateški partner preuzeti vlasništvo nad izdanjem. Predstavnik konzultantske kuće koja će investirati u novu razvojnu fazu Lidera, Reno Budić, istaknuo je tek kako su se na ovaj potez odlučili zbog vjere u projekt poslovnog tjednika s vizijom njegova regionalnog širenja koje bi se u prvoj fazi zaustavilo na organiziranju konferencija i događaja. Kako je osnovna djelatnost konzultantske kuće TPA Horwath pomaganje privatnim ulagačima, fondovima i tvrtkama iz inozemstva u poreznim, financijskim i ostalim vrstama savjetovanja pitanje je kakav su interes pronašli u ulaganju u etablirani poslovni tjednik.

 

SVI PROTIV ROGOŠIĆA

 

Etičnost, lojalnost, kompetentnost – kriteriji su koje je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman često isticao kao ključne za zaposlenike HRT-a u javnim nastupima. No, ono što mediji otkrivaju vezano za karijeru Željka Rogošića, glavnog urednika HTV 1 nije na razini standarda koje je sam postavio, ističe se u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u te se dodaje kako je Ogranak HND-a na HTV-u upozoravao na činjenicu da su životopisi, a ne programi koje će glavni urednici provoditi, bili ključni za njihov odabir. “Uljepšavanje” podataka koji se otkrivaju u CV-u glavnog urednika HTV 1 Željka Rogošića, a na koje je javnost kao odgovor dobila tek nemušto objašnjenje, otvaraju pitanje – zadovoljava li kolega Rogošić uvjete natječaja i je li njegovo imenovanje – legitimno? Na čast mu ne idu i novi detalji iz biografije vezani uz navodno izvještavanje iz okupiranog Kijeva koje kolega Rogošić navodi u CV-ju, iako je, kako saznajemo – tamo bio samo snimatelj Davor Šarić. Potpuno je jasno zašto je Željko Rogošić, kako sam kaže, “nejasno” napisao podatke u svom životopisu, naime, puna istina ne udovoljava jednom od osnovnih uvjeta Natječaja za glavne urednike programa – treba imati 5 godina uredničkog iskustva, a zgrožava činjenica koliko je tu podataka koji u potpunosti ne odgovaraju istini. Nažalost, nakon svega, postaje upitna i vjerodostojnost cijelog programa koji on vodi i za koji svojim potpisom odgovara, pa Ogranak HND-a na HTV-u mora od glavnog ravnatelja HRT-a Radmana zatražiti trenutačno ponavljanje Natječaja za glavnog urednika HTV 1.

Taj tahtjev podržala je i središnjica HND-a te traži od glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Gorana Radmana da opozove imenovanje glavnog urednika 1. programa HTV-a Željka Rogošića i raspiše ponovljeni natječaj za to glavnouredničko mjesto. HND je još 23. travnja izrazio iznimno nezadovoljstvo kontroverznim izborom Željka Rogošića zato jer je Rogošić i vjenčani kum i tast Gorana Radmana što ne bi bilo presudno kad bi imenovani na to najvažnije uredničko mjesto na HTV-u udovoljavao najvišim kriterijima – i visoke profesionalnosti i visoke etičnosti i kad bi postigao visoku prolaznost u savjetodavnom tajnom izjašnjavanju novinara i ostalog kreativnog osoblja. No, čak 70 posto novinara i ostalog kreativnog osoblja bilo je protiv njegovog imenovanja.

“Čovjek koji fabricira biografiju ne može biti moralni autoritet kakav bi trebao biti glavni urednik Prvog programa HTV-a. Ovakvo imenovanje ruši vjerodostojnost Hrvatske televizije a time se, makar i posredno, dovodi u pitanje i vjerodostojnost brojnih izvanredno profesionalnih i etičnih novinara koji tamo rade. Neizreciva je šteta koja se njima na ovaj način čini a javnost ima pravo pitati i znati zbog čega za svoj novac mora trpjeti kumsko-tazbinska imenovanja. Što se još treba dogoditi i biti objelodanjeno da bi imenovanje Rogošića bilo poništeno?”, stoji u priopćenju HND-a.

 

BAGI REGIONALNA NAGRADA EU POKRETA U BiH

 

Europski pokret u BiH je uredniku i reporteru Nove TV Mislavu Bagi dodijelio nagradu za novinara regije, nagradivši ga za doprinos podizanju razine profesionalnosti u novinarstvu. “Gospodin Mislav Bago je kao novinar iskazao visoku razinu profesionalnosti i hrabrosti obrađujući teme i područja koji duboko zadiru u pitanja bitna za demokratizaciju društva regije i ubrzanje procesa EU integracija zemalja u regiji, čime je postao uzor i primjer za sve kolege u novinarskoj branši, te u znatnoj mjeri dao doprinos podizanju razine profesionalnosti područja u kojem djeluje i radi”, stoji u objašnjenju nagrade koje potpisuje Predrag Praštalo, predsjednik Europskog pokreta u BIH. U priopćenju Nove TV stoji i da je Europski pokret organizacija osnovana 1948. godine te od tada igra bitnu ulogu u procesu europske integracije, utječući na europske institucije i institucije država članica EU. Danas djeluje u 41 državi i u 20 međunarodnih organizacija. “Tako će se pridružiti listi uglednika čiji je rad ova organizacija nagradila priznanjem, među kojima je i predsjednik RH Ivo Josipović koji je 2011. nagrađen zbog svoje uloge u pomirenju naroda i promociju regionalnog partnerstva u procesu europskih integracija”, navodi se u priopćenju. T

3 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.