NAJTEŽI PREDMET OSNOVE TURIZMA

NAJTEŽI PREDMET OSNOVE TURIZMA

18. srpanj, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

ugostiteljsko turisticko uciliste Custom

Od 25 učenika u razredu 17 ih ima negativnu ocjenu

 

Napisao: Igor Drenjančević

Djeca danas brže odrastaju. Odrastanje se očituje i u školskim obavezama.  Već u prvom razredu uče strane jezike, a u četvrtom razredu uče i drugi strani jezik. Forsira se informatička pismenost od malih nogu. Tako formiran i nametnuti odgoj ima i svoje pokazatelje u vrlo ranom stresu i nezadovoljstvu kod djece. Puno opušteniji odgoj nekada i ovaj ciljani danas uzrokovan profitom, doveli su mnogu djecu do njihovog osobnog kraha, već na početku života. Suočeni sa vlastitim neuspjehom odali su se raznim opijatima, a kako niti njihovim roditeljima nije bolje, gubitkom posla i egzistencije, društvo rapidno propada, jer se nameću standardi, mnogima teško dostupni u društvu nezaposlenih.

Razgovarali smo sa učenicima Ugostiteljsko-turističkog učilišta o problemu jednog predmeta, koji je noćna mora mnogih učenika. Ugostiteljsko – turističko učilište u Zagrebu najstarija je i najveća srednja škola, s trogodišnjim ugostiteljskim i četverogodišnjim turističkim programom, u Republici Hrvatskoj. To je prva takva škola na slavenskom jugu, a svoju 100. godišnju tradiciju baštini prema uzoru na bečke i praške strukovne škole.

U školskoj  godini 2013/14.  Ugostiteljsko – turističko učilište obrazovalo je 850 učenika u 31 razrednom odjelu. Trogodišnje obrazovanje za zanimanje: kuhar, konobar, slastičar. Četverogodišnje obrazovanje za zanimanje: turističko- hotelijerski komercijalist.

Učilište izvodi i program obrazovanja odraslih u trogodišnjem zanimanju: kuhar, konobar, slastičar; program prekvalifikacije, usavršavanja i doškolovanja u zanimanju: turističko – hotelijerski komercijalist. 

LOŠE NAPISANI UDŽBENICI

Turizam kao predmet, odnosno knjiga Osnove turizma za prvi razred srednje škole je noćna mora učenika. Iako djeluje benigno, predmet je strah i trepet u školi. Nije turizam  atomska fizika i zato je pobudio naš interes. Gotovo polovice razreda su padale na tom predmetu ove godine. Razred sa kojim smo najviše pričali o tome problemu, imao je 14 njih  na popravnom iz tog predmeta od 25 učenika, a ako se dodaju učenici koji nisu završili razred, čak 17 đaka je palo iz tog predmeta do kraja školske godine. Netko bi rekao kako predavač nije dobro prenio  znanje na navedeni razred, ali postoji i još gori razlog, što smo ubrzo shvatili, udžbenici su pisani na jedan način koji odbija učenike od predmeta. 

Terminologija kao i  riječi upotrebljavane u tekstu knjige su ponekad toliko stručne, pa se čini da je ovo knjiga pisana za fakultetsko obrazovanje, umjesto knjige za prvi razred srednje škole. Pisci knjige Osnove turizma Sanda Čorak, Vesna Mikačić i  Željko Trezner očito nisu znali na jedan jednostavan način srednjoškolcima prenijeti znanje. Vrlo kompliciranim načinom, dosta suhoparno pisano ubili su volju za učenje mnogim učenicima, što se jasno pokazalo velikim brojem popravnih ispita iz tog predmeta. Knjiga puna definicija, koje učenici moraju učiti napamet, toliko čini djecu bezvoljnom, da su nam mnogi rekli, kako uopće nemaju volje tako nešto učiti, iako je predmet itekako bitan u njihovom zvanju. Kao da pisci knjige su htjeli definicijama i mnogim neshvatljivo stručnim riječima dati fakultetsko obrazovanje učenicima. I to već u prvom razredu srednje škole. 

SATURACIJA ILI ZASIĆENOST STRANIM IZRAZIMA

Koliko vam je poznata riječ emitivan ili receptivan? Emitivan turizam je putovanje u druge zemlje. Izraz se uči napamet i nije nimalo drag učenicima, iako se sve moglo reći puno jednostavnije. I zanimljivije. Definicije u kemiji, fizici ili matematici i ove u turizmu su potpuno različitog odnosa prema učenju, dok one prve učenike postavljaju u položaj kako bi riješili neki zadatak, u turizmu učenike odbijaju od učenje vrlo značajnog predmeta za njihov posao. Knjiga obiluje tuđicama poput latinske riječi afirmacija, riječi u tekstu stacionaran i mobilan su mogle biti zamijenjene riječima nepokretan ili pokretan i svojom bi bliskošću učenicima olakšale komunikaciju sa tekstom, a tako i pojednostavile učenje. Koliko naših zastupnika zna značenje izraza input troškova, objasniti brutto društveni proizvod? Koliko vam je poznat riječ  saturacija ? Radi se zapravo o riječi zasićenost, što  bi bilo ono što svi razumijemo, ovdje se saturacijom otuđilo jezik od onih koji nešto moraju naučiti. 

Trebaju li djeca takvo obrazovanje, poglavito  za kuhare, konobare i slastičare? Umjesto  praktičnosti i približavanje teksta učeniku, naša djeca odlaze demotivirana na popravne, gube godine zbog udžbenika punih tuđica, definicija, umjesto da uče praktičnu primjenu turizma, koji je ionako naša vodeća grana opstanka. Takvim pristupom naobrazbe, predočenim u ovom članku, turizam je zasićen praznim stolovima, jer ga nema tko opsluživati. Turizam postaje mrzak onima koji trebaju biti osnova za zaradu u našem turizmu. Situacija u kojoj bi ličilac mrzio boje ili mehaničar automobile je situacija u kojoj se nalaze ovi učenici. Otpor stvoren u učenicima sustavno odbija djecu od gradiva, a bijeg od takvog predmeta je doveo pojedince do velikog broja izostanka iz škole. Na kraju je taj omraženi predmet itekako kumovao gubitkom godine mnogim učenicima.

ROBOVSKA PRAKSA 

Učenici ove škole imaju još jedan veliki problem, a vezan je za njihovu praksu. Učenici obavljaju tijekom godine praksu u restoranima na svom području, kako bi  što bolje bili pripremljeni za svoj  budući posao. Uglavnom se praksa  obavlja petkom i taj dan umjesto u školi, učenici su u stanovitom lokalu, određenom za izvršenje prakse. U tom lokalu provedu preko 200 sati radeći na praksi, ali vrlo rijetki vlasnici restorana plaćaju učenicima odrađene sate i praktički vrlo često djecu iskorištavaju, a da nikada ne plate 200 sati prakse. Učenici na praksi vrlo često rade neprimjerene poslove, izlaze na teren noseći tešku robu,  rade prekovremeno, a  za sve te sate nikada nisu plaćeni. Ponekad neki učenik uspije izvući nekih 200-300 kuna za 200 odrađenih sati, zahvaljujući prijetnji roditelja vlasnicima restorana, a ostali dobivaju frišku figu ako se nitko ne pobuni oko ovog izrabljivanja, iako se njihov rad može nazvati crnčenjem za ništa  u restoranu, na praksi. Restorani dobivaju jeftinu radnu snagu u učenicima ugostiteljske škole, često potpuno besplatnu prema nekim učenicima, a za takav besplatni rad cijeli dan učenici gule po na desetine kila krumpira, mrkve, hobotnica, a za samim štednjakom kuhari budući provedu najmanje vremena, kako bi nešto o kuhanju i naučili.

Računajte na stotinjak učenika, 200 neplaćenih sati; ako je pomoćno osoblje plaćeno 10 kuna, to je novčani iznos od 2000,00 kuna po učeniku najmanje, na sto učenika iznos je 200 000,00 kuna. Nije jasno zašto država ignorira ovoj problem, baš kao i nastavnici škole, samo navodeći činjenicu, kako su pojedini vlasnici restorana škrti…

Očito da vlasnici restorana love u mutnom i koriste pojedine učenike besplatno, samo kako bi učenici dobivali bolje ocjene iz prakse. Učenici se često boje pitati za svoj novac, jer bi takvi vlasnici restorana mogli utjecati na ocjenu i određenu satnicu učenika tijekom prakse. Jedan od školaraca je morao nositi pladnjeve hrane u Zavod za javno zdravstvo, iako je kuhar, pa prema tome kuhinja nije u zavodu, a dječak je bio van restorana. Na pitanje zašto se nije pobunio, dječak je rekao da mu ne pada napamet, jer hrana se priprema za neke naše vodeće političare.

 Satnicu neki restorani plaćaju tri kune za prve razrede srednje škole, a za drugi srednje restorani učenicima plaćaju mizernih 4 kune. Zamislite čišćenje stotine kilograma krumpira, luka ili još gore hobotnica po toj cijeni. Ispričao nam je jedan učenik, kako  je za jedan catering očistio 200 kilograma hobotnica taj dan, a nije dobio niti te bijedne tri kune za čišćenje hobotnica u 10 sati prakse, naravno nisu ni upisani prekovremeni sati učeniku.  Učenici u pravilu bi trebali raditi sedam sati. Koliko je restoran zaradio na 200 kilograma hobotnice? I još uz takvu zaradu restoran nije bio u stanju platiti učenicima tri bijedne kune. Nevjerojatna raspamećnost pohlepnih pojedinaca dobiva potporu i u samoj školi, jer škola baš kao i učenici, jedva uspije postići neki dogovor sa restoranima za praksu učenika, kako bi djeca obavljala praksu i onda škola pristaje na bilo kakve uvjete vezane za restorane i aranžmane sa učenicima. Takav princip ugovora se očito pokazao kao kvarljiva roba i sada bi samo ministarstvo moralo osigurati tretman za praksu sa ljudskim uvjetima, kako bi se pobili ovi robovlasnički odnosi, u kojem su djeca ponižavana i to u školskom sustavu, što je nedopustivo za ministarstvo obrazovanja i veliki skandal. Odgojni sustav koji bi trebao štiti prava djeteta, on se uključio u kršenje ljudskih prava i prava djeteta, dozvoljavajući da djeca budu iskorištavana i ponižavana za vrijeme školske prakse. Ovo je sigurno i posao za dječjeg pravobranitelja zbog stresa svjesnog nad djecom. Ugostiteljska škola mora iznači način  zajedno sa ministarstvo, kako izbjeći ucjenu privatnika neplatiša, jer jedino tako ova navedena  zanimanja imaju perspektivu.

Izgleda da praksa u državi prema radnicima je odnos i prema učenicima, ne plaćanje je trend, koji  moraju osjetiti i budući radnici, ovi mladi školarci. T

 

8 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Porezna uprava
    #1 Porezna uprava 8 kolovoz, 2014, 11:47

    Čudim se da tog Treznera još nije pročešljala porezna budući ima tri firme za knjigovodstvo i svi kod njega dolaze prati lovu!

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Guest
    #2 Guest 6 kolovoz, 2014, 09:02

    [quote name=”Trezni”]Slatkorječivi Trezner je ostatak socijalističkog turizma iz nekadašnjeg Ferijalnog turističkog ureda koji je prodavši svoju agenciju Marku Vojkoviću za uvjet i njegov račun oprao milijune kuna i usput se uhljebio u Adriatica.net-u. Definitivno ljigav tip…[/quote]
    Ista ekipica oko Vojkovica ga je postavila na mjesto direktora UHPE!!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. G.
    #3 G. 24 srpanj, 2014, 09:37

    … i po upisima ispod stola uz pristojan mito u plavim kuverticama

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. Trezni
    #4 Trezni 23 srpanj, 2014, 17:23

    Slatkorječivi Trezner je ostatak socijalističkog turizma iz nekadašnjeg Ferijalnog turističkog ureda koji je prodavši svoju agenciju Marku Vojkoviću za uvjet i njegov račun oprao milijune kuna i usput se uhljebio u Adriatica.net-u. Definitivno ljigav tip…

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. prof.
    #5 prof. 23 srpanj, 2014, 11:45

    zali boze hrvatskog obrazovanja gdje propali vlasnik mini turisticke agencije i polupismeni zeljko trezner pise udzbenike za djecu. e moja corakica, gdje ti bila pamet kad si potpisivala knjigu s tim papkom?

    Odgovorite na ovaj komentar
  6. joint
    #6 joint 18 srpanj, 2014, 12:33

    ta škola je na prvom mjestu po konzumaciji droge u zg a dilera oko škole ko u priči

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.