NA STRATIŠTIMA HRVATA U SLOVENIJI

NA STRATIŠTIMA HRVATA U SLOVENIJI

23. travanj, 2017.
Print Friendly, PDF & Email

 

Gosti iz Hrvatske posjetili su i celjsku katedralu sv. Danijela u kojoj ih je s poviješću biskupije i stolne crkve upoznao sam biskup mons. Stanislav Lipovšekak, nakon čega su se hodočasnici u pratnji biskupa uputili do kapucinskog samostana u kojem je jedno vrijeme djelovao i živio fra Ferdinand Borak, rodom iz župe Križovljan, a koji je preminuo u celjskom samostanu 19. kolovoza 1939. godine. S poviješću crkve koja se obnavlja i samostana hodočasnike su upoznali prof dr. fra Metod Benedik i fra Luka Modic, a potom je biskup Lipovšek poveo svoje goste u Duhovno prosvjetni centar lazarista Svetog Josipa gdje im je priređen ručak

Napisao: Josip Frković

Na prijedlog vlč. Marka Zadravca, župnika u župi Sv. Martina Donja Voća, inače bivšeg voditelja Hrvatske katoličke misije bl. Alojzije Stepinac u Mariboru, ovogodišnje pouskrsno druženje svećenika i bogoslova Gornjovaraždinskog dekanata iz Varaždinske biskupije pod nazivom Emaus održano je u vidu izleta u Sloveniju, u četvrtak, 20. travnja. Izlet je započeo susretom u župi Križovljan gdje je sve sudionike pozdravio župnik, vlč. Zorislav Šafran, a potom se mini busom krenulo prema susjednoj državi.

Uskraćeno pravo na život i grob

Na uvodnom dijelu putovanja, uz „dravsku trasu križnog puta“ koji je tim smjerom 1945., nakon  rata, prolazio sve do Osijeka i dalje prema istoku o odnosu sadašnjeg hrvatskog društva prema više desetljeća prešućivanim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća govorio je Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta Varaždin, koji je izrazio nadu da će se i na području Republike Hrvatske u skoroj budućnosti formirati jedinstveno groblje na kojem će se na ljudski i dostojanstven način omogućiti i izvršiti ukop i identifikacija svih žrtava i poginulih, a koje i danas 25 godina od uvođenja demokracije leže zbrinute na brojnim neprimjerenim mjestima u Republici Hrvatskoj bez znaka i spomena bez oznake groba i postojanja.

Na mariborskom groblju Dobrava putnike iz Hrvatske o grobištima u gradu pod Pohorjem i okolici upoznali su počasni konzul Republike Hrvatske u Mariboru, prof dr. Šime Ivanjko i prof. dr. fra Vinko Škafar. Gosti iz Varaždinske biskupije tu su se za sve žrtve kojima je u prošlim desetljećima uskraćeno pravo na život i grob pomolili i kod spomenika i kosturnice u kojoj su pokopane žrtve Tezenskog gozda ekshumirane kod izgradnje obližnje auto-ceste zapaljene svijeće, a nakon toga krenulo se prema rudniku Huda jama. Kako se zbog radova u rudniku nije moglo prići ulazu svijeće su zapaljene kod spomen kapele koju je u spomen  na žrtve podiglo slovensko Društvo za ureditev zamolčanih grobov u razdoblju dok je isto vodio predsjednik Franc Perme koji je najzaslužniji i za podizanje spomen kapele i na grobištu u Kočevskome rogu.

Grofovi celjski

U nastavku hodočašća gosti iz Hrvatske posjetili su i celjsku katedralu sv. Danijela u kojoj ih je s poviješću biskupije i stolne crkve upoznao sam biskup mons. Stanislav Lipovšekak, nakon čega su se hodočasnici u pratnji biskupa uputili do kapucinskog samostana u kojem je jedno vrijeme djelovao i živio fra Ferdinand Borak, rodom iz župe Križovljan, a koji je preminuo u celjskom samostanu 19. kolovoza 1939. godine. S poviješću crkve koja se obnavlja i samostana hodočasnike su upoznali prof dr. fra Metod Benedik i fra Luka Modic, a potom je biskup Lipovšek poveo svoje goste u Duhovno prosvjetni centar lazarista Svetog Josipa gdje im je priređen ručak. Na kraju popodnevnog druženja posjetitelji su sa zanimanjem razgledali i celjski muzej kroz koji ih je provela i s bogatom poviješću Celja upoznala  Rada Hriberšek, prof povijesti, a osim života Celja u rimskom razdoblju posjetitelji su s posebnim zanimanjem razgledali dio koji se odnosi na razdoblje u kojem su živjeli grofovi celjski koji su početkom 15 stoljeća bili i vlasnici desetak gradova i utvrda u Varaždinskoj biskupiji među kojima je bio i Varaždin i Vinica. 

 Na gostoprimstvu i četverosatnom druženju, biskupu Lipovšeku zahvalio je preč Valent Posavec, dekan i vinički župnik, a hodočasnici su potom posjetili i Velenjei na povratku u Hrvatsku crkvu i samostan konventualaca Olimje, koje je 120 godina bio u posjetu hrvatskih pavlina iz Lepoglave, sve do 1822. godine, kada je naredbom austrijskog cara red raspušten. O povijesti samostana, ljekarne i crkve goste je upoznao pater Jože Lampert, a puni dojmova hodočasnici su se preko Đurmanca i Lepoglave na polaznu poziciju u župu Križovljan vratili isti dan pred ponoć. T

 

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. Ustanimo Hrvatsi narode
    #1 Ustanimo Hrvatsi narode 23 travanj, 2017, 12:21

    E moj narode dosta nam je komunjara i nakaza.Ovo se ne moze ovako dalje.Mislim daje vrjeme da izidemo na trgove i pred Sabor I kazemo dosta je toga bando i sluge Berlina i Beograda.Nedajmo Hrvatsku toj bandi.Za Dom Spremni

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.