MEDITERANSKA AKADEMIJA U ZADRU

MEDITERANSKA AKADEMIJA U ZADRU

2. svibanj, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 

3. Književnik Tomislav Marijan Bilosnić i dr. sc. Igor Šipić pokreću osnivanje Centra za mediteranska istraživanja Custom

Zadarski književni krug i predstavljanje ideje Centra za mediteranska istraživanja

 

Napisao: Ivan Raos

Književnik Tomislav Marijan Bilosnić i dr. sc. Igor Šipić, koautori dviju zapaženih knjiga o ulozi Ljubačke kose u trojanskoj toponimiji, odnosno o povijesnom zanemarivanju hrvatskog prostora, obale, njenih luka i gradova, Ahilej u virovima Vrtoloma (Zadar, 2012), i Tajna Apolonova tronošca (Split, 2013.), u srijedu 30. travnja 2012. godine u Galeriji Crkve sv. Petra i Andrije starog, održali su predstavljanje projekta osnivanja Mediteranske akademije, Centra za mediteranska istraživanja.

OD POREČA DO CASABLANCE

Bilosnić i Šipić najprije su ponovili najnovije spoznaje s područja proučavanja uloge hrvatskog geografskog prostora, poglavito primorske Hrvatske, i njegovom utjecaju, i utjecaju ilirsko-hrvatskog entiteta uopće, na tradicionalne teoretske postavke kontinuiteta povijesne dijakronije i kulturne integracije zajednice europskih naroda, iznijete u svojim knjigama  Ahilej u virovima Vrtoloma, i Tajna Apolonova tronošca. Po njihovome mišljenju to su  spoznaje koje duboko mijenjaju ustaljena mišljenja o povijesnoj marginalizaciji i zapuštenosti hrvatskog geografskog prostora u kontekstu drevnih i antičkih civilizacija i njihovih stečevina.  Provjeravajući svoj sustav na izdvojenom geometrijsko-geografskom matriksu, odnosno na predantičkoj i antičkoj urbanoj mreži ubiciranjem nestalih gradova Sredozemlja, Crnog Mora i kontinentalne Europe; provjeravajući sustav u više različitih rekonstrukcija, kao što su Loretska legenda o prijenosu Svete kuće iz Nazareta preko Ilirika u Loreto, trojanskoj toponimiji, Apolonovom spjevu o Argonautima, trasi Jantarske ceste i slično; dakle, svojevrsnoj metodi „čitanja“ zemljovida, odnosa prostora za koje u poznatoj povijesnoj znanosti postoji uporište u portulanskoj kartografiji koja se, poput fantazme, iznenada javlja u drugoj polovici 13. stoljeća (Karta Pisana, 1270.), ali očito vrlo dovršena i donesena iz dubine slojevitosti i ukupnosti geografskog znanja, ova dvojica autora izoliraju ključna geografsko-geometrijske elemente na osovini Troja – Ljuba – Troyes, odnosno Al Mina – Troja – Ljuba – Troyes – Paris, i slično, dokazujući epicentralnu upravljačku ulogu Ljube na Ljubačkoj kosi.

U tom kontekstu, iscrpno obrazlažući svoje rezultate istraživanja koji Ljubu potvrđuju kao apsolutnu središnju točku Sredozemnoga mora, Bilosnić i Šipić su najavili i svoja daljnja istraživanja Ljube i okolnog prostora u sklopu uspostavljene mreže gradova od prapovijesti do srednjega vijeka spram pozicije modernih gradova, uključujući u to elemente svete geometrije, poglavito prisustvo zlatnog reza, koji se nalaze na svim razinama trojanske razmjere.

Potom su ova dvojica autora najavila osnivanje Mediteranske akademije, svojevrsnoga Centra za mediteranska istraživanja, kako na području povijesne geografije, tako i na području povijesti književnosti i suvremene književnosti, u koju bi bili uključeni znanstvenici, književnici i umjetnici uopće iz svih mediteranskih zemalja, a sve u cilju pojačanog povezivanja prostora s identitetom, značenjem i kulturom.

Zadar bi bio moguće središte  ovog multinacionalnog Centra, koji bi umrežavao prostor i gradove duž obala Mediterana, od Poreča do Casablance. 

ZADARSKI KNJIŽEVNI KRUG

U Zadru je 29. travnja održan 3. znanstveno-književni kolokvij Zadarski književni krug s temom Prvo desetljeće 21. stoljeća na zadarskoj književnoj sceni. Ovu zadarsku književnu manifestaciju s nacijinim značidbom organiziralo je Društvo hrvatskih književnika (Ogranak Zadar). Zapravo Kolokvij je iskazao oveće zanimanje zadarske književne publike, a održan je u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar, koja je  s Udrugom 3000 godina Za dar i suorganizator ovogodišnje manifestacije. Pokrovitelj čitavog projekta je Zadarska županija, koja eto već treću godinu za redom Zadarski književni krug uvrštava u svoje programe proslave Županijskih dana.

Inicijator znanstveno-književnog kolokvija Zadarski književni krug i predsjednik njegova Organizacijskog odbora zapravo je ugledniji hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je kazao uvodnu riječ i uveo u program ovogodišnjih književno-znanstvenih bivanja sve sudionike i goste, a tako i brojne posjetitelje koji su dupko punili dvoranu zadarske Znanstvene knjižnice. Bilosnić je istakao da je ovogodišnji kolokvij posvećen bardu zadarske poezije Roku Dobri, koji je od svih nazočnih pozdravljen velikim pljeskom. Književnik Đuro Vidmarović nazočne je pozdravio u ime predsjednika DHK mr.sc. Božidara Petrača, zaželivši dug i plodonosan život i rad ovoj manifestaciji, koju je u ime domaćina pozdravio i mr.sc. Miro Grubić. Kolokvij je brižno biranim riječima otvorio Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije, pritom je za slijedeću godinu najavio i višednevno zbivanje znanstveno-književnog kolokvija u Zadru.

NAJVEĆI BROJ SUDIONIKA 

Ovogodišnji, treći kolokvij po redu, privukao je pozornost i najvećeg broja sudionika do sad, sve redom ugledna i javno poznata imena (koja se eto sad) uveliko bave pročavanjem zadarske književne scene, poglavito one vezane za prvo desetljeće 21. stoljeća. Četrnaest sudionika kolokvija abecednim redom su: prof.  dr. sc . Robert Bacalja; Tomislav Marijan Bilosnić, književnik; mr. sc. Sanja Franković; dr. sc. Dragan Gligora; mr. sc. Miro Grubić; dr. sc. Sanja Knežević; dr. sc. Tin Lemac; dr. sc. Željka Lovrenčić; Fabijan Lovrić, književnik; prof. dr. sc. Cvjetko Milanja; dr. sc. Tatjana Stupin; Davor Šalat, književnik; dr. sc. Igor Šipić  i Đuro Vidmarović, književnik. Za napomenuti je kako su se među sudionicima kolokvija našla i četiri člana UO DHK, kao i profesori zadarskog i zagrebačkog Sveučilišta, među kojima i Cvjetko Milanja autor troknjižja Hrvatsko pjesništvo, ali i Robert Bacalja, prorektor Sveučilišta u Zadru.

Od ovako eminentnog skupa stručnjaka mnogobrojni nazočni znatiželjnici s pravom su očekivali i dočekali da sudionici pokazljivo predoče tematsku raznolikost i ozbiljenu znanstvenu razinu oznanjenih spoznaja, posebice i primjetniju otvorenost riznici proučavanja zadarske pisane baštine u sklopu sadanjih (u globaliziranoj ovodbnici) književnih izraza. U žiži zanimanja okupljenih znanstvenika, filologa, književnika i esejista našli su se i ugledni ovodobni zadarski autori, ali i oni koji su stvarali svoja književna djela na pragu prošloga i početka ovoga stoljeća, iako više nisu među živima.

Među razmatranim i spomenutim autorima pglavito treba istaći Roka Dobru, Ivana Aralicu, Joju Ricova, Tomislava Marijana Bilosnića, Roberta Bacalju, Nikolu Ivanišina, Nikicu Kolumbića, Slavka Mikolčevića, Julija Derossia, Zlatana Jakšića, Miljenka Mandžu, za njima čakavce kao što su Slavko Govorčin, Božidar Finka, Antun Toni Valčić, Ankica Piasevoli, Stjepan Vladimir Letinić, Boris Palčić – Caskin, Tomislav Maričić Kukljičanin, i drugi.

Bilosnić je na kraju cjelodnevnog kolokvija zahvalio se sudionicima i gostima, ujedno i pozvao sve zadarske književne autore, baš kao i sve znanstvene institucije i udruge kulture u Zadru, pa i one izvan Zadra nek pokažu malo veće zanimanje (brigu) za kulturu ovog tijekom povijsti proslavljenog Hrvatskog  grada (čak i da se uključe u rad Zadarskog književnog kruga), očekujući za ovu manifestaciju i potporu Ministarstva kulture RH.

Sve u svemu ovogodišnji 3. znanstveno-književni kolokvij Zadarski književni krug s temom Prvo desetljeće 21. stoljeća na zadarskoj književnoj sceni izrazito je bio uspješan u pokazivanju zadarske ovodbne književne baštine. Pritom je najavljeno da će svi radovi s ovogodišnjeg baš kao i s prošlogodišnjeg kolokvija biti uskoro objavljeni u zasebnom zborniku, kao što je to slučaj i s prvim znanstveno-književnim kolokvijem Zadarski književni krug, koji je predstavljen javnosti još prošle 2013. godine. T

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu
  1. Tonko Grubić
    #1 Tonko Grubić 17 svibanj, 2014, 08:05

    Još jedna uspjela smotra puhaća u bilosnićevo prkno kojima je uspješno dirigirao akademik j. lisac.

    tonko grubić

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.