MARTIN SCHULZ U HRVATSKOJ

MARTIN SCHULZ U HRVATSKOJ

24. svibnja, 2014.

 

 

ossch1 Custom

Jedan od četvero glavnih kandidata za predsjednika Europske komisije

 

Priredio: Franjo Dobrović

Od četvero glavnih kandidata za predsjednika Europske komisije jedino je kandidat socijalista Martin Shulz proteklih dana bio u Hrvatskoj.  Zajedno s premijerom Zoranom Milanovićem prvo je posjetio  područja županjske Posavine, a nakon toga ovaj sada predsjednik Europskog parlamenta,  posjetio je Osijek i još je jednom razgovarao s europarlamentanom zastupnicom Biljanom Borzan.

“Izuzetno su me se dojmili koordinirani napori civilnih, te vojnih i policijskih vlasti u saniranju ogromnih problema koje je poplava nanijela Hrvatskoj i susjednim zemljama. Sljedeći tjedan se vraćam u Bruxelles i provjerit ću sve raspoložive načine pomoći Hrvatskoj u saniranju ove teške situacije. Postoje europska pravila između stvarno pričinjene štete u odnosu na određeni postotak BDP-a države. No, sa svoje strane ću učiniti sve što je potrebno da europska pomoć dođe onima kojima je najpotrebnija, a Hrvatska to svakako jeste u ovom trenutku. Vjerujte da ću pokušati iskoristiti svaku moguću nišu koja postoji u sustavima Europske unije da se pomogne Hrvatskoj”, izjavio je predsjednik Schulz.

Inače, u Osijeku su ga dočekali brojni simpatizeri zaželjevši mu uspjeha u predstojećim izborima za Europski parlament u kojima je Martin Schulz kandidat europskih socijalista i demokrata za budućeg predsjednika Europske komisije.

Usprkos brojnim obvezama, predsjednik Europskog parlamenta se odazvao pozivu zastupnice Borzan i posjetio Slavoniju uvjerivši se tom prilikom sa svim stradanjima koja su posljednjih dana pogodila ovaj dio Hrvatske.

PODRŠKA SDP-a

Hrvatska kao  zemlja članica ima pravo očekivati znatna sredstva iz fonda za solidarnost i ostalih europskih izvora. Podrška ključnih ljudi Unije može značajno ubrzati proceduru i povećati opseg pomoći.

“Martin Schulz kao mogući predsjednik Europskog parlamenta kojeg biraju izravno građani, ima obvezu biti na raspolaganjima tim istim građanima kada im je europska pomoć potrebna. Pozvala sam ga da dođe i osobno se uvjeri u razmjere stradanja u Slavoniji. Sve se to moglo i može spriječiti, između ostaloga i izgradnjom kanala Sava-Dunav. Jedan takav projekt dugoročno bi smanjio opasnost od poplava za zemlje u regiji. Osim toga, dao bi i ekonomski zamah po pitanju trgovine i prometa “, kazala je Borzan uoči dolaska Martina Shulza.

Eurozastupnica je dodala kako bi kanal Sava-Dunav imao dodatnu europsku vrijednost jer bi služio nekoliko zemalja, kako članicama unije poput Mađarske i Hrvatske, tako i budućim članicama poput Srbije i BiH.

“Radi se o prekograničnom projektu, što znači da Connecting Europe Facility je jedan od potencijalnih izvora financiranja. Osim toga, ako se bude radila revizija prioritetnih europskih TEN-T pravaca, Hrvatska bi se trebala založiti za uvrštenje kanala u osnovnu mrežu. To bi značilo da će se kanal sigurno graditi i velikim dijelom financirati sredstvima EU. To ne bio čak ni veliki zahvat jer je dunavski prometni pravac već utvrđen kao prioritetni “, smatra Borzan.

KRITIKE IZ HDZ-a

Zastupnici u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a prema Martinu Schulzu imaju potpuno drugačiji stav od kolega iz SDP-a. Petero HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu poslalo je nedavno otvoreno pismo predsjedniku Europskog parlamenta zbog njegova teksta u povodu izložbe hrvatskih umjetničkih djela u prostorijama Parlamenta u Bruxellesu, optuživši ga da je napisao hvalospjeve o bivšoj Jugoslaviji. Iznenađeni su  dijelom teksta u prigodnoj brošuri o izložbi.

“Smatrali smo da je izložba prigoda za predstavljanje inovativne i kreativne strane umjetnika iz Hrvatske kao najnovije članice Europske unije. Umjesto toga, u predgovoru se u prvi plan stavlja Jugoslavija koja se ističe kao zemlja umjetničkih sloboda gdje su ‘umjetnici mogli stvarati gotovo nesputano’ te naglašava kako ova umjetnička izložba iskazuje ovu karakteristiku te bivše totalitarne države”, kaže se u pismu.

“U Vašem tekstu Hrvatska je percipirana skoro isključivo u kontekstu bivše Jugoslavije zanemarujući tisućljetni hrvatski kulturni identitet. U tom smislu, kao zastupnici hrvatske delegacije Europske pučke stranke, HDZ-a a tražimo od Vas objašnjenje iz kojih je razloga takva neprimjerena i pogrešna poruka odaslana prilikom otvaranja ovako važne izložbe u Europskom parlamentu za Hrvatsku i za EU”, stoji u pismu koje su potpisali Dubravka Šuica, Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Andrej Plenković i Davor Ivo Stier.

Schulz je u svom predgovoru brošure za ovu izložbu napisao: ” Ova izložba nije zanimljiva tek s umjetničkog stajališta. Ona također otkriva jedinstven položaj Hrvatske u bivšem Istočnom bloku. Kao nesvrstana zemlja, bivša Jugoslavija razvijala je vlastitu kulturnu politiku opuštajući umjetnicima da se slobodno izražavaju pod uvjetom da ne stvaraju pomutnju. Iako je nedostajalo materijala i razvoj umjetničkog tržišta nije bio potpuno omogućen, umjetnici su mogli stvarati umjetnička djela gotovo nesputano. Jugoslavija je stoga zauzimala posebno mjesto između Zapada i Istoka, ne samo u političkom i gospodarskom, već i u umjetničkom smislu. Umjetnička djela izložena u našem Parlamentu iskazuju ovu iznimnu odliku”

FEDERELIZACIJA BIH

Martin Schulz  od glavnih kandidata za predsjednika Europske komisije najviše se istakao i za probleme u susjednim zemljama. Ima jasan stav glede unutarnjeg preustroja Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima postoji više uspješnih modela u EU, poput Njemačke ili Švicarske, koji bi se mogli primijeniti u slučaju Bosne i Hercegovine

Predsjednik socijalističke frakcije u Europskom parlamentu izjavio je da uspjeh Bosne i Hercegovine kao održive zemlje i njezina ulaska u Europsku uniju ovisi o unutarnjem preustroju u smislu federalizacije i poštivanja prava manjinskih naroda od strane većinskih. Schulz je istaknuo da se u Bruxellesu zagovara “federalizam kao načelo za sve buduće dogovore”.  

“Prije svega moramo stvoriti takav federalni sustav koji ne bi bio s više ili manje suverenih država, nego nam je potrebna federalna država koja prepoznaje vrlo jasne strane u federaciji”, rekao je Schulz, predsjednik druge po veličini frakcije u EP-u.

“Moguće je postići dogovor uz poštovanje dva preduvjeta – međusobnog poštivanja kulturnog identiteta kao i poštivanje manjina od strane većine. Ako se to želi, moguće je postići dogovor. Moj savjet iz perspektive EU-a je držite se federalizma”, rekao je Schulz.

Prema njegovim riječima sve zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu perspektivu u Europskoj uniji pri čemu je istaknuo da u svim procesima približavanja prednjači Hrvatska.  T

 

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. klempo
    #1 klempo 29 svibnja, 2014, 09:59

    perspektivu topovskog mesa

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code