MALETIĆEVA SMJENA VEZANA JE UZ NJEGOV ODNOS S VLADOM

MALETIĆEVA SMJENA VEZANA JE UZ NJEGOV ODNOS S VLADOM

13. studeni, 2011.
Print Friendly, PDF & Email

 

Zlatkosostaric-www.tjedno.hr
Prvi intervju novoizabranog  predsjednika uprave Vjesnika d.d. Zlatka Šoštarića

Razgovarao: Zoran Milanović

Tiho i bez pompe prije nešto više od mjesec dana dogodila se smjena u vrhu uprave Vjesnika d.d. za koji je uvrježeniji naziv Tiskara Vjesnik. Naime dotadašnji  direktor Tiskare Vjesnik, u dva četvorogodišnja mandata, kontroverzni Franjo Maletić, preko noći je smijenjen s čelne funkcije, a na njegovo mjesto imenovan je   novi direktor, Zlatko Šoštarić. Gospodin Šoštarić bio je predstavnik malih dioničara kao i dugogodišnji  djelatnik društva Vjesnik d.d., a za čelnu funkciju predsjednika uprave dobio je bezrezervnu potporu Sindikata grafičara i Radničkog vijeća tvrtke.  Ovo je inače prvi njegov intervju od kako obnaša novu i odgovornu funkciju u Tiskari Vjesnik.

Koliki je bio gubitak Tiskare Vjesnik u trenutku Vašeg dolaska na čelo predsjednika uprave?

-U trenutku preuzimanja upravljanja poduzećem ostvareni minus u prvih devet mjeseci  ove godine iznosio je cca 25 milijuna kuna, što je vidljivo iz javno objavljenih financijskih izvješća.

Jesu li izrazito loši rezultati poslovanja Tiskare i veliki gubitci razlog smjene dosadašnjeg  direktora tvrtke Franje Maletića?

– Teško mogu odgovoriti na ovo pitanje, jer je odlazak mog prethodnika vezan uz njegov odnos s vlasnikom, odnosno Vladom RH.

U svim dosadašnjim istupima, ne samo odgovornih ljudi u Tiskari, nego i sindikalnih čelnika, za sve nedaće Vaše tvrtke na optuženički stolac se stavlja dnevni list Vjesnik za koji se tvrdi da je prouzročio tolike gubitke koji se ne mogu nikako sanirati. Je li baš za sve nedaće i gubitke Tiskare ‘najzaslužniji’ list Vjesnik, ili u svemu tome ima odgovornosti i čelnih ljudi Tiskare Vjesnik?

– Sigurno je nesretno spajanje profitabilne Hrvatske tiskare i lista Vjesnik prouzročilo tehnološku i financijsku stagnaciju tiskare. U trenutku spajanja tiskara je pozitivno poslovala, a list Vjesnik je kontinuirano stvarao gubitke. Je li za sve nedaće i gubitke tiskare „najzaslužniji list Vjesnik“ pitanje je na koje je teško odgovoriti. Vlasnik je spajanjem ova dva subjekta vjerojatno imao viziju na koji način će sve skupa funkcionirati, no nažalost pokazalo se da su troškovi izdavanja lista Vjesnik veći nego što je tiskara mogla proizvesti dobiti. Jesu li sve odluke svih dosadašnjih rukovodstava tiskare bile u tom razdoblju najispravnije, sigurno da nisu.

Je li točan podatak da je od 2000. do 2008. Tiskara Vjesnik  zbog lista Vjesnik zabilježila gubitak od 377 milijuna kuna, od čega je Vlada  subvencijama pokrila samo 83,5 milijuna kuna?

– Podatak je prilično točan i svjedoči o tome koliko je zapravo tiskara zbog nepokrivanja troškova izdavanja lista u tehnološkom i financijskom smislu zaostala. Da je dio tog novca investiran u proizvodne kapacitete, danas bi situacija u tiskari bila sasvim drugačija.

U GUBICIMA I TISKARA

Od 2008. godine  od kada list Vjesnik najprije prelazi pod okrilje Narodnih novina a potom se  nakladnička prava za list  prenose   s tvrtke Narodne novine d.d. na njenu tvrtku kćer Narodne novine press d.o.o.  list Vjesnik, bar po tvrdnjama njegova direktora Bojana Divjaka, sve obveze prema Tiskari podmiruje na vrijeme. Ističe, da se radi o iznosu od oko milijun kuna mjesečno. Znači li to da Tiskara od 2008. nema problema s naplatom za tiskanje dnevnog lista, te da su svi ti enormni gubitci nastali do 2008. godine?

– Izjava gospodina Divjaka je točna. Postoji jedno dugovanje iz razdoblja kada je list prenesen na novo poduzeće. U tih osam mjeseci tiskara je davala pozajmice za plaće zaposlenih u redakciji te je taj dug evidentiran i do danas nije naplaćen. Radi se o 19 milijuna kuna, a dug je evidentiran kroz poslovne knjige tiskare.

Ako je to točno, kako onda tumačite činjenicu da je Tiskara Vjesnik u 2009. godini, dakle nakon što se riješila ‘balasta lista Vjesnik’, ostvarila gubitak od 19,98 milijuna kuna, za razliku od godine ranije kada je ostvarena dobit od 2,4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi?

– Vrlo jednostavno je odgovoriti na ovo pitanje. 2008. godine se pojavila kriza, izdavaštvo je preko noći gotovo prepolovljeno i rezultat poslovanja tiskare je negativan. U promatranom razdoblju nismo uspjeli evidentan pad naklada glavnih tiskovina nadomjestiti novim poslovima.

No, Tiskara Vjesnik je u 2010. godini poslovala s još većim gubitkom i to od 34,1 milijuna kuna, što je 70,5 posto veći gubitak od onog iz 2009. godine, što je vidljivo je iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Je li i za taj gubitak isključivog krivca vidite u listu Vjesnik, koji Vam, po tvrdnjama njihovih odgovornih ljudi, od  kolovoza 2008. uredno servisiraju troškove tiskanja?

– Vrlo je teško odgovarati na pitanja koja su koncipirana na način da se u svaku situaciju uvlači list Vjesnik. Nama je tiskanje lista Vjesnik profitabilan posao, imamo korektnu suradnju s redakcijom i izdavačem lista Vjesnik, a tiskara je u problemima koji su proizašli iz urušavanja tržišta i izdavačkog biznisa uslijed financijske krize. Isto tako valja istaknuti da se tiskara nije adekvatno prilagodila novim uvjetima na tržištu.

Što nam možete reći na neslužbene  informacije da Vaš prethodnik Maletić nije bio omiljen kod sindikata, jer je, navodno, konsolidiranje  Tiskare  Vjesnik vidio isključivo kroz smanjenje broja radnika kojih je trenutačno 395?

– Ovu informaciju možete provjeriti u sindikatu. Mi u poduzeću imamo Kolektivni ugovor i sve akte koji su u skladu sa Zakonom. Prema mojim saznanjima, moj prethodnik je imao korektne odnose sa Sindikatom grafičara, no taj odnos možete provjeriti kod aktera na koje se pitanje odnosi.

NOVINARI I SUDBINA VJESNIKA

Tiskara Vjesnik d.d. je u većinskom vlasništvu države. Oko 62 posto dionica se nije uspjelo privatizirati kroz tri natječaja iako je cijena spuštena s početnih 65 milijuna kuna na nešto manje od 20 milijuna. Vjerojatno najvredniji dio Tiskare je pravo polaganja vlasništva na oko 60 posto parcele na križanju Ljubljanske avenije i Savske ceste u Zagrebu, na kojoj se nalazi i Vjesnikov neboder. Sumnjate li da, s obzirom na vrijednost parcele i izvrsnu poziciju Tiskare, kao i obaranje cijene  s početnih 65 na manje od 20 milijuna kuna, kroz tri neuspjele privatizacije, ‘nepoznat netko’, želi nekom moćnom tajkunu trasirati put za jeftinu privatizaciju te važne državne tvrtke?

– Ne sumnjam da se ova parcela „namješta“ nekom, već znam da je u tijeku uknjižba nekretnine nakon što su se svi suvlasnici dogovorili oko vlasništva i nakon donošenja odluke o zajedničkoj prodaji lokacije.

U ovom kontekstu, dozvolite,  da se još malo vratimo na list Vjesnik, za koji se u  Tiskari već čitavo jedno desetljeće tvrdi da je glavni izvor svih njihovih problema i gubitaka. S obzirom na činjenicu da je najvredniji dio Tiskare upravo pravo polaganja vlasništva na oko 60 posto parcele na križanju Ljubljanske avenije i Savske caste, postavlja se pitanje na koji je način  list Vjesnik, odnosno njegov tadašnji izdavač, ostao bez  vrijedne imovine kao i svojeg dijela raspolaganja prava na dio iste te imovine. Jednom su prilikom, prije nešto više od godinu dana, novinari i ostali zaposlenici lista Vjesnik u svojem priopćenju naglasili da nikad nisu sudjelovali ni u jednoj poslovnoj odluci važnoj za list, pa sukladno tome valjda nisu sudjelovali ni kada se odlučivalo o njihovoj imovini i pravu na polaganje vlasništva na vrijednu parcelu na kojoj se nalazi i Vjesnikov neboder. Bi li netko iz ranije uprave Tiskare Vjesnik za takvo što mogao odgovarati?

– Na ovo složeno pitanje bi odgovor trebali dati oni koji daju ovakve izjave i koji su bili u tom trenutku na čelnim pozicijama. Doista se ne osjećam kompetentnim odgovoriti na ovo pitanje.

Koji su u ovom trenutku najveći dužnici Tiskare? Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti u srpnju prošle godine tvrdio je da su među ponajvećim dužnicima Tiskare EPH i NCL Media grupa, izdavač Nacionala. S obzirom da se uvijek spremno javno iznose dugovanja lista Vjesnik, možete li nam, u interesu hrvatske javnosti, reći kolika su ukupnja dugovanja  ostalih izdavača čija se izdanja tiskaju u Vjesnikovoj Tiskari?

– Možda je u srpnju prošle godine bila takva situacija, danas više nije. Danas je teško nekoga posebno izdvojiti jer svi imaju problema, većih ili manjih. Na ovo pitanje Vam ne mogu odgovoriti iz razloga što je taj podatak poslovna tajna. Dakle, ne poričem da imamo problema u naplati naših potraživanja, nitko posebno ne odskače i primjetno je da svi na neki način žele zatvoriti svoja dugovanja.

I za kraj ovog razgovora, molim Vas da kažete s kojim ste se problemima susreli nakon što ste sjeli u vruću fotelju predsjednika Uprave Tiskare Vjesnik, te koji će biti Vaši naredni potezi u konsolidiranju tvrtke?

– Susreo sam se s realnim problemima koji muče našu branšu, ali i gospodarstvo u cjelini. Dakle, usporena naplata ima za posljedicu i usporeno plaćanje naših obveza. Loša ekonomska situacija zatvara ovaj čarobni krug te se međusobna potraživanja partnera rješavaju na sto i jedan način. Moji potezi su isključivo vezani uz stabilizaciju poslovanja poduzeća kroz racionalizaciju i reorganizaciju poslovanja te traženja rješenja za novu lokaciju na koju bi preselili proizvodnju. Današnja lokacija je za ove uvjete poslovanja grafičkog biznisa preskupa i gotovo neodrživa. Budućnost tiskare vidim na nekoj novoj lokaciji na periferiji grada Zagreba, gdje bi nam uz niže troškove poslovanja bilo lakše živjeti na zahtjevnom grafičkom tržištu. Mi jesmo poduzeće u većinskom vlasništvu države, ali svoj kruh pronalazimo isključivo na tržištu. A tržište ima svoje zakonitosti koje moramo poštivati ako želimo preživjeti.

4 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Nikon
    #1 Nikon 18 studeni, 2011, 18:00

    Ninoslav Pavić – misterij svih misterija…
    Postavlja se pitanje je li Ninoslav Pavić misterij svih misterija u Hrvatskoj. Upravo zbog toga jer su mainstream mediji o njegovu poslovanju do posljednjih tjedana izvještavali jako malo, za razliku od onih marginaliziranih koji već godinama bruje o njegovom polutajanstvenom poslovanju (Kamensko, Slobodna Dalmacija, Hypo Consultants, Grupo, izdavanje raznoraznih dozvola za gradnju od Milana Bandića, Vjesnikov neboder, drugi razni poslovi s Kutlom…), tek sad pod reflektore javnosti izlaze sve njegove, u najmanju ruku čudne, poslovne akvizicije, a kao partneri u tim potezima spominju se najzvučnija gospodarska i politička imena. Kako će i kada misterij biti riješen i hoće li javnost ikada dobiti točnu informaciju vidjet ćemo u budućnosti. (prenjeto s portala Objektiv.hr)

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. tikataka
    #2 tikataka 17 studeni, 2011, 09:48

    Dokle je to došlo..?

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Guttenberg
    #3 Guttenberg 14 studeni, 2011, 08:30

    Zgodna fotografija…Da li je to neboder Vjesnika?

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.