MALETIĆ NAPLAĆIVAO SKUPLJE TISKANJE VJESNIKU NEGO EPH-u

MALETIĆ NAPLAĆIVAO SKUPLJE TISKANJE VJESNIKU NEGO EPH-u

19. studeni, 2011.
Print Friendly, PDF & Email

 

Biljana
Ugledna  novinarka  i predsjednica podružnice Vjesnikova sindikata Biljana Bašić

Razgovarao: Zoran Milanović

S  predsjednicom podružnice Vjesnikovog sindikata i dugogodišnjom novinarkom lista Vjesnik Biljanom Bašić  razgovarali smo o stanju u tom listu, kao i o najnovijim kadrovskim promjenama u  Tiskari Vjesnik, koja je, od 1998. do 1. kolovoza 2008. bila i njegov  izdavač. To prije što je list 2008. godine odvojen od Tiskare, i, kako kaže  naša sugovornica,  na čudan način spajen s Narodnim novinama, jer se ne zna tko je uopće takvu odluku donio.

U svim dosadašnjim istupima, ne samo odgovornih ljudi u Tiskari, nego i sindikalnih čelnika, za sve nedaće Tiskare Vjesnik  na optuženički stolac se stavlja dnevni list Vjesnik za koji se tvrdi da je prouzročio tolike gubitke koji se ne mogu nikako sanirati. Je li, po Vašem  mišljenju a i relevantnim saznanjima koja nesumnjivo imate,  za sve nedaće i gubitke Tiskare ‘najzaslužniji’ list Vjesnik, ili u svemu tome ima itekakve odgovornosti i čelnih ljudi Tiskare Vjesnik?

–  Prije nekoliko mjeseci izabrana sam za predsjednicu podružnice Vjesnikovog sindikata, pa nemam potpuni uvid u sve ono što se prije događalo. U ovom trenutku nama je prioritet opstanak lista Vjesnik i očuvanje radnih mjesta. Svjesni smo da je za to nužna tiraža, a Vjesnik mora stati na svoje noge. List kao Vjesnik,  s tradicijom duljom od 70 godina, trebao bi opstati u sveopćoj navali medijskog žutila. Loše stanje s listom ima svoju pretpovijest.  Poznato je da je 2008. godine list  odvojen   od Tiskare, i na čudan način je došlo do spajanja s Narodnim novinama, jer se ne zna tko je uopće takvu odluku donio. To sve  ne sprečava čelnike Tiskare, uključujući i bivšeg Franju Maletića, da i dalje za gubitke tiskare okrivljavaju  list.  Kao da  zaposlenici Vjesnika odlučuju o  uređivačkoj politici,  iako  otpora  tome ima. Primjerice, sindikat je tražio da se glavni urednik lista bira na javnom natječaju, ali to nije moglo proći.    Maletiću nije smetalo kad se novac namijenjen listu odlijevao  prema Tiskari, a koja je za  tiskanje Vjesnika naplaćivala  i 40 posto višu cijenu nego za primjerice EPH-ova izdanja. Nije Maletić usamljen u napadima na očuvanje lista. Prljavu ulogu oko Vjesnika odigrao je i Sindikat grafičara , na čijim kongresima  je Maletić uvijek bio rado viđen gost.  Prošle godine u srpnju  predsjednik tog sindikata Stjepan Kolarić, po naputku Maletića  predvodio je demonstracije radnika Tiskare protiv novinara Vjesnika pred zgradom  jer da će Tiskara propasti zbog lista. Ne  znam zašto se Kolarićevi sindikalci nisu bunili protiv Maletićeve poslovne politike ili  primjerice otišli  protestirati pred Vladu ili EPH.  Ne bi se puno nahodali ni da su išli do  Koranske.  Neobično je da je taj isti Kolarić pregovarač u ekipi Sindikata novinara Hrvatske za granski kolektivni ugovor. Istovremeno, Sindikat grafičara nije sudjelovao u nedavnoj anketi o štrajku koju je provodio SNH zbog nepotpisivanja granskog koletivnog ugovora, koji je vrlo sumnjive kvalitete i ide na ruku isključivo poslodavcima.

GDJE SU NESTALE VRIJEDNE NEKRETNINE LISTA VJESNIK

U pisanom obraćanju bivšeg predsjednika uprave Franje Maletića našem portalu, također se težište svih problema za dugove Tiskare prebacuje  na list Vjesnik. On tvrdi da je  list od 1998. kada je pripojen Tiskari, svake godine generirao novi gubitak od preko 40 milijuna kuna. U 2001. gubitak iznosi 146 milijuna kuna, te, kaže Maletić, Račanova Vlada donosi odluku da se dio duga oprosti a Tiskara u banci zaduži za kredit kojim će financirati obveze koji je list stvorio, te da se dio gubitka  pokrije iz temeljnog kapitala društva. Tom odlukom, kaže Maletić, smanjuje se vrijednost dionica društva Vjesnik sa 440 kuna na 100 kuna, pokrivaju se gubici lista i stvara rezerva od 20 milijuna kuna. No, po Maletićevim tvrdnjama list i sljedećih godina stvara gubitak u godišnjem iznosu od 35 milijuna kuna. Zanimljivo je da Maletić niti jednom riječju ne spominje  dugove  i ostalih izdavača, kao i evidentno loše poslovanje Uprave  u tom periodu. Kakav je Vaš komentar o svemu tome?

– Ne znam jesu li brojke o dugovima Vjesnika koje iznosi Maletić napuhane, ali u javnosti se o tome često pričalo. No, za razliku od Vjesnikovih, o dugovima  EPH prema Tiskari se malo zna jer su oni valjda poslovna tajna.  Maletićeve opservacije o Vjesniku meni sliče na ono “drž’te lopova”  i služe za zamagljivanje nekih drugih stvari. Za njega  i njegove sindikalne partnere EPH je uvijek bio strateški važan suradnik. Do te mjere da je netom, kad je Maletić 2004.. godine postao direktor  u Vjesniku, EPH zatražio u gruntovnici upis vlasništva nad nekretninama  Vjesnika.   Vrlo je neobično da jedna privatna tvrtka kao EPH stavljala  plombe na vlasništvo koje nije njeno. Nisam primijetila da je Maletić to ičim dovodio u pitanje, niti da se založio za zaštitu te imovine.

Danas kada se govori o pravima  polaganja vlasništva na dio oko 60 posto vrijedne parcele na križanju Ljubljanske avenije i Savske ceste u Zagrebu, na kojoj se nalazi i Vjesnikov neboder, te čijom je zaslugom list Vjesnik ostao bez svoje imovine, gospodin Maletić kaže da je u vlasništvu Tiskare ostao poslovni prostor koji je prilikom spajanja 1998. list donio u zajedničku tvrtku. Vrijednost te nekretnine, po njegovoj slobodnoj procjeni, danas je oko 15 milijuna kuna . Prilikom odlaska u Narodne novine, Maletić kaže da je  novim vlasnicima nuđena  mogućnost  preuzimanja ove nekretnine ali su je oni odbili. Možete li reći s kojom je imovinom raspolagao list Vjesnik, odnosno tadašnji njegov izdavač, prije nego su ga spasitelji ‘opelješili’, odnosno kako je list ostao bez svoje imovine kao i prava   na raspolaganje svoga dijela vrijedne parcele?

– Kod razdvajanja lista Vjesnik od Tiskare, nije provedena nikakva razdioba imovine.  Redakcija lista Vjesnik više od 20 godina je u aneksu Vjesnika i ne znam kakvo pravo na taj prostor  može polagati Tiskara.  Neboder Vjesnika, aneks, kao i Tiskara u gruntovnici se još vode kao  voćnjaci, oranice, dvorišta. Tih oko 37.000 četvornih metara  još je upisano kao  društveno vlasništvo, koje je po zakonu odavno trebalo prijeći u državno. Zašto to nije učinjeno u slučaju Vjesnika ne znam, ali je  riječ o vjerojatno  najvrednijoj parceli u Zagrebu na koju su mnogi bacili oko. Donedavno, nad imovinom Vjesnika u Slavonskoj  bilo je 40-ak plombi u gruntovnici. Među njima su i one  Hypo banke iz Klagenfurta, kao i neke male tvrtke na kućnoj adresi u  Donjoj Bistri, a koja je registrirana na Cipru.  Iz javno dostupnih podataka na internetu vidi se da je dio tih plombi očišćen i da  je  pretendenata na vlasništvo sada,  barem u zemljišnim knjigama,  manje. Vjesnik je imao i druge imovine, a znam da su prije nekoliko godina prodani prostori dopisništava u Splitu, Rijeci i Puli, a puno prije i odmaralište na Rabu.  Podaci o svemu tome valjda bi  trebali biti u poslovnim knjigama. Svim  zavrzlamama oko tih  vrijednih Vjesnikovih nekretnina morat će se baviti nova Vlada i državna tijela, nakon dugo godina zanemarivanja.

DOKTORIRAO I OTIŠAO U MIROVINU

Od 2008. godine od kada list Vjesnik najprije prelazi pod okrilje Narodnih novina a potom se  nakladnička prava za list  prenose   s tvrtke Narodne novine d.d. na njenu tvrtku kćer Narodne novine press d.o.o.  list, po tvrdnjama  direktora Bojana Divjaka, sve obveze prema Tiskari podmiruje na vrijeme, (što je potvrdio i novoizabrani predsjednik uprave Vjesnika d.d. Zlatko Šoštarić,u razgovoru za  naš portal).  Zanimljivo je da je Tiskara svake naredne godine povećavala svoj gubitak pa je u 2009. godini, dakle nakon što se riješila ‘balasta lista Vjesnik’, ostvarila gubitak od 19,98 milijuna kuna, za razliku od godine ranije kada je ostvarena dobit od 2,4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. No, Tiskara Vjesnik nastavlja trend lošeg poslovanja  pa je i u 2010. godini poslovala s još većim gubitkom i to od 34,1 milijuna kuna, što je 70,5 posto veći gubitak od onog iz 2009. godine, što je vidljivo je iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Činjenica je da i Tiskaru Vjesnik u tom periodu nije mogla mimoići recesija, no, ipak se stječe  dojam da je za bivše čelnike uprave, list Vjesnik služio kao moneta za potkusurivanje, kako bi sve svoje loše poslovne poteze, svalili na pleća dnevnog lista. Kakvo je Vaše  mišljenje o tome?

– Meni je misteriozan način na koji se Maletić nakon svega nedavno povukao u mirovinu.  Krajnje neobično za nekog tko je  prije nekoliko mjeseci doktorirao i vjerojatno imao još dosta poslovnih ambicija.  Sjećam se kako je 2006. godine u Vjesniku napravljena lista otkaza na kojoj je bilo 26 novinara i zaposlenika, a zapravo je to bio popis nepoćudnih. Kad je iz nekih razloga lista nakon nekoliko dana povučena, Maletić i tadašnji glavni urednik Đuretek javno su se počeli svađati i odricati autorstvo nad tom  listom za odstrel. Maletić je otišao i korak dalje te je fingirao ostavku, s kojom se odmah  otišao  pokloniti tadašnjem premijeru  Sanaderu, a ostavku je povukao.  Činjenica je da je Maletić bio jedan od direktora  javnih poduzeća  koji se na toj funkciji uspio održati sve do nedavno, unatoč  prijateljstvu s bivšim premijerom, a sadašnjim optuženikom Sanaderom.bT

5 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Franz
    #1 Franz 19 studeni, 2011, 13:31

    Brutto – netto = tara… Svi putevi vode prema EPH.Koranska ulica ce biti premala za sve “marice” koje bi se tamo trebale parkirati.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.