KORUGA: HRBA I ANDREAS HELM

KORUGA: HRBA I ANDREAS HELM

29. siječanj, 2020.
Print Friendly, PDF & Email

 

Piše: Igor Koruga

Općenito uzevši, različitim glazbenim djelima nemoguće je odrediti zajednički konkretni glazbeni sadržaj, zajedničku razinu invencije, to jest, istovrsnu umjetničku stvarnost iz koje proizlazi neponovljiv otisak skladateljeve individualnosti. Te ih kategorije u osnovi dijele, ne samo međusobno, već i unutar istog stila i/li istog glazbenog jezika. Stil i tehnika samostalno ne moraju uvjetovati razliku, jer ima različitih djela podjednakih stilskih i tehničkih obilježja. Stoga jedino konkretni glazbeni sadržaj svakom djelu jamči aspekt posebnosti i neponovljivosti, kao i samu konkretizaciju pojedinih glazbenih misli. U svemu tome važnu ulogu ima i osnovni društveno-estetski položaj skladatelja u trenutku stvaranja djela, odnosno njegova veza spram tradicije, s obzirom na to da kao (i)novator glazbenog stvaralaštva ne sklada ex nihilo (ni od čega), već najčešće, na samome početku, postupkom asimillacije prethodni(čki)h teorija. Gledajući unatrag, brojni primjeri poput Beethovena i Haydna, Wagnera i Meyerbeera, Debussyja i Masseneta, Ravela i Saint-Saënsa, te Couperina i Lebèguea, potvrdilli su taj asimilacijski razvoj, no isto se, ako ne i više, zbilo u samo jednoj obitelji, dakako onoj u kojoj je bilo važno zvati se Bach. Ondje se, napose u odnosu između oca Johanna Sebastiana Bacha (1685-1750) i sina Carla Philippa Emanuela Bacha (1714-1788), obojice vrhunskih skladatelja, orguljaša, čembalista i klavikordista, tijekom nekoliko desetljeća takoreći izvela iz sebe rijetko dosljedna i otvorena glazbena pedagogija koja je kroz obostrano stvaralaštvo pretkazala i sam epohalni prijelaz iz baroka u pretklasiku.

Razgovor oboista i skladatelja

Djela dvojice majstora iz iste obitelji bila su ujedno i okosnica prvog ovogodišnjeg koncerta HRBE koji se dogodio u nedjelju, 26. siječnja 2020. u Velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda od 20 sati, a na kojem se zagrebačkoj publici predstavio oboist i umjetnički voditelj iz Austrije, Andreas Helm, između ostalog i stalni član ansambala za staru glazbu Capella Leopoldina, Irish Baroque Orchestra, Barocksolisten München, Gaechinger Cantorey te Ensemble Cordia. Helm se u ulozi jedinog solista okušao u trostavačno osmišljenom Koncertu za obou, gudače i basso continuo u Es-duru, Wq. 165, Carla Philippa Emanuela Bacha, u čijem je uvodnom Allegru tek ponavljao orkestralne teme u toničnom i dominantnom tonalitetu, da bi nedugo zatim (ali i na kraju polaganog stavka Adagio ma non troppo), u kadencama – koje to u strogom smislu nisu niti bile – improvizirajući stvarao (ne)predvidljivu sintezu pitanja i odgovora između oboista i skladatelja. Moguće je da su onomad učestala gudačka ritornella bila komponirana pod utjecajem plesnih oblika, podjednako prepoznatljivih u završnoj virtuoznoj dionici oboe kao i u višestavačnoj Orkestralnoj suiti br. 1 u C-duru, BWV 1066, Johanna Sebastiana Bacha, koja je, usput nek’ se kaže, u cijelosti bila izvedena na samome kraju koncerta.

Neočekivano spretni fagotist

Helma su u Telemannovom Koncertu za dvije blok flaute, dvije oboe, violinu i basso continuo u B-duru, TWV 54:B2, solistički podržali i ugledni domaći glazbenici: oboist i blok flautist Stjepan Nodilo, blok flautistica Ana Benić Šalinović, oboistica Jelena Ilčić i, konačno, spretni fagotist Matko Smolčić koji je publici pružio doista nesvakidašnji užitak i bogato slušačko iskustvo. Isti se glazbenik diskretno istaknuo i u Bachovoj Sinfoniji iz Kantate ¨Am Abend desselbigen Sabbats¨, BWV42, za dvije oboe, fagot, gudače i basso continuo, u zapravo jedinom pravom skladateljskom remek-djelu te večeri. I premda se, sudeći po sadržaju programskog letka, ¨izvodilački materijal bazirao na kritičkom izdanju djela C.P.E. Bacha, dostupnom kod izdavača Packard Humanities Institut, Los Altos, California¨, isti se izveo pomalo neprimjereno, možda onako kako to rade arhajski barokni ansambli, no ne i gipki, poletni i duhom melodije oplemenjeni (pret)klasični orkestri. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. Bozana Topalovic
    #1 Bozana Topalovic 29 siječanj, 2020, 07:57

    POTREBNA JE HITNA KREDITA?
    Posudba novca kod nas znači brzu isplatu. Poslujemo s ciljem zatvaranja posla na obostrano zadovoljstvo. U većini slučajeva novac ćete dobiti isti dan ili čak u roku od 15 minuta od podnošenja zahtjeva. Kontaktirajte nas sada s povjerenjem. Kontaktirajte nas putem e-maila [email protected]

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.