KORUGA: FESTIVAL KOMORNE GLAZBE DIAPASON

KORUGA: FESTIVAL KOMORNE GLAZBE DIAPASON

21. studeni, 2019.
Print Friendly, PDF & Email

 

Piše: Igor Koruga

Pojedini kritičari kulture i njima slični kulturpesimisti glavninu religioznih pojmova danas dovode gotovo na zao glas. O njima govore loše i tvrde da svako koliko-toliko intelektualan mora biti barem malo skeptičan i krititičan spram Boga i vjere. Već se sredinom studenog, čim s mnogih prodavaonica blicnu svjetlosne reklame ili zatrepere šarene žaruljice, čuju podcjenjivačke primjedbe glede običaja, predstojećih blagdana, a zna se javno kuditi i još uvijek odveć apstraktni kapitalizam. Čak i svećenstvo krajem godine jadikuje nad besmislenošću modernog Božićnog slavlja, s odavno otetim kršćanskim sadržajem, pogotovo u društvu koje je zaboravilo što znači i tko je čovjek rođen u jaslama koji je postao Bog. Sve to ima smisla, no ima se smisla i odmaknuti od mrzovoljnih, koji se uvijek kreću u zoni gubitaka a religiju povezuju isključivo s neugodnim, sa smrću i žalošću. Na tom tragu, Bogu hvala, postoje brojna uvjerenja o onome da religija može biti puna radosti i blaga koje počiva na starim kontinuitetima, ili čegagod što je kao zamašnjak ljudima potrebno za predstojeći životni ciklus. Povijesno gledano, pojam (religijske) radosti nastao je skupa sa židovstvom, otprilike u šestom stoljeću prije Krista kada su Židovi bili pušteni iz babilonskog zatočeništva i vraćeni u Jeruzalem. Njihovo je slavlje bilo puteno i glasno, živa Halleluja, ista ona koja je 1742. godine potaknula Georga Friedricha Handela (1685-1759) na skladanje oratorija Mesija, kao i ona koja je potaknla Felixa Mendelssohna Bartholdyja (1809-1847) na skladanje Njemačke liturgije (Die deutsche Liturgie) za dvostruki zbor a capella, čiji su se pak dijelovi našli na popisu pjesama izvedenih u utorak 19. studenog 2019. godine od 20 sati u Hrvatskom glazbenom zavodu u sklopu koncerta iz ciklusa Sfumato Zbora HRT-a.

Osobita lirska crta

Za dobro usredotočeno i vrhunski objedinjeno pjevanje našeg najkvalitetnijeg mješovitog zbora, uz pomoć kojeg se uspio predočiti sublimat stare talijanske i njemačke vokalne škole te motetski polifoni i homofoni slog, ovoga je puta bio zaslužan gostujući dirigent (i tenor) Holger Speck, osnivač i umjetnički direktor ansambala Rastatt i Les Favorites s kojima je 2017. godine bio nominiran za nagradu Grammy kao i glazbenik koji je održao ekskluzivni koncert za G-20 Summit u dvorani Festspielhaus u Baden-Badenu. U jednom od najpoznatijih brojeva iz oratorija Ilija (Elias), K brdima oči svoje uzdižem (Hebe deine Augen auf zu den Bergen), u kojem je Mednelssohn na dostojan obnovio baroknu oratorijsku tradiciju, HRT-ovi su pjevači razotkrili osobitu skladateljevu lirsku crtu te zvukovne boje svojstvene ranoromantičarskom razdoblju. Impresivan dojam na publiku ostavio je i zbor anđela, Jer anđelima svojim zapovijedi (Denn er hat seinen Engeln befohlen), napisan u osmeroglasju, temeljen na stihovima iz Psalma 91 (90), a prvotno objavljen kao a capella motet za zbor Berlinske katedrale. Zahtjevnu solo dionicu u himnu, ili svojevrsnoj kantati, Čuj molitvu moju, Gospodine (Hör mein Bitten, Herr) za sopran zbor i orgulje, moćno je oblikovala Monika Cerovčec (1983), blago ispred zbora i orguljaša Pavla Mašića (1980) koji je, pak, u tri navrata vrlo angažirano protumačio Tri preludija i fuge, u c-molu, G-duru i d-molu, za orgulje solo, iz Mendelssohnova opusa 37. Riječ je bila o zbroju grandioznih tokatnih preludija i fuga visokokvalitetnog kontrapunkta i guste kromatike, objavljenom 1837. godine i posvećenom engleskom orguljašu, Mozartovom učeniku i skladatelju sažetih antema – Thomasu Attwoodu (1765-1838).

Trodnevni festival

Odabrane klavirske partiture izvodile su se i dan kasnije, u srijedu 20. studenog 2019. godine od 20 sati, također u HGZ-u, na prvom koncertu trodnevnog Festivala komorne glazbe Diapason, utemeljenog 2011. godine pod umjetničkim vodstvom pijanista Srđana Čaldarovića i klarinetista Davorina Brozića. Ondje je klavirski Duo Ivančić-Cikojević publici predočio djela Borisa Papandopula (1906-1991), Francisa Poulenca (1899-1963), Johannesa Brahmsa (1833-1897) i Dariusa Milhauda (1892-1974). U nastavku festivala, dakle u iduća dva dana, očekuju se klavirske uspješnice Mozarta, Beethovena, Šipuša, Chopina, Griega, Bacha, Borodina, Čajkovskog, Rahmanjinova i Glinke u interpretaciji domaće pijanistice Mie Miljković Đuzel (četvrtak) i uglednog ruskog pijanista Vyacheslava Gryaznova (petak). T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.