KAKO JE UNIŠTEN BAGAT

KAKO JE UNIŠTEN BAGAT

6. kolovoz, 2012.
Print Friendly, PDF & Email

 

sivaca-masina-bagat slika O 3232076

Nekad ugledno poduzeće s preko četiri tisuće zaposlenih

 

Piše: Stranka hrvatskog zajedništva Zadar

 

Prvo uništeno hrvatsko poduzeće je bila tvornica Vlado Bagat iz Zadra iz razloga da ista ne bi tijekom rata prešla na vojnu proizvodnju za potrebe HV-a, a koje su onemogućile određene osobe  na zadarskom području.

Tvornica  je privatizirana 1990. pod nerazjašnjenim okolnostima  te je  bila jedna od najvećih tvornica šivaćih strojeva u Europi i jedna od okosnica zadarskog gospodarstva. Bivši radnici su podigli niz prijava za gospodarski kriminal i traže da se ispitaju svi članovi uprave koji su skrivili propast tvrtke.

Uprave poduzeća često su se mijenjale, a sve s ciljem da se prikrije pljačka poduzeća. Sada se na prostoru od 75.000 četvornih metara, koliko je zauzimala likvidirana tvornica Bagat, izgradio trgovački lanac Lidl, a preostali dio tvornice, gdje će se graditi stanovi, čeka rušenje. Početkom 21. stoljeća poduzeće odlazi u stečaj i likvidaciju.

Osobe koje su pridonijele njegovu uništenju sklonile su se  u najprofitabilnije  poduzeće BAGAT TRGOVINA Zadar iz razloga što je imalo po čitavoj Hrvatskoj atraktivne poslovne prostore, kao i u drugim gradovima bivše SFRJ.

 

PRVA FAZA UMANJENA PROCJENA

Poduzeće BAGAT TRGOVINA nastalo je izdvajanjem OOUR-a Trgovina Zadar iz sastava nekadašnje RO Vlado Bagat Zadar, prema odluci o izdvajanju iz siječnja 1990. godine. RO (radna organizacija)  Vlado Bagat je do 1990. godine u svom sastavu imalo više organizacijskih jedinica (Bagat trgovina, Bagat tvornica šivaćih strojeva – otišla u stečaj, Bagat tvornica plinskih armatura u Ninu – otišla u stečaj, Bagat alatnica – otišla u stečaj, Bagat drvni pogon – otišao u stečaj, a čija je imovina prodana Tankerkomercu koji ga je prodao Slovencima itd.) u kojima je bilo zaposleno 4.143 radnika.

Razne kriminalne skupine uništavale su  Bagatove pogone kao što je slučaj s  tvornicom plinskih armatura u Ninu koju više nitko ne spominje. Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je istražni zahtjev protiv  Jakova Bakića i Ive Sorića oko rasprodaje imovine koji su tijekom ožujka i početkom travnja 1999. godine bili u pregovorima s Rokom Bralom oko partnerstva za kupnju Tvornice plinskih armatura u stečaju u Ninu. Isti su se međusobno optuživali i gasili tvorničku proizvodnju. Svima nam je poznato jedno – kada se ruši ekonomija, ruši se i država.

Bagat alatnica uglavnom je radila alatne strojeve te je otišla u stečaj. Direktor Bagat alatnice bio je Ante Mavra, nekadašnji direktor tvornice Bagat, a u vlasničkoj strukturi prema saznanjima radnika koja nisu nikad službeno potvrđena, bio je Miljenko Kovačević, bivši predsjednik zadarskog privatizacijskog područnog ureda, također bivši bagatovac i zadarski odvjetnik Matko Pavić, a o kojima su već izvješćivala hrvatska sredstva informiranja.

Iako je bilo materijala za pokretanje istrage, izvješća Državnog ureda za reviziju Bagat trgovine i drugih Bagatovih organizacijskih jedinica   imala su ulogu više kroničarskih zapisa, a najveća pretvorbena afera ne samo Bagat trgovine već i pretvorba Bagatovih organizacijskih jedinica ostale su netaknute. Nedavno su bivši radnici Bagata dostavili nove podatke Državnom uredu u Zadru o poslovanju Bagat trgovine gdje su utvrđene nezakonite radnje. Međutim, isti ured je nezainteresiran za daljnju reviziju navedenog poduzeća.

Odluku o pretvorbi donio je radnički savjet 25. lipnja 1992. godine, a izmjene i dopune odluke upravni odbor 20. siječnja i 19. ožujka 1993. godine. Predsjednik radničkog savjeta bio je Miljenko Korona, a članovi Ljubo Bjeletić, Mira Dubroja, Miloš Đoković, Miroslava Kolenc, Miro Ninčević, Branka Peričić, Ivo Radulić, Zlatko Turnšek, Marinela Vukić i Milovan Zečević. Predsjednik upravnog odbora bio je Ante Basioli, a članovi Miljenko Korona, Mario Matulina, Ivo Radulić i Milivoj Škalabrin.

 

DIO PO DIO

Poduzeće Bagat trgovina je 1990. godine imalo u vlasništvu 75 prodavaonica (Zadar, Zagreb, Osijek, Vinkovci, Knin, Sisak, Požega, Karlovac, Slavonski Brod i Dubrovnik), osam stovarišta i desetak servisnih radionica. Također, poduzeće je imalo i prodavaonice u Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, kao i na području Srbije, Vojvodine i Crne Gore gdje su imali  35 poslovnih jedinica. Preko Bagatovih tvrtki počeli su rasprodaju imovine u Srbiji. Tako su od navedenih rasprodali dva poslovna prostora u Srbiji, 2006. godine, jedan u Vranju, a drugi u Užicama, oba za 50 tisuća eura, a koji vrijede više stotina tisuća eura. Bagatovi čelnici uveli su praksu da kada na kriminalan način  rasprodaju Bagatovu imovinu optužuju po sudovima jedan drugoga, odnosno uprava optužuje nadzorni odbor i obrnuto, a sve kako bi prikrili kriminalnu rasprodaju.

Vrijednost poduzeća Bagat trgovine 1991. godine iznosila je 5.587.691.-  DEM uz primjenu srednjeg tečaja 1-DEM = 55 HRD.

Kako bi što jeftinije  došli do atraktivnih poslovnih prostora preko Bagat trgovine, naručili su izradu elaborata o procijeni vrijednosti poduzeća 1992. godine te je Bagat trgovina procijenjena na 2.780.400.- DEM. (1-DEM=1.977.- HRD), što je i bio temeljni kapital kada je poduzeće s tim ušlo u pretvorbu. Elaborat o procjeni vrijednosti poduzeća izradilo je društvo Inžinjerski biro d.d. (MBS 3272010) Zagreb.

Imovina Bagat trgovine u elaboratu o pretvorbi je znatno umanjena što znači da su nekretnine Bagat trgovine došle u ruke određenih pojedinaca bez ikakvog pravnog temelja i da su prodavane u bescjenje.

U skladu s odlukama nadzornog odbora Bagat trgovine tijekom 1997. 1999. i 2001. godine, prodani su poslovni prostor u Zadru, zemljište i poslovni prostor u Vinkovcima, poslovni prostori u Ljubljani i Mariboru, zemljište i poslovni prostor u Sarajevu te poslovni prostori u Zenici i Tuzli.

Ukupno su za prodane nekretnine 1997. 1999. i 2001. godine utržili 1.140.600.- DEM što je skoro jednako polovini procijenjene  vrijednosti imovine Bagat trgovine. Raspoloživi podaci o prodanoj imovini su zaključno do ožujka 2004. godine. Drugi Bagatovi prostori su  dani u zakup.

Samo je prodano, kao što je navedeno, nekoliko prostora (od 75) i utrženo je  1.140.600.- DEM, a kada budu prodavali ostale nekretnine cifra će se penjati na nekoliko milijuna eura. Sada je svima u Hrvatskoj jasno da se Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća (NN19/91) sa svim izmjenama i dopunama, od 1991. do 2003. godine manipuliralo vrijednim nekretninama koje su prodavane u bescjenje.

Međutim, ustavne odredbe definirale su da pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarjevaju, a što se odnosi i na poduzeće Bagat trgovina Zadar. 

Čelnici poduzeća Bagat trgovina Zadar pod parolom zaštite imovine osnovali su društva u vlasništvu, a sve s ciljem da na kriminalan način rasprodaju imovinu Bagat trgovine, što su i učinili. Osnovali su društva da premoste teškoće u poslovanju i štete nastale zbog ratnih zbivanja. Naprimjer, u Zadru nije oštećen niti jedan objekt Bagat trgovine. Prema tome, stvarali su atmosferu kako da što prije prigrabe Bagatove nekretnine, a ne da razvijaju poslovanje poduzeća.

Dostavljamo hrvatskoj javnosti sljedeća povezana društva i osobe poduzeća Bagat trgovine:

1. Društvo Bagat-Ljubljana, podjetje za notranje i zunanjo trgovino d.o.o., Ljubljana.

 

U sudski registar Osnovnog suda u Ljubljani upisano je 11. prosinca 1991. godine pod brojem 6674/91. Temelnji kapital društva je iznosio 12.000.000 SLT i uplaćen je u novcu. Udjel Bagat trgovine iznosio je 8.000.000 SLT ili 66,7% temeljnog kapitala, dok su preostali udjeli pripadali slovenskim državljankama (zaposlenicima poduzeća).

Poslovna aktivnost društva prestala je 1996. godine, a tijekom 1997. godine društvo je i formalno ugašeno.

Tijekom njihova poslovanja društvo Bagat-Ljubljana je imalo dva poslovna prostora u Ljubljani te po jedan u Mariboru i Celju.

Poslovni prostor u Ljubljani površine 42 m2 prodali su 1999. godine u iznosu 117.600.- DM. Procijenjena vrijednost nekretnine prema elaboratu o pretvorbi iznosila je 26.313.- DEM. Razlika između prodaje i procijene iznosi 91.287.- DEM.

Drugi poslovni prostor u Ljubljani površine 112,54 m2 je bio u postupku denacionalizacije.

Poslovni prostor u Mariboru površine 66,85m2  prodali su 1999. godine u iznosu 84.231.- DEM. Procijenjena vrijednost nekretnine prema elaboratu o pretvorbi iznosila je 48.199.- DEM. Razlika između prodaje i procijene iznosi 36.032.- DEM.

Poslovni prostor površine 28,35 m2 u Celju bio je u zakupu  društva Žniders d.o.o. Maribor za zakupninu u iznosu 280.- EUR mjesečno.

Upravu poduzeća Bagat-Ljubljana predstavljao je Ivan Vodopija, od 11. prosinca 1991. do 11. prosinca 1997. godine.

2. Bagat – Makedonija, trgovija i uslugi d.o.o., Skopje. 

U ožujku 1992. godine osnovano je društvo Bagat – Makedonija, trgovija i uslugi d.o.o., Skopje, a u travnju 1992. godine društvo je promijenilo ime u  Bagat trgovija i uslugi d.o.o., Skopje, a u ožujku 1996. godine u Bagat-Komerc uvoz-izvoz d.o.o., Skopje. U prosincu 1998. godine izvršen je upis u sudski registar Osnovnog suda u Skopju pod brojem 4129/98. Društvo  ima dva poslovna prostora u Skopju te po jedan u Titovom Velesu  i Strumici. Dio zaposlenika uzurpirao je poslovne prostore te su osnovana društva Sato d.o.o., Strumica, Bagat-Mak d.o.o. Štip i Kej-Bagat d.o.o. Skopje. Kod Osnovnog suda u Strumici 1996. godine društvo je pokrenulo postupak za povrat uzurpiranih prostora.

Upravu poduzeća Makedonija, trgovija i uslugi d.o.o., Skopje predstavljao je Miljenko Korona, od 23. travnja 1992. do 21. ožujka 1996. godine, a od 21.ožujka 1996. godine Rodna Tomeva.

3. Društvo Bagat-Sarajevo, poduzeće u mješovitoj svojini za vanjsku i unutarnju trgovinu d.o.o., Ilidža.

Registracija društva nije provedena u sudskom registru, a navodno zbog ratnih zbivanja. Međutim, kad je trebalo rasprodati nekretnine više ih nije zanimala registracija. Prema elaboratu procijenjena vrijednost nekretnina smještenih na lokacijama u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzli i Zenici) iznosila je 216.958.- DEM., a sve su prodane tijekom 2001. godine.

Nekretnine u Sarajevu sastajale su se u vrijeme pretvorbe od zemljišta površine 910 m2 i objekta u kojem je bilo smješteno skladište i uprava i  prodane su za 250.000.- DEM, a poslovni prostor u Tuzli površine 70,88 m2 prodan je za 77.968.- DEM i poslovni prostor u Zenici površine 84 m2 prodan je za 84.000-DEM. Sve ukupno prodano za 411.968.- DEM. Razlika između prodaje i procijene iznosi 195.010- DEM.

4. Društvo Bagat Zagreb d.o.o., Zagreb upisano je u sudski registar Trgovačkogsuda u Zagrebu 30. studenoga 1998, godine po brojem Tt-98/4764-2. Osnivači su društvo Bagat trade d.o.o., Zadar i društvo Alberta d.o.o., Zagreb (MBS 3948358) u jednakim omjerima. Navedeno društvo osnovano je s ciljem da se zajedničkim ulaganjem sačuva iznajmljeni poslovni prostor i poveća predmet. Društvo nije sačuvalo poslovni prostor kao što se i očekivalo već je podnijelo zahtjev za njegovim gašenjem.

Upravu poduzeća poduzeća Alberta d.o.o., Zagreb  predstavljala je Jasmina Kolarević, direktor od 6. studenoga 1998. godine.

5.  Društvo Bagat trade d.o.o., Zadar (MBS 08504497) u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu upisano 4. studenoga 1994. pod brojem Fi- 10487/94. Društvo Bagat trade d.o.o., Zadar osnovano je s ciljem da se sve poslovne aktivnosti obavljaju preko navedenog društva, a ne preko poduzeća Bagat trgovine, a sve s ciljem kako bi rasprodali vrijednu imovinu što su i učinili.

POSLOVNI PROSTORI

U rujnu 1997. godine prodali su poslovni prostor na lokaciji Bili Brig u Zadru u iznosu 218.801.- DEM.

Osim što su prodavali nekretnine, društvo je sljedeće poslovne prostore u Zadru davalo u zakup:

–          u ulici Pape Aleksandra 1, površine 54,26 m22.400.- DEM mjesečno

–          u ulici Dalmatinskog sabora 5, površine 30,15 m2720.- EUR mjesečno

–          u ulici Josipa Bana Jelačića 21, ima više poslovni prostora, površine 19,05 m2200.- EUR,  98 m2- 1.000.- EUR, 20 m2 – 220.- EUR, 37,80 m2 – 500.- EUR, 77 m2 – 900.- EUR, 20,89 m2 – 240.- EUR. Sve zakupnine plaćaju se mjesečno.

–          dio prostora u upravnoj zgradi, površine 20 m277.- EUR, 45 m2 – 179.- EUR i četiri prostorije – 500.- DEM. Sve zakupnine se plaćaju mjesečno.

Ukupno su mjesečno utrživali od zakupa poslovnih prostora u Zadru oko 6.000.- Eura.

Upravu poduzeća Bagat trade d.o.o., Zadar predstavljali su Dušanka Morić, od 4. studenoga do 28. prosinca 1998. godine i Ivan Vodopija, od 28. prosinca 1998. godine.

6. Društvo Bagat Precizna mehanika d.d., Zadar

Osnivači: Dalmatinska banka d.d.. Zadar, Bagat poduzeće za proizvodnju alata, strojeva i proizvodnju automatike s.p.o., Zadar i Bagat trgovinsko poduzeće s.p.o. Zadar.

Kao društvo posuđivali su sredstva od njemačke industrijalke Jutte Kochendorfer koja je u jednom aranžmanu iz 1995. godine “Bagatu” posudila pola milijuna maraka te se ista vrlo  dobro osigurala instrumentima naplate gdje će joj sada biti isplaćeno s kamatama i troškovima oko 3 milijuna kuna. Nakon što su opteretili poduzeće Bagat Precizna mehanika d.d., Zadar napuštaju društvo na temelju ugovora o zamijeni dionica društva za dionice društva Bagat Precizna mehanika d.d., Zadar. U siječnju 1998. godine u navedenom društvu nemaju više udjela te je nad poduzećem Bagat Precizna mehanika d.d.  završen stečaj prije četiri godine.

Upravu poduzeća Bagat Precizna mehanika d.d. predstavljao je Blaženko Lovrinov, od 16. studenoga 1990. godine.

Osobe koje su imale veliki utjecaj u Bagat trgovini su:

Josip Kraljić, član upravnog odbora Bagat trgovine, od 27. studenoga 1993. do 2. veljače 1994. i predsjednik nadzornog odbora, od 2. veljače 1994. do 16. listopada 2003. godina, a koji sada obnaša funkciju pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije i člana Upravnog vijeća Opće bolnice Zadar (radio kao liječnik u zdravstvenoj ambulanti poduzeća Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ), veliku potporu imao je u Zlatku Begonji, bivši član nadzornog odbora Tankerske plovidbe d.d. Zadar (1995-1999), bivši član uprave poduzeća Zadarski šport d.o.o. Zadar (1998-2002), a sada obnaša funkciju upravitelja Zavoda za povijesne znanosti u Zadru te predsjednika Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Zadarske županije i pročelnika zadarskog zmajskog stola (otac mu je radio u tvornici Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ);

Boris Ćupić, član upravnog odbora Bagat trgovine, od 27. studenoga 1993. do 2. veljače 1994. i član nadzornog odbora, od 2. veljače 1994. do 16. listopada 2003. godina (obnašao funkciju direktora tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ.);

Ivan Vodopija, član  upravnog odbora Bagat trgovine od 27. studenoga 1993. do 2. veljače 1994., i direktor Bagat trgovine, od 10. ožujka 1994. godine (također djelatnik tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ) i dr.

U pretvorbi Bagat trgovine veliku potporu davao im je Šime Prtenjača, bivši župan i zastupnik u Hrvatskom saboru te bivši predsjednik nadzornog odbora Tankerske plovidbe d.d. Zadar, od 1995. do 1999. godine (radio u računovodstvu tvornice Vlado Bagat za vrijeme bivše SFRJ).

Zbog nemogućnosti podmirivanja obveza prema zaposlenicima i dobavljačima za isporučenu robu, žiro račun Bagat trgovine je bio neprekidno blokiran, od 12. listopada 1994. do studenoga 2002. godine. Prema odredbama članka 251. Zakona o trgovačkim društvima, ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori stečajni postupak ili postupak prisilne nagodbe. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka uprava nije podnijela, već je poduzeće Bagat trgovina osnovalo novo društvo Bagat trade d.o.o. Zadar na koje su prenesene sve poslovne aktivnosti i zaposlenici.

Financijska revizija, Mišura d.o.o., Zagreb, Švarcova 20, 1999. godine, izvršila je uvid u poslovanje poduzeća «Bagat Zadar», te je utvrdila kriminalne radnje gore navedenih s ciljem uništavanja hrvatskih poduzeća, što su u krajnjem cilju i učinili.

PREDMET: UVID U POSLOVANJE PODUZEĆA BAGAT ZADAR

Uvidom u dokumentaciju RF MIORH-a od dana 29.03.1999.godine o zaposlenim radnicima u poduzeću BAGAT TRGOVINA s.p.o. Zadar, utvrđeno je da je navedeno poduzeće na dan 01.01.1990.godine imalo 179 zaposlenih radnika koji su do 01.01.1990.godine bili prijavljeni na broj 3100092432, a od 01.01.1990. do 29.03.1999.godine na broj 3100032081.

Poduzeće BAGAT TRGOVINA s.p.o. obavlja svoju djelatnost pod tim nazivom do 04.11.1994.godine, kada vrši registraciju nove firme pod nazivom BAGAT TRADE d.o.o. za trgovinu, promet i usluge. Novo registrirana firma BAGAT TRADE d.o.o. nastavila je poslovanje sa svim radnicima iz prethodne firme BAGAT TRGOVINA s.p.o. i to bez njihove odjave s te firme i njihove prijave na novoregistriranu firmu BAGAT TRADE d.o.o. Uslijed nepravodobne odjave radnika s jedne firme za koju su radili i nepravodobne prijave radnika na novu firmu (BAGAT TRADE d.o.o.) prouzrokovane su obveze za RF MIORH i HZZO u vremenskom razdoblju od 01.01.1993. do 31.12. 1995.godine u iznosu od 736.232,22 kuna.

Sve navedene obveze sastoje se od:

1. Doprinosa za RF MIORH                kn 544.034,23

    Kamata za RF MIORH                    kn 131.810,26

                                                           _______________

                Svega za RF MIORH           kn 675.844,49

2. Dječjeg  doplatka                             kn 48.375,98

    Kamata za D.D.                               kn  12.011,75

                                                          _______________

               Svega za D.D.                       kn 60.387,73

Za ostale obveze nemamo uvida do sada, ali znamo da su prateće uz ove koje smo već iskazali.

Obzirom da navedene obveze koje su iskazane i one koje nisu iskazane, a sastavni su dio ovih obveza, treba ih odmah u cijelosti prenijeti na obveznika koji ih je proizveo te staviti mu do znanja da je obvezan na izmirenje proizvedenih obveza a ne ostavljati ih onome tko ih nije proizveo i tko nije zakonski obveznik izmirenja nastalih obveza.

Iz postojeće dokumentacije vidljivo je da kod poduzeća BAGAT TRGOVINA s.p.o. ima još 1 radnik u radnom odnosu te kod BAGAT TRADE d.o.o. za trgovinu, promet i usluge 34 radnika u stalnom radnom odnosu, na dan 29.03.1999.godine.

Uvidom u svu postojeću dokumentaciju, vidljivo je da su na poduzeću BAGAT TRGOVINA s.p.o. ostale velike obveze s naslova naprijed navedenih iznosa i obveza koje nisu iskazane a pripadaju poduzeću BAGAT TRADE d.o.o. koje trebaju biti u obvezi navedenih. T

4 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Narcisa
    #1 Narcisa 19 kolovoz, 2017, 23:08

    U Bagat trgovini __Doboj je radila i moja majka Nasiha skiljo i jos dvije djelatnice koje su voljele svoj poso i firmu dabi na kraju dusa ih boljela za Bagatom

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Poldika83
    #2 Poldika83 7 kolovoz, 2016, 20:25

    Mnogi šivalni stroji so nasproti Bagatovim le igračke.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Poldika83
    #3 Poldika83 7 kolovoz, 2016, 20:24

    Danes ob vsej ponudbi šivalnih strojev ugotavljam, da je bil Bagat zelo zelo dober.

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. boris
    #4 boris 12 kolovoz, 2012, 14:27

    Hrvati su sami sebi Neprijatelji!
    U Bagatu radi Lidl? Njemacki Supermarket ili Supermarkt! Ali ne
    zaboravimo, u Hrvatskoj kao i u Srbiji postoje Spijuni, koji imaju
    zadacu, da sruse obadvije Drzave i Drustvo uopce! A to je kurvina Amerika!

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.