JESMO LI IZAŠLI IZ SOCIJALIZMA?

JESMO LI IZAŠLI IZ SOCIJALIZMA?

13. srpanj, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 reforme-1 800 Custom

Kako i s kim provesti reforme?

 

Napisao: Ivan Raos

Zapravo moguće je provesti ozbiljene reforme u Hrvatskoj, ali za primjetniji takav iskorak Vlada RH trebala bi angažirati zaista vrsne hrvatske stručnjake, koji će strukovnim vještinama i znanjima sukladno potrebama ovodobne Hrvatske pripremiti sadržajan prijedlog projekta (koncept), a ne politika (službenici) iz pojednog ministarstva, zaključci su sudionika održanog okruglog stola (8. srpnja 2014.) u Novinarskom domu u Zagrebu, kojeg su organizirali magazin Banka i Hrvatska udruga banaka na temu „Jesu li reforme ipak moguće?“.

MRTVAC KOJEG TREBA OŽIVJETI

Uvodna izlaganja održali su Velimir Šonje iz Arhivanalitike i profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a potom su sudjelovali u raspravi s ministrom uprave Arsenom Baukom i Martinom Dalić, bivšom ministricom financija i saborskom zastupnicom HDZ-a.

„O reformama se govori kao o mrtvacu kojeg treba oživjeti“, kazao je Velimir Šonje, koji je na početku dao definiciju reformi kao promjena koje se očituju aktiviranjem ekonomskih resursa zbog postizanja veće efektivnosti i efikasnosti. Ujedno je podsjetio na osam preporuka za reforme koje je Hrvatska dobila od Europske komisije, od reforme tržišta rada do kontrole javnih financija – zaključio je Šonje i pri tomu istakao da je Hrvatska već sad istovjetna Grčkoj u smislu izostanka strukturnih reformi.

Sudionici su se složili da se u Hrvatskoj moraju odrediti što bi trebali biti ciljevi reformi, i kako bi ti ciljevi trebali biti međusobno komplementarni i usklađeni među provoditeljima tih reformi. Tako bi se došlo do održivog sustava javne uprave koji bi bio na usluzi građanima.

Ministar uprave Arsen Bauk priznao je u svom nastupu kako su reformski napori u Vladi usklađeni na razini ministara, a da je nužno popraviti suradnju između ministarstava kako bi se ti ciljevi proveli. Bauk je najavio i nastavak reforme sustava javne uprave u sljedećih godinu i pol mandata, kroz proširenje usluge e-građani, reformu službeničkog sustava i njegovo stavljanje pod Zakon o radu i, novi sustav nagrađivanja za koji bi trebalo biti i novca u proračunu.

IDEOLOŠKA PITANJA

Martina Dalić upozorila je na to da u Hrvatskoj nema previše trenutaka za postizanje konsenzusa oko nužnih reformi, već se one moraju provoditi, ali kako se boji da ni u glavnim političkim strankama nije riješeno osnovno ideološko pitanje o tomu jesmo li izašli iz socijalizma.

Tako je profesor Petak naglasio kako reforma sustava javne uprave ne će imati smisla bez koordinacije s reformama u sustavu lokalne samouprave i ostalim sektorima, poput gospodarstva. 

Posebno je naglasio kako je Hrvatska unatoč inicijalnom ne razumijevanju javnosti uvela postupak procjene učinaka propisa, jedan od ključnih alata za provedbu bilo kakve odluke, politike i reforme. Petak je podsjetio i na klasični politološki nalaz da reformističke vlade najčešće ne dobivaju sljedeće izbore, što je značajan faktor u nevoljkosti vlada i političkih elita za provođenjem reformi. Dugoročno, Hrvatskoj je nasušno potreban održivi sustav javne uprave, bez kojeg se državi ne piše dobro.

REFORME NISU REZOVI

Koprić je dodao i kako je svaka reforma ideološko i tehničko pitanje, jer trebaju biti jasne vrjednote kojima se vodimo u kreiranju ciljeva koje želimo postići.

Naglasio je neke od nedostataka koji priječe reforme javne uprave, a među njima je govorio i o tomu da u Hrvatskoj nema adekvatnog obrazovanja ni sistematizacije radnih mjesta za javnu upravu. Podsjetio je na to kako se razgovori o reformi prečesto svode na priče o rezovima, što treba minimizirati ako želimo doći do održivih rješenja.

Profesori Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti i Ivan Koprić s Pravnog fakulteta rekli su kako smo zadnjih desetak godina svjedočili nizu manjih reformskih poteza koji su poboljšali stanje u javnoj upravi, ali su se složili i s ostalim sudionicima rasprave da je državi nužan ozbiljan reformski zamah u cijelom nizu polja unutar javne uprave, ali i puno šire od toga. dokazivati. Iako je na okruglom stolu zaključeno kako je u Hrvatskoj moguće provesti reforme, ipak unatoč preduvjetima ostaje otvoreno pitanje: Jesu li zasad reforme uopće moguće?

DUŽNOSNICI ODBIJAJU REFORME

Hrvatski se političari zalažu za reforme ali ih zaista i izbjegavaju, jer ih ne mogu provesti. Iako za provedbu reformi u Hrvatskoj postoji zaista potreba međutim u praksi reforme se očito naveliko izbjegavaju, jer baš ovakvo stanje kakvo je odgovara političkoj vrhuški, pa ih zato očito i nema (jer kad bi ih bilo baš nitko od nadležnih u Državi ne bi ni želio i provesti). Poglavito kad je u pitanju kompetitivno mišljenje struke o tom problemu ono se u što većem luku zaobilazi. Ipak je li moguće provesti reforme u ovom trenutku u Hrvatskoj, kako i, s kim?, sve su to pitanja koja traže razumljive i stučne odgovore, a to su baš prava pitanja, pa čak i opravdana. Stoga jer iako postoje vrsne osobe sa strukovnom kompeticijom koji čak i nastoje baš na tom području štogod reći i učiniti, ali se s razine dužnosnika baš svi prijedlozi odbijaju (jer se ne dopuštaju nikakve reformske promjene u Hrvatskoj). „Čim se pokuša prijeći s riječi na djela, retoričko oduševljenje reformama nestaje. Na primjer, nakon brojnih izjava kojima se zalagao i pozivao na reforme, predsjednik Josipović je, govoreći nedavno o outsourcingu, istaknuo da “…outsourcing nije pravi put jer s jedne strane smanjuje troškove, ali s druge strane većem broju zaposlenika smanjuje prava iz radnog odnosa koja bi svatko trebao imati.” Ipak ne dosoljednost predsjednika Vlade Milanovića u pitanjima reforme radnog zakonodavstva zapravo je već legendarna, i ne treba je i posebno dokazivati. Jer zbrku izazivaju izjave kažimo političara, stoga jer se baš takvim izjavama u najvećoj mjeri oblikuju svekolika stojišta javnosti.

Moguće i zato jer su sumnjičavost i odbijanje promjena svepostojani pa i pokazljivi u hrvatskom društvu. Makar se tu i tamo pojavljuju koje kakvi zaključci kojima se donekle ukazuje kako „ svi govore o reformama, a nitko ne zna što je to.“ Stoga jer političari potiho zaključuju kako hrvatski narod nije spreman na promjene, a pri tomu ne opažaju da su upravo oni baš ti koji svojim ne dosljednim i promjenljivim (i prevrtljvim) potezima oblikuju stojišta nacije.T

 

 

8 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Guest
    #1 Guest 21 srpanj, 2014, 17:41

    Guest ima zbilja vampirsko mišljenje. Zna li on da su samo Amerikanci dali Titu cash preko sto milijardi dolara otkupa od ucjena, da ga novcem onako lakomog lakomog vežu za sebe i odvraćaju od Sovjeta? S tih sto milijardi – ondašnjih! – dolara napravio je niz megalomanskih i nesolventnih kombinata i pic-ova. A merikanmci su podupirali troškove održavanja tih pik.siebener-a a i zarade radnika. Sad nema američkih dolara i sve je to propalo, a radnici su se našli u besposlici osobito u području Rijeke, Splita i Pule.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Guest
    #2 Guest 16 srpanj, 2014, 21:34

    U socijalizmu svi su imali : Posao,plaću redovitu plus K-15, pravo na besplatno školovanje i zdravstveno osiguranje kao i besplatno poslati šefa u PM,pravo na nerad bez prijetnje otkazom etc…etc.Dakle većina nas iz socijalizma davno je izišla međutim ne i gospođa koja je ovo pitanje iz naslova postavila.Ona naime sada živi u TURBO SOCIJALIZMU jer u odnosu na prijašnji socijalizam ona ima dopunske stavke kao što su besplatan prijevoz uz osobnog vozača,bankovnu karticu na teret države,besplatni mobitel sa neograničenim impulsima i vjerovatno si može dopustiti svoju djecu školovati u inozemstvu,također ona pije šampanjac u radno vrijeme gratis ,Država časti njih ali ne i nas osim naravno otkazima i ovrhama.Dakle tko je iz socijalizma izišao magarac je bio…….

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Klarens
    #3 Klarens 13 srpanj, 2014, 15:15

    U nashoj maloj voljenoj vukojebini
    Pametnih na pretek
    Struchnima se ni broja nezna
    Lukavih i vishe
    MUDRIH ?????
    Ni za lijek !!!!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. Guest
    #4 Guest 13 srpanj, 2014, 13:32

    Kad nas još EU dooobro isisa – odbacit će nas onda, ko’ staru krpu, da se opet, po Balkanu, udružujemo sa sličnima.
    Kakve li samo agonije kod ovih naroda ovdje …

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. zen
    #5 zen 13 srpanj, 2014, 13:26

    Ne samo da smo izišli iz socijalizma – već se, totalno nespremni, nalazimo u raljama “globalnog korporativno-konzorcijskog FEUDALIZMA” naoružanog – tehnologijom 21. stoljeća.
    Nema tih umova, ovdje, koji bi nas mogli sada izvuči iz statusa “robova 21.stoljeća” … (pre)kasno je … sve su šanse prokockane kontinuiranom korupcijom i pljačkom!
    Kad prodaš dušu – ubrzo gubiš i slobodu.
    Samo će (Tuđmanovih) 200 obitelji uživati … upravo kako im je krivousti tada i obećao.

    Odgovorite na ovaj komentar
  6. Danko
    #6 Danko 13 srpanj, 2014, 09:27

    I Predsjednik Sabora i Gosp. Josipovic, sef hrvatske drzave, imaju u svojim ladicama cjelovit ‘Nacrt Ustava Banovine Hrvatske’ sa sadrzajem iza kojeg stoji duh zakona medjunarodne zajednice i osobito EU. Izici s tim ustavom pred narod znaci – osloboditi Hrvatsku od svih ideoloskih fanatickih natruha i povezati proslost i buducnost hrvatskog drzavnog prava u harmoniji s pravnim zasadama civiliziranog svijeta. POZOR! Ukoliko sadasnja vrhuska pocme varati narod i svijet svojim ideoloskim dijalektickim sucmucarijama, trebat ce racunati na rjesenje nakon bankrota njihovog privrednog sustavam, a ne i cijele hrvatske privrede. Za njih je najbolje da se priklone narodu i promidzbom novog Ustava odu s pozornice, nego da ih narod otjera nakon bankrota – izborima u kojima bi oni prosli kao Brasil u susretu s njemackom nogometnom velesilom.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.