IZBORNI ZAKON NE DOZVOLJAVA PROMJENE

IZBORNI ZAKON NE DOZVOLJAVA PROMJENE

11. svibanj, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

hrvatski-sabor Custom

Analiza postojećeg nakaznog političkog sustava

 

Napisao: mr. sc.Edo Zenzerović

Nakazni razmjerni izborni sustav s raspodjelom mandata D’Hondtovom metodom omogućava da političari koji su dobili povjerenje oko četvrtine biračkog tijela bahato vladaju Hrvatskom četiri  godine. Na izborima za EU parlament preferencijalni glasovi nisu otklonili nedostatke tog nakaradnog izbornog sustava.

Građani nisu dali povjerenje na izborima 4. prosinca 2011. godine sadašnjim političkim elitama i ne vjeruju da će nas izvesti iz gospodarske krize, a to su pokazali neizlaskom na izbore. Od 100 naših građana s pravom glasa izborima se nije odazvalo 38. Nakazni razmjerni izborni sustav s raspodjelom mandata prema D’Hondtovoj metodi omogućava da 4 godine Hrvatskom bahato vladaju političari koji su dobili povjerenje oko četvrtine građana s pravom glasa. Donose nepravedne zakone i mijenjaju Ustav, kao što radnici proizvode na tekućoj traci. Ustavne promjene bi se trebale izglasavati referendumom, a ne trgovinom u Hrvatskom saboru.

 Na izborima za EU parlament preferencijalni glasovi nisu otklonili nedostatke tog nakaradnog izbornog sustava.  Pobjednička Kukuriku koalicija je na izborima 4.prosinca 2011.godine razmjernim sustavom ostvarila samo 59 mandata odnosno 42,14 % , a HDZ zajedno s Kerumom 33 odnosno 23,57 % od broja mjesta u Hrvatskom saboru u 10 izbornih jedinica u domovini. Povjerenje na izborima pobjedničkoj „Kukuriku“ koaliciji dalo je 26 od 100 građana, a HDZ-u 13 od 100 građana s pravom glasa, a zbog podjela na desnici i ljevici oko 15 od 100 glasova građana  je izgubljeno. Građanima jedino preostaje da prosvjedima zatraže izmjenu izbornog sustava.                                                              

HNS-u je D’Hondtova metoda osigurala 15 mjesta u saboru a ne povjerenje građana na izborima 4. prosinca 2011. godine. Tu činjenicu Vesna Pusić i otpadnici iz HSLS-a trebali bi respektirati. Jedini im je cilj da  održe na vlasti  Kukuriku koaliciju bez obzira na posljedice koje će sadašnja politika Vlade ostaviti na Hrvatsku. Oni nas dijele da bi vladali, a trebali bi služiti za opće dobro svih hrvatskih građana.    

APSTINENCIJA GLASAČA                                                                                                            

Građani su neizlaskom na travanjske izbore prošle godine za EU parlament i bijelim izbornim listinama s brojnim komentarima ispisanim na njima pokazali svim političarima, a naročito  Vladi Zorana Milanovića ogorčenje stanjem u našoj državi. Oko 10 %  od ukupno registriranih birača u našoj državi izabralo je 12 veličanstvenih koji su nas 10 mjeseci zastupali u Europskoj uniji za šest  tisuća eura mjesečne plaće, a utrošili smo nepotrebno 83 milijuna kuna za organizaciju odvajanjem izbora za EU parlament od izbora za lokalnu samoupravu koji su se održali u svibnju mjesecu prošle godine.                                                                                                                            

Svi političari koji su ušli u sedmi saziv Hrvatskog sabora i u EU parlament su izborni dobitnici, a izborni su gubitnici hrvatski građani. Izbori provedeni za EU parlament s mogućnošću birača da utječu na izbor zastupnika davanjem preferencijalnog glasa jednom od kandidata na listi kojoj su dali glas pokazali su brojne nedostatke i praktične probleme uzrokovane Izbornim zakonom za zastupnike EU parlamenta ( NN 12/10). Prema članku 14. tog zakona političke stranke i koalicije stranaka mogu sudjelovati na izborima za EU parlament bez obzira na brojnost njihovih članova. Sada imamo preko 140 registriranih političkih stranaka. Stranku mogu osnovati 100 punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Prema članku 15.  na izborima mogu sudjelovati i liste birača na temelju pet tisuća prikupljenih potpisa birača.

5000 ČLANOVA UVJET ZA TRAJNU REGISTRACIJU STRANKE

Na izborima je sudjelovalo 28 lista. Izborna listina je imala format A2.  Zakonodavac nije mislio na praktičnu provedbu izbora s mogućnošću davanja preferencijalnog glasa jednom od kandidata, jer se teoretski moglo prijaviti i preko 140 izbornih lista, odnosno onoliko lista koliko ima stranaka i dodatno više lista birača.  Kako bi se proveli izbori s toliko lista s mogućnošću davanja preferencijalnog glasa jednom od kandidata gospodo iz Državnog izbornog povjerenstva?

Izbori su pokazali da preferencijalni glasovi nisu omogućili izbor niti jednom od izabranih kandidata, a to je onemogućio previsoki prag ostvarenih preferiranih glasova pojedinog kandidata na pobjedničkim listama da bi se ti glasovi uvažili i oko jedne trećine glasova koje su birači dali zaokruživši samo liste. Takav se prag treba smanjiti s 10% na 2% i obaveznim zaokruživanjem uz listu i jednog od kandidata na toj listi poboljšati utjecaj preferencijalnih glasova na izbor zastupnika. U tom bi slučaju sa liste SDP, HNS i HSU bili izabrani Jozo Radoš i Marija Ilić umjesto Olega Valjala i Marina Baldinija. Jozo Radoš je dobio 12 puta više preferiranih glasova od Olega Valjala, 9,9 puta više od Maria Baldinija i 4,22 puta više od Sandre Petrović Jakovina, a Marija Ilić 5,37; 4,43 i 1,89 u odnosu na izabrane kandidate SDP-a. S pravom su kandidati Jozo Radoš i Marija Ilić nezadovoljni rezultatom izbora za EU parlament. Isto tako je s pravom nezadovoljan kandidat Zdravko Krmek koji je osvojio 2,7 % preferiranih glasova na listi HDZ, HSP AS, BUZ izborom Zdravke Bušić koja je osvojila samo 1,68 % preferiranih glasova.

Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom izbora s razmjernim sustavom i davanjem preferiranog glasa jednom od kandidata treba ograničiti broj lista, koje mogu sudjelovati na izborima za EU parlament tako da 5 lista s najviše prikupljenih pravovaljanih potpisa birača mogu sudjelovati na izborima. To bi trebalo vrijediti za sve izbore s razmjernim sustavom. U tom slučaju bi se znatno smanjio broj glasova birača koji bi dali glas listama koje ne bi prešle izborni prag. Tako bi se spriječilo strančarenje i ismijavanje demokracije. Kvalitetnije bi bila izborna promidžba i  televizijsko izborno sučeljavanje. Uvjet za osnivanje stranke i privremenu registraciju na rok od 2 godine treba povećati na tisuću poslovno sposobnih građana Republike Hrvatske. Uvjet za trajnu registraciju političke stranke treba biti najmanje 5 tisuća članova. 

POŠTENIJA RJEŠENJA

Za izbor zastupnika u Hrvatski sabor treba koristiti mješoviti  izborni sustav s izborom 50% zastupnika razmjernim izbornim sustavom i 50% zastupnika većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom, a za izbore zastupnika u jedinicama lokalne samouprave: županijama, gradovima, općinama, mjesnim zajednicama i kvartovima treba provoditi izbore većinskim izbornim sustavom s  relativnom većinom, srediti popise birača i smanjiti broj izbornih jedinica na 3 po 20 zastupnika za izbor zastupnika u Hrvatski sabor razmjernim izbornim sustavom i 60 izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor većinskim izbornim sustavom. Primjenom mješovitog izbornog sustava zadovoljili bi se uz stranačke interese i interesi hrvatskih državljana. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bi iznosio 131.

Nužna je  nova teritorijalna organizaciju Republike Hrvatske gdje bi se koristili podaci popisa stanovništva iz 2011. godine uzimajući u obzir novu podjelu Hrvatske na dvije statističke regije za potrebe EUROST-ata. Najbolja bi bila podjela Hrvatske u 3 izborne jedinice i to na Jadransku Hrvatsku, a Kontinentalnu Hrvatsku još na dvije izborne jedinice i to Srednju i Istočnu Hrvatsku te Sjeverozapadnu Hrvatsku s podjednakim brojem stanovnika. Svaka izborna jedinica bi uz izbor 20 zastupnika s izbornim pragom od 3,5 % prema razmjernom izbornom sustavu davala u Hrvatski sabor po jednog zastupnika srpske manjine, što bi bilo pravednije nego dosadašnji način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine, koji je davao prednost SDSS-u, odnosno vječitom zastupniku  Miloradu Pupovcu.T

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu
  1. zajebnakub
    #1 zajebnakub 18 svibanj, 2014, 14:47

    A sta mislite tko je bio taj D’Hondt i za koga je on kreirao tu svoju metodu? E naivno rajo to je i napravljeno tako da se vlasti docepaju, ne oni kojima narod vjeruje, nego oni koji hoce narod zajebat, a da im isti ne moze nista. Ta metoda je jedna kolosalna prevara velikih manipulatora.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. aga
    #2 aga 13 svibanj, 2014, 06:20

    Vrlo ozbiljna analiza političkog sistema. Čestitam.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. gost
    #3 gost 12 svibanj, 2014, 06:27

    Zašto bi političari usvojili izborni zakon koji bi ih skinuo s vlasti?

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.