IZBORNE NEREGULARNOSTI

IZBORNE NEREGULARNOSTI

6. listopad, 2016.
Print Friendly, PDF & Email

 

Nepostojećim biračima Ustavni sud je, prihvativši grubu manipulaciju brojem birača bivšeg ministra uprave Arsena Bauka, ugušio demokraciju. Kako se broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine za samo 118 dana povećao za 281.739 na 4.042.522 birača, koji je Ustavni sud prihvatio od bivšeg ministra Arsena Bauka kao mjerodavan za održavanje Referenduma o izbornim pravilima, na dan početka skupljanja potpisa birača 21. rujna 2014. godine? Za takvo povećanje broja birača trebalo bi 20 godina da 14.087 birača više stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre

Napisao: mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.

Ukinuće odredbe o tisuću i petsto pravovaljanih potpisa birača za sudjelovanje stranačkih lista na izborima odlukom Ustavnog suda 24. rujna 2015. godine moglo je dovesti u pitanje održavanje izbora s preferencijskim glasovanjem zbog prevelikog broja izbornih lista. Znatno je povećalo troškove izbora i broj propalih glasova na izborima za osmi i deveti saziv Hrvatskog sabora održanih 8. studenog prošle godine i 11. rujna 2016. godine. Bivša predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec zna da Venecijanska komisija preporuča uvjet za sudjelovanje na izborima strankama ili kandidatima do 1 % pravovaljanih potpisa potpore birača od broja birača izborne jedinice ili odgovarajući novčani polog ( “Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima”). Ukidanje uvjeta za sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača omogućilo je sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor velikom broju potrošenih i marginalnih političara i stranaka koje su na izborima dobile manje od 1400 ili 1 % glasova birača.

Nepraktično i preskupo

Prof. dr.sc. Robert Podolnjak i ministrica uprave dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović su najodgovorniji za izostanak nužnih promjena izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu na koje sam ih više puta upozorio pismeno i usmeno. Hrvatski laburisti Dragutina Lesara su savjetom profesora Podolnjaka predložili 6 izbornih jedinica. Prema tom Prijedlogu promjena izbornih jedinica izborna jedinica Grad Zagreb imao bi 26 zastupnika. Ako bi se prijavilo na izbore 39 lista, koliko ih je bilo u I. izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor održanim 2011. godine, za provedbu izbora u Zagrebu morali bismo tiskati oko 690 tisuća knjižica s 24 stranica formata A4 s imenima i prezimenima kandidata za izbore s preferencijskim glasovanjem. Rezultati izbora za Hrvatski sabor održanih 8. studenog prošle godine i prijevremenih izbora pokazali su da prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova uz jedan preferencijski glas potire volju birača. Preferencijskim glasovima izabrali smo samo šest zastupnika od 143 odnosno manje od 4,2 % na izborima 8. studenog prošle godine, a na prijevremenim izborima održanim 11. rujna 12 odnosno manje od 8,58 %. Preferencijsko glasovanje pokazalo se nepraktično i preskupo. Većina birača dala je preferencijske glasove medijski poznatim političarima i kandidatima na prvim mjestima na izbornim listama. Bez prohibitivne klauzule bili bismo izabrali preferencijskim glasovima 43 zastupnika ili oko 30 % 8. studenog 2015. godine, a na prijevremenim izborima 11. rujna 29 ili oko 20 %.

Na nejednakost biračkog glasa zbog nezakonitog odstupanja broja birača u većini izbornih jedinica na izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru 2007. godine upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine Hrvatski sabor i Ministarstvo uprave. Nezakonito odstupanje broja birača po izbornim jedinicama bilo je na svim izborima za Hrvatski sabor od 2000. godine krivnjom svih zastupnika Hrvatskog sabora, a posebnu odgovornost snose SDP te zastupnici MOST-a, Ministarstvo uprave, bivši ministar uprave Arsen Bauk, Ustavni sud i profesor Podolnjak. Zašto za pet godina Ustavni sud, Ministarstvo uprave i Hrvatski sabor nisu ništa poduzeli, a građani su tražili promjenu Zakona o izbornim jedinicama?

Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice zadovoljava sve zahtjeve koje je GIUIO tražila koji se odnose na minimalni broj zastupnika po izbornoj jedinici i jednakosti biračkog glasa te broj preferencijskih glasova i izborni prag. Zastupnici Hrvatskog sabora mogli su prihvatiti kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav koji je bivši predsjednik Republike prof. dr. sc. Ivo Josipović obećavao biračima u predizbornoj kampanji kojim bi se 48 zastupnika biralo većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Bez promjene Ustava mogla je saborska većina sedmog saziva Hrvatskog sabora izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika u Hrvatskom saboru. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg i prethodnog saziva Sabora. Tri preferencijska glasa koje MOST uvjetuje u pregovorima za sastav nove VRH-e ne znače ništa bez ispunjenja ostalih uvjeta GIUIO-i. Politička kasta grubo manipulira brojem birača od predsjedničkih izbora održanih 2000. godine kako bi spriječila referendumske inicijative, a skokovita povećanja broja birača izazivaju osnovanu sumnju na rezultate svih izbora održanih u tom razdoblju i Pristupnog referenduma za EU. Temeljem podataka o prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva te popisa stanovništva 2001. i 2011. godine može se lako procijeniti da broj birača od 2007. godine nije bio veći od tri milijuna sedamsto i pedeset tisuća birača, ako je broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima 2003. godine prema izvještaju DIP-a stvarno bio 3.690.936. Broj birača registriran na biračkim mjestima prema izvještajima DIP-a u Hrvatskoj na niti jednim izborima za Hrvatski sabor nije prelazio 3.842.363, ali je prelazio na predsjedničkim izborima 2000., 2005. i 2010. godine, na lokalnim izborima održanim 2001., 2005. i 2009. godine te na Referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji održanom 20. siječnja 2012. godine na kojemu je iznosio 4.092.137. Kako je moguće da je sedam županija imalo više birača od popisanih stanovnika 2011. godine? Neselektivnom provedbom Zakona o prebivalištu mogli su: Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova od prosinca 2012. godine sredite popise birača.

Referendum o izbornim pravima

Na izborima 8. studenog 2015. godine za Hrvatski sabor bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3.563.397 birača. Bivši ministar uprave Arsen Bauk potvrdio je Rješenjem 4. studenog 3.755.067 birača. Kako se za tri dana tijekom izbornog procesa broj birača smanjio za 191.670 birača? Zašto DORH nije pokrenuo istragu o mogućoj izbornoj prijevari? Zašto je GONG prešutio nestanak birača? Tehnički ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nije dovoljno očistio višak birača u jadranskim županijama provjerama prebivališta. Analizom izbornih jedinica te registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 2. rujna u županijama, općinama i gradovima ustanovio sam da jadranske županije imaju na 100 stanovnika preko 90 birača za prijevremene izbore za Hrvatski sabor 9. rujna 2016. godine te 120.862 birača više od broja punoljetnih osoba, a veliki broj općina i gradova imaju više birača od stanovnika popisanih 2011. godine. Na prijevremenim izborima održanim samo 9 dana kasnije prema APIS IT-u broj registriranih birača na biračkim mjestima u deset općih izbornih jedinica je bio za 208.921 birača manji ( vidi tabelarni prikaz ) od broja birača prema Rješenju Ministarstva uprave. Zašto gospodine Hrvatin kao predsjednik DIP-a ne podnesete ostavku zbog ponavljanja nestanka registriranih birača tijekom izbora? Tijekom Vašeg predsjednikovanja DIP-om bila su prevelika odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva u Hrvatskoj na svim održanim izborima i referendumima. Nepostojećim biračima Ustavni sud je, prihvativši grubu manipulaciju brojem birača bivšeg ministra uprave Arsena Bauka, ugušio demokraciju. Kako se broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine za samo 118 dana povećao za 281.739 na 4.042.522 birača, koji je Ustavni sud prihvatio od bivšeg ministra Arsena Bauka kao mjerodavan za održavanje Referenduma o izbornim pravilima, na dan početka skupljanja potpisa birača 21. rujna 2014. godine? Za takvo povećanje broja birača trebalo bi 20 godina da 14.087 birača više stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Ova analiza dokazuje da politička kasta SDP-a, HDZ-a, HNS-a i ostalih stranaka grubo manipulira brojem birača kako bi spriječila referendumske inicijative i namještala rezultate izbora i referenduma te zbog toga sam DORH-u kazneno prijavio 12. listopada 2015. godine bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Branka Hrvatina. Zato zatražimo prosvjedom referendum o izbornim pravilima!

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR GODINE PREMA RJEŠENJU OD 2. RUJNA 2016. MINISTARSTVA UPRAVE

Županije

S

P

B

B – P

p %

Zagrebačka

317.606

255.003

272.912

17.909

86

Krapinsko-zagorska

132.892

108.391

110.200

1.809

83

Sisačko-moslav.

172.439

141.747

148.948

7.201

86

Karlovačka

128.899

107.884

112.992

5.108

88

Varaždinska

175.951

142.695

147.012

4.317

84

Koprivničko-križev.

115.584

93.440

95.045

1.605

82

Bjelovarsko-bilogor.

119.764

96.852

99.782

2.930

83

Primorsko-goranska

296.195

251.200

266.483

15.283

90

Ličko-senjska

50.927

42.434

45.421

2.987

89

Virovitičko-podrav.

84.836

68.119

72.109

3.990

85

Požeško-slavonska

78.034

61.679

66.521

4.842

85

Brodsko-posavska

158.575

124.989

137.737

12.748

87

Zadarska

170.017

137.068

163.278

26.210

96

Osječko-baranjska

305.032

247.007

257.743

10736

84

Šibensko-kninska

109.375

90.240

101.037

10.797

92

Vukovarsko-srijem.

179.521

141.894

154.862

12.968

86

Splitsko-dalmatin.

454.798

363.499

405.728

42.229

89

Istarska

208.055

174.334

188.047

13.713

90

Dubrovačko-neretv.

122.568

98.105

107.748

9.643

88

Međimurska

113.804

90.497

96.357

5.860

85

Grad Zagreb

790.017

649.957

690.238

40.281

87

Republika Hrvatska

4.284.889

3.487.034

3.740.200

253.166

87

Oznake: S=Broj stanovnika prema popisu od 2011. godine, P = Broj punoljetnih osoba, B = Broj birača prema Rješenju o zaključivanju broja birača za prijevremene izbore za zastupnike u Hrvatski sabor ministrice uprave dr. sc. Dubravke Jurlina Alibegović od 02. rujna 2016. godine, B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih osoba i p = B/Sx100 % = Broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine. Više birača od stanovnika prema Rješenju imaju: Medulin iz Istarske, Cetingrad iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Gradac, Komiža, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad i Vir iz Zadarske županije. Na izborima za Hrvatski sabor održanim u nedjelju 8. studenog 2015. godine broj birača na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica iznosio je 3.563.397 odnosno 191.670 birača manje nego je ministar Arsen Bauk najavio Rješenjem 4. studenog 2015. godine. Kako se za 10 mjeseci povećao broj birača za 176.803 u odnosu na broj birača na izborima 8. studenog prošle godine? Za takvo povećanje broja birača treba da 20 godina godišnje 8.840 više birača stekne biračko pravo punoljetnošću nego ih umre.

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 11. RUJNA 2016. GODINE

Županije

P

B1

B2

B1 – B2

B2 – P

P2 %

Zagrebačka

255.003

272.912

268.855

4.057

13.852

85

Krapinsko-zagorska

108.391

110.200

109.618

582

1.227

82

Sisačko-moslavačka

141.747

148.948

132.481

16.467

-9.266

77

Karlovačka

107.884

112.992

101.829

11.163

-6.055

79

Varaždinska

142.695

147.012

145.803

1.209

3.108

83

Koprivničko-križevačka

93.440

95.045

93.081

1.964

-359

81

Bjelovarsko-bilogorska

96.852

99.782

90.845

8.937

-6.007

76

Primorsko-goranska

251.200

266.483

250.187

16.296

-1.013

84

Ličko-senjska

42.434

45.421

40.263

5.158

-2.171

79

Virovitičko-podravska

68.119

72.109

68.047

4.062

-72

80

Požeško-slavonska

61.679

66.521

61.797

4.724

118

79

Brodsko-posavska

124.989

137.137

134.159

2.978

9.170

85

Zadarska

137.068

163.278

150.420

12.858

13.352

88

Osječko-baranjska

247.007

257.743

231.020

26.723

-15.987

76

Šibensko-kninska

90.240

101.037

90.676

10.361

436

83

Vukovarsko-srijemska

141.894

154.862

128.567

26.295

-13.327

72

Splitsko-dalmatinska

363.499

405.728

400.605

5.123

37.106

88

Istarska

174.334

188.047

169.055

18.992

-5.279

81

Dubrovačko-neretv.

98.105

107.748

105.453

2.295

7.348

86

Međimurska

90.497

96.357

92.960

3.397

2.463

82

Grad Zagreb

649.957

690.238

665.558

24.680

15.601

84

Republika Hrvatska

3.487.034

3.740.200

3.531.279

208.921

44.245

82

Oznake u tabeli: P= broj punoljetnih osoba popisanih 2011. godine; B1 = broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo 2. rujna 2016. godine, B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine u županijama i Gradu Zagrebu, B1 – B2 = razlika registriranih birača po županijama i u Gradu Zagrebu na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna prema najavljenom broju 2. rujna, B2 – P = razlika broja birača registriranih na biračkim mjestima na izborima 11. rujna i broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine i p2 = B2/S x 100 % = broj birača na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine na 100 stanovnika popisanih 2011. godine.

Ukupno u županijama i Gradu Zagrebu ima još 44.245 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Relativno velik broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine još imaju: Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Primorsko-goranska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Zagrebačka županija te Grad Zagreb. Više birača na izborima za Hrvatski sabor 2. rujna od broja stanovnika popisanih 2011. godine još imaju: Karlobag iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj iz Primorsko-goranske, Baška Voda, Gradac, Komiža, Makarska, Okrug i Šolta iz Splitsko-dalmatinske, Rogoznica i Vodice iz Šibensko-kninske te: Jasenice, Kali, Nin, Pašman, Preko, Privlaka, Starigrad i Vir iz Zadarske županije. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. direktor
    #1 direktor 6 listopad, 2016, 09:05

    SALUS PATRIAE
    SUPREMA LEX ESTO!

    Ta deviza je bila temeljni zakon u toku tisucgodisnjeg trajanja Rimske Imperije i pokazala se je efikasnijom od ikojeg od tada poznatog ‘Ustava’.

    No, U Hrvatskoj je nemoguce postici koncenzus oko tog temeljnog zakona dok ne dobijemo USTAV koji ce dovesti sve stranke i izabrane zastupnike do neizbjezne potrebe prvenstvene brige o – spasu jeinstva Domovine. Buduci da samo u Hrvatskoj postoje pokreti koji sve cine da nam drzava osiromasi i propadne, najpotrebnije je sad, u fazi kombinacije Ministarskog vijeca – sloziti sto je vise saborskih skupina oko programa – donosenja novog HRVATSKOG USTAVA.

    Prica se da g.Plenkovic ima dosta potpisa da sam ubuduce o svemu moze odlucivati. Nadajmo se da on to nece uciniti, jer to bi bio povratak na tudjmanijacko jednoumlje koje bi stvorilo ne samo kaos u zemlji nego i odbojnost prema takvoj vlasti u EU pa i u Civiliziranom Svijetu, koji nas jos uvijek prati u nadi da cemo i sami pristupiti svijetu civiliziranosti. Odbacivanjem i mafijaskog i policijskog tipa paradrzave.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.