KOLUMNA METAMUZIKA

IMPOZANTNO I BEZ ZADRŠKE

11. listopada, 2012.

Piše: IGOR KORUGA

Prije nepunih dvadesetak godina, silom nemilih prilika, ugodan mi je radiofonični glas ¨nekakvog Šišmiša klasičara¨ redovito unosio veselje u moje tihe i samotne noći koje sam budan i boležljiv, u duboko zamračenoj sobi, često i svjesno mijenjao za dane čija mi svjetlost tada baš nije odgovarala. Istu vedrinu osjećam i danas gdjegod sretnem ili čujem Zlatka Madžara, dragog mi kolegu i prijatelja, ali i predanog glazbenog prosvjetitelja, publicista te kritičara, a u zadnje vrijeme i sve zapaženijeg koncertnog organizatora.

OBRNUTA PROPORCIJA

Recentni doseg Madžarova organizacijskog djelovanja trenutno se ogleda u bliskoj suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb i najnovijem ciklusu, Molto Cantabile, kojeg on sam umjetnički vodi te ističe pet koncertnih portreta uglednih hrvatskih opernih pjevača, od 6. listopada 2012. do 17. travnja 2013. godine. Obrnutom proporcijom uloženog novca i dobivene beskompromisne umjetničke kvalitete, sjajnom idejom te iskrenim i neposrednim pristupom, samo Madžaru redovito polazi za rukom okupiti domaću i stranu umjetničku elitu, uvijek spremnu na odziv, često bez novčane naknade, ili za vrlo prihvatljiv iznos. Zahtjevan se plan ispunio, a pjevači će redom Tomislav Mužek, Luciano Batinić, Martina Zadro, Evelin Novak, Krešimir Stražanac i Dubravka Šeparović Mušović, uz pratnju pijanista, također redom, Irine Milivojević (Srb), Julije Palmove (Rus), Martine Filjak, Cornelisa Witthoeffta (Njem) i Đorđa Stanettija, održati nastupe, uglavnom u subotnjim terminima u tek obnovljenoj Velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, prostoru čije arhitektonske plastičke detalje od jeseni ističu nove rafinirane bijele i sive nijanse, osvijetljene modernom, podnom rasvjetom.

NA  MLADIMA SVE OSTAJE

Svemu valja dodati kako će svaki operni umjetnik predložiti i po jednu studenticu ili studenta pjevanja, koji će se na početku svakog od pet koncerata publici predstavili kroz petnaestominutni nastup. Njihove pjevačke potencijale ocijenit će, a pobjednika ili pobjednicu i izabrati, u tu svrhu oformljena prosudbena komisija: Dunja Vejzović, Maria Barbieri, Ivana Kocelj, Mirjana Bohanec Vidović i Josip Nalis. K tome će još Koncertna direkcija Zagreb ponosnom laureatu u narednoj sezoni osmisliti i samostalni koncert, dok će se Lions Club Grič pobrinuti za primjerenu jednogodišnju stipendiju!

UGOĐENI TANDEM

Prvi, obećavajući recital Tomislava Mužeka, sramežljivo najavljen isprikom zbog tobožnje tenorove bolesti, ispunio je u subotu 6. listopada nemala očekivanja krcate dvorane HGZ-a. U Gundulićevoj ulici, pred samim ulazom u zgradu, gužva brojnih reportažnih vozila ukazivala je na važnost događaja, vjerujem zbog prisustva Predsjednika Republike Hrvatske i skladatelja, Ive Josipovića, ali i glasovite hrvatske primadone Ruže Pospiš Baldani čijoj je sedamdesetoj životnoj obljetnici ovaj uvodni nastup i bio posvećen. Naslov izbornika – Njemački Lied i hrvatska popijevka – podrazumijevao je niz odabranih solo-popijevaka Johannesa Brahmsa i Richarda Straussa, iz različitih opusa, koje je Mužek već predstavio domaćoj publici u Šibeniku, Varaždinu i Dubrovniku, te solo-popijevaka Vladimira Ruždjaka koje je pak Nada Ruždjak sjajno interpretirala na Novaljskom glazbenom ljetu 2006. godine.

Glasovirskom pratnjom stala je generacijski bliskom Mužeku ravno uz bok i izvrsna srpska pijanistica Irina Milivojević (1977.). S puno pažnje, ali i opuštenosti, moglo bi se reći; u paralelnoj solističkoj interpretaciji poglavito Brahmsovih popijevaka – bila riječ o ranjenom srcu, dubokom snu, predanim mislima, plavom oku, ili pak daždevnjaku – Milivojević je na svom instrumentu plastično oblikovala zanosnu poetiku koja se, prema Robertu Schumannu, može shvatiti i bez razumijevanja riječi. Tome u prilog svakako ide i Brahmsova glasovirska dionica, potpuno ravnopravna onoj glasovnoj koju je pak, prema pak riječima njemačkog baritona Dietricha Fishera-Dieskaua, uputno podesiti instrumentalno te tako, u suzdržavanju od puke retorike, dopustiti primjeren razvoj klavirskih fraza, čak i u najdelikatnijim pjevačkim odjeljcima.

OD STARAUSSA DO RUŽDJAKA

Mužekova je impozantnost bila prisutna tijekom cijelog recitala, ali, obzirom na Straussovu dramatičniju vokalnu formu te nacionalnu obojenost i poznatu tematiku Ruždjakovih popijevaka, ista je rasla prema kraju nastupa. Za razliku od pjesama, usko gledano, manje poznatih autora poput Karla Augusta Candidusa, Georga Friedricha Daumera, Friedricha Halma i Karla von Lemckea koje su nadahnule Brahmsa, Strauss se svojim pouzdanim literarnim ukusom, razvijenim na studiju filozofije i povijesti umjetnosti, priklonio pjesmama svjetskih pisaca poput Johanna Wolfganga von Goethea, Friedricha Rückerta i Heinricha Heinea. Iz opsežne riznice od preko 220 pjesama, uglavnom u pratnji klavira, ali ponekad i velikog orkestra, Mužek se odlučio za njih šest, te ih pomno oblikovao pazeći na najmanju vokalnu nijansu, kao i ushitne tonove blizu ruba glasovnih mogućnosti. S Ruždjakovih Sedam međimurskih pjesama, povezanih u ciklus još 1957. godine, Mužek i Milivojević su zaključili zahtjevan recital u opet posve nadahnutim i svojstvenim interpretacijama.

DIRLJIV ZAVRŠETAK

Mužekova neizmjerna sugestivnost koja ga je većim dijelom i dovela na vrh svjetske operne scene, do uloga Don Ottavia (Don Giovanni), Alfreda (Traviata), Ferranda (Cosi fan tutte), Radolfa (La Bohème) i Tamina (Čarobna frula), te vješto potiskivana sklonost opernoj, teatralnoj koreografiji, k tome još uz nadasve živu i angažiranu glasovirsku upletenost, oblikovala je svaku riječ(cu) njemu poznatog dijalekta, ukrasivši njime, bez iznimke, lica svekolike publike spontanim osmjesima. Dirljiv završetak uslijedio je u dodanom dijelu koncerta, u kojem je Mužek, u prirodnoj pozi besprijekornog umjetnika i gospodina, egzaltiranoj publici i, sasvim osobno, primadoni Ruži Pospiš Baldani, otpjevao poznate stihove hrvatskog pjesnika Dragutina Domjanića, uobličene u znanu popijevku ¨Fala¨. Ponesena neočekivanom izvedbom, primadona se zahvalila dvjema rečenicama Mužeku, Predsjedniku Josipoviću i svim ljudima koji su prepoznali njezine umjetničke vrhunce, vrlo cijenjene među uvaženim kolegama poput Herberta von Karajana, Karla Richtera, José Carrerasa, Monserrat Caballé, Placida Dominga i Lovre von Matačića.

OVOGA TJEDNA

Slijedećim koncertom iz ciklusa Molto Cantabile započet će mjesec prosinac, a u tjednu koji slijedi, u petak u 20 sati, u HGZ-u će započeti 7. zagrebački međunarodni festival komorne glazbe – Zagreb Kom 7. Na istome će mjestu, već u srijedu, također u 20 sati, Gudački kvartet Rucner započeti svoju koncertnu sezonu, dok će se, primjerice, u Velikoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, dan kasnije, u četvrtak u 19.30, održati Hrvatsko natjecanje mladih umjetnika Papandopulo u organizaciji Instituta hrvatske glazbe.

Zapažajte i uživajte.