HRVATSKI GRAĐEVINARI U STRAHU ZA POSLOVE U NJEMAČKOJ

HRVATSKI GRAĐEVINARI U STRAHU ZA POSLOVE U NJEMAČKOJ

27. siječanj, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

Hrvatski i njemacki gospodarstevnici tarze rjesenje

Viadukt među rijetkima ispunio rokove u izgradnji zračne luke u Berlinu

Piše: Zoran Paškov, Frankfurt

Hrvatski građevinari koji su u proteklih pedeset godina svojim graditeljskim umijećem osvojili njemačko tržište i udarili pečat mnogim prestižnim njemačkim građevinskim zdanjima  zabrinuti su zbog novih Prijelaznih  mjera njemačke Vlade. Prema njima prilikom ulaska Hrvatske u EU za naše će građevinare vrijediti ograničenje slobode pružanja usluga za početne dvije godine. Takve mjere naše graditelje stavljaju u nezavidan položaj u odnosu na direktnu konkurenciju iz zemalja EU poput: Poljske, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Portugala, Španjolske, Latvije, Estonije, Češke, Slovačke i drugih zemalja koje su sa svojim radnicima nazočne na njemačkom tržištu. Iako bi i najnovijim mjerama broj hrvatskih radnika ostao ograničen kontigentom i radnim dozvolama, prije više mjeseci pokrenuta je  opsežna inicijativa za ublažavanje ovakvih mjera.

PRIJELAZNE MJERE

Želje i zahtjevi idu u smjeru da se od prijelaznih mjera izuzmu montažeri i brodograditelji, da radne dozvole hrvatskim radnicima vrijede za cijelo područje Njemačke, nevezane na projekte, da se otpuste tzv. zabranjene zone; da se kontigent koji je se po broju izdanih dozvola poslije cijelog niza godina ponovo u potpunosti iskorištava, poveća. Za građevinare koji su ovim mjerama vjerovatno najviše pogođeni, kontigent i radne dozvole bi ostale vrijediti.

 A koliko su hrvatski građevinari i ostali djelatnici pratećih zanimanja uspješni na njemačkom tržištu možda i najbolje svjedoči  Berlinski aerodrom koji proteklih dana  puni naslovne stranice njemačkih novina zbog ogromnog kašnjenja radova  i slovi kao problematičan projekt. Zanimljivo je da je  hrvatska građevinska tvrtka “Viadukt” u tom projektu  hvaljena  kao jedan od rijetkih izvođača koji su radove  završili kvalitetno i u dogovorenom roku, što hrvatskim graditeljima daje dodatnu težinu na njemačkom tržištu, koja se temelji na kvaliteti i povoljnim cijenama, a i to  Nijemci jako dobro znaju.

OGRANIČENI KONTIGENTOM RADNIH DOZVOLA

Dugogodišnji dobar poznavatelj prilika na  europskom graditeljskom tržištu  Zadranin,  direktor Viadukta Njemačka Tonči Vanjak objašnjava:

-Danas ne samo da su hrvatski građevinari ograničeni kontigentom radnih dozvola, već je investitor ograničen tzv. „kvotom investitora“. Ova kvota definirana je brojem zaposlenih radnika koje njemačka firma ima u stalnom radnom odnosu. Svega 30% od broja zaposlenih radnika njemačke tvrtke smije iznositi broj angažiranih stranih podizvođačkih radnika.Ova dva pravila, dakle ograničenog kontigenta za hrvatske građevinare i ograničene kvote investitora neizdrživa su za hrvatske građevinare pošto im najjača konkurencija dolazi iz zemalja za koje ograničenja više ne vrijede. Upravo zbog drugog tj. zbog “kvote investitora” hrvatski građevinari već više godina ne uspijevaju ugovoriti i iskoristiti puni podkontigent, koji im je u sklopu detašmana dan na korištenje. Stoga je vazan dio zahtjeva na kojem smo inzistirali na sastancima sa hrvatskim ministarstvima da se ako već ne nama, barem njemačkim investitorima ukine navedena „qvota“.

Ovu problematiku izložili smo uz veliku podršku i pomoć veleposlanika dr. Mire  Kovača i premijeru i Predsjedniku Republike. Naša inicijativa je rezultirala sastancima s predstavnicima Vlade i Ministarstava rada i mirovinskog sustava, koji su preneseni zahtjevom njemačkoj strani. Radne grupe nadležnih ministarstava Njemačke i Hrvatske sastat će se tijekom veljače i ožujka.

 Nadamo se da će razgovori na razini ministarstava i vlada donijeti ublaženje ključnih djelova prelaznih mjera, koje bi nam omogućile ravnopravniju tržišnu utakmicu s ostalim članicama EU na ovom nama tradicionalnom i izuzetno vaznom tržištu- kaže direktor  “Viadukta” Tonči Vanjak, podastrijevši medijima i protekle uspješne rezultate hrvatskih tvrtki i radnika ostvarene na na njemačkom tržištu.

-Kroz sistem Gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET radilo je u 2012. godini u Njemačkoj  četrdeset hrvatskih poduzeća koji su  ostvarili više od 50 milijuna  eura neto prometa kao podizvođači u sljedećim industrijskim granama: izgradnja industrijskih postrojenja, građevina, brodogradnja, strojogradnja, energetika, izolacija i instalacijska tehnika. Prosjećno je radilo preko 1500 visokokvalitetnih industrijskih radnika, što znači da je to otprilike trećina ukupnog hrvatskog kontingenta radnika u Njemačkoj. Viadukt je jedna od najvećih članica INGRA-DET, te ostvari godišnje više od 5 milijuna eura i zapošljava preko 100 djelatnika.

GRADNJA DVA TUNELA

U 2012. ugovoreni su novi poslovi na dva poslovna objekta u Wiesbadenu, kao i novi paviljon Velesajma u Nürnbergu. Vode se intenzivni pregovori s dugogodišnjim našim njemačkim investitorom za dva veća tunela, od kojih je jedan u Nürnbergu, a drugi u Norveškoj, gdje smo u očekivanju dobijanja ovog posla  registrirali predstavništvo. Poslove mislimo voditi i koordinirati iz našeg njemačkog predstavništva, kao centralni ulaz u Europski ekonomski prostor. To nam je moguće već sada, a ulaskom Hrvatske u EU izlazak na ostala europska tržista putem našeg njemačkog dijela tvrtke biti će još jednostavniji- kaže direktor  Vanjak, koji je ipak veliki optimista glede nastavka uspješne suradnje naših građevinaca sa poslodavcima iz Europske unije.Razloga za to je jako puno a najviše činjenica da su marljive ruke i znanje hrvatskih graditelja i te kako prepoznati od strane Nijemaca, koji ipak u EU vode glavnu riječ, što potvrđuje i Mario Šušak, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog gospodarskog saveza u Frankfurtu.

– Imamo razumjevanje i jako dobru suradnju s njemačkim partnerima već godinama i to nas veseli i ulijeva nadu da ćemo uspjeti prevladati nastalu situaciju. Naši radnici građevinci, soboslikari, varioci i monteri iako imaju veliku konkurenciju na njemačkom su tržištu već godinama cjenjeni, jer su seriozni, kvalitetni, precizni i drže se rokova. Inače naše gospodarstvo trebalo bi ih bolje pratiti te uložiti više sredstava u brendiranje svojih proizvoda. Na ovom tržištu konkuriramo mnogim drugim zemljama i moramo dokazati da smo bolji sa našim proizvodom, ali i privlačnim realnim cijenama- kaže Mario Šušak, koji sa svojim Hrvatskim gospodarskim savezom naveliko lobira za interese hrvatskih tvrtki i radnika na njemačkom tržištu u čemu ima uspjeha, ali i potporu njemačkih političara. Tako 6. veljače u Mainzu u IHK Rheinhessen organizira susret njemačkih i hrvatskih gospodarstvenika kome će nazočiti i Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.