HRVATSKE KNJIGE IZVAN HRVATSKE

HRVATSKE KNJIGE IZVAN HRVATSKE

15. studeni, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

kopilovic jj1knjige640

Nakladnička djelatnost Hrvata iz 12 država predstavljena na Interliberu

 

Napisao:Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika 

Nove knjige naših izvandomovinskih autora iz dvadesetak država svijeta, pisane različitim jezicima, koje na osobiti način pridonose kulturnoj integraciji našeg raseljenoga naroda i matične zemlje. Knjige su bile izložene u sklopu tradicionalnoga Matičina projekta Hrvatske knjige izvan Hrvatske (HKIH) na uglednome međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber na Zagrebačkome velesajmu od 12. do 17. studenoga 2013.

Izložbu nakladničke djelatnosti hrvatskoga iseljeništva, hrvatskih manjina te Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Zagrebu priređuje Hrvatska matica iseljenika uz financijsku potporu Ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba. Glavna tema našega zajedničkoga nastupa na 36. Interliberu je Nakladništvo hrvatskih manjina. Za razliku od prethodne istoimene izložbene teme koja je održana prije četiri godine u okviru 32. Interlibera, prikazujući preglednu reviju svih manjinskih izdanja – Matičin se bibliofilski tim ovom prigodom usredotočio na stručne monografije, rječnike, udžbenike za dvojezičnu nastavu, religijska izdanja te elektroničko nakladništvo. Dominantno će mjesto stoga na izložbi dobiti tri najproduktivnija nakladnika stručnih monografija: Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov iz austrijskog Trajštofa, Znanstveni zavod mađarskih Hrvata iz Pečuha te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Nakladnička produkcija Hrvata u Vojvodini samo u protekle tri godine bilježi više od 100 naslova iz beletristike, publicistike i znanosti!

KNJIGE OBJAVLJENE U 12 DRŽAVA

Hrvatske autohtone manjinske zajednice višestoljetno žive u 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe kao što su Austrija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Italija, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija te Srbija. Svih 12 država u kojima žive hrvatske manjine, kako one iz Europske unije tako i one iz Unijina  susjedstva, članice  su Vijeća Europe poput RH pa u svoj pravni sustav ugrađuju preporuke Okvirne konvencije VE o zaštiti nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima. Činjenica je da oko pola milijuna pripadnika hrvatskih etničkih zajednica iz tih dijelova srednje i jugoistočne Europe danas većinom imaju priznati manjinski status u domicilnim državama. U njima su razvili zamjetnu nakladničku djelatnost i na materinskom jeziku, stoga je logičan interes Matičina tima za hrvatskim knjigama na susjednim geografskim prostorima.

Hrvatsko tržište knjiga među našim manjinskim zajednicama tek određuje svoje ciljeve, dok ih prestižu besplatno dostupna online izdanja, kako beletrističkih knjiga tako i stručnih publikacija poput online Hrvatskog pravopisa zagrebačkog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ili pak odnedavno dostupnog mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže.

U bibliografskim bazama NSK-a u Zagrebu te HAZU-a najprisutnija je raznovrsna nakladnička djelatnost Gradišćanskih Hrvata iz Austrije. U tamošnje plodnije nakladnike ubrajaju se Hrvatski kulturni i dokumentarni centar i Hrvatsko štamparsko društvo iz Željeznog. Posjetitelji Matičina štanda na Interliberu moći će prelistati zadnja godišta Hrvatskih novina, tjednika s najstarijom tradicijom na panonskome tlu, kojeg zadnjih 30 godina izvrsno uređuje Petar Tyran, osiguravši mu u 21. stoljeću dobro posjećenu elektronsku inačicu na Internetu http://hrvatskenovine.at/. Posebna mi je čast što ću na Interliberu 14. studenoga uručiti Matičino Priznaje tom uglednom publicisti iz Beča, čije se novine čitaju u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj.   

Ogledni udžbenički program za dvojezične manjinske škole predstavit će Naklada Croatica iz Budimpešte. Višejezičnu publicistiku srednjoeuropskog multietničkog prostora u kojem participira i hrvatska manjina najbolje će predstaviti Panonski institut iz Austrije, čiji ljetopis slavi 20. rođendan, dosegnuvši u toj serijskoj trojezičnoj publikaciji skoro deset tisuća stranica.

OTKUP KNJIGA

Pitanja dostupnosti knjiga naših autora iz iseljeništva nisu još uvijek sustavno riješena. Knjižna građa pretežito pristiže u Hrvatsku donacijama autora. Otkup knjiga za knjižnice, koji prakticira Ministarstvo kulture RH, diskriminira hrvatske autore iz inozemstva temeljem činjenice da nemaju prebivalište u RH. Vjerujem da će primjena Zakon o Hrvatima izvan Hrvatske stvoriti pretpostavke za sustavan otkup nove knjižne produkcije hrvatskih autora iz dijaspore.

U cjelini, Matičina izložba donosi pregled iseljeničkih knjiga sa 180 novih naslova iz raznih područja ljudske djelatnosti od Amerike do Australije, iz koje nam na 36. Interliber stigao  pisac Vladimir Jakopanec.

Ovom prigodom zahvaljujem svim suradnicima, koji su pridonijeli raznovrsnosti projekta Hrvatske knjige izvan Hrvatske, poglavito središnje teme izložbe, ulažući svoje vrijeme i nerijetko vlastita materijalna dobra. Posebno zahvaljujem stručnoj savjetnici prof. dr. sc. Sanji Vulić s Hrvatskih studija, te voditeljici zbirke Inozemne Crotice NSK dr. sc. Željki Lovrenčić na svekolikoj pomoći u ostvarenju projekta. Nakon sajamske prezentacije knjižna građa s izložbe bit će dostupna čitateljima u Matičinoj biblioteci, dok će jedan primjerak biti darovan, prema željama autora iz iseljeništva, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici za jedinstveni nacionalni fond Croatica. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu
  1. Brdar
    #1 Brdar 16 studeni, 2013, 10:13

    Za onog tko pozna bogatu biblioteku hrvatskih knjiga objavljenih izvan Domovine i njihov impakt u opcoj kulturi naseg vremena, ovaj clancic djeluje tako siromasno kao stari krajcar u prosjackoj kapi pred crkvom uoci svete mise zadisnice nadvojvodi Franji-Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.