HRVATSKA ZABAVNA GLAZBA VIŠE NIJE EUROPSKI VRH

HRVATSKA ZABAVNA GLAZBA VIŠE NIJE EUROPSKI VRH

28. listopad, 2019.
Print Friendly, PDF & Email

 

Nema više prepoznatljivih skladatelja i melodija koje se pamte. Zabavna glazba mojeg vremena bila je u svjetskim trendovima

Zagrebački festival vodio sam 12 godina, a onaj 1971. bio je najveći ikada održan u tadašnjoj Jugoslaviji. Šest dana je Zagreb bio u festivalskom ozračju. Ne samo glazbene dvorane, uključujući i Hrvatsko narodno kazalište (HNK) sa šansonama, već i hoteli i ugostiteljski objekti cijeloga grada. To je bio pravi festivalski praznik glazbe i ugođaja. Dobio je europsko priznanje, kao najbolji europski festival. „Zvijezde“ više ne dolaze na festivale ako je festival natjecateljski, da ne bi izgubile na rejtingu. Nama, nekad, to nije bilo važno

Razgovarao: Mladen Pavković

Drago Diklić je legenda hrvatske zabavne i jazz glazbe. Iza njega su brojni nastupi, festivali, albumi…. gotovo više od 50 godina glazbenog umjetničkog rada. Osim kao pjevač, poznat je i kao vrstan saksofonist, ali i vođa glazbenog sastava „Profesionalci“.  Skladateljskim se radom počeo baviti 1963., a skladbe iz tog razdoblja „Još samo večeras“ i „Oprosti, volim te“, slušaju se i danas. Samo za Radio Zagreb snimio je oko 200 skladbi.  Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, od kojih poglavito treba istaknuti „Red Danice s likom Marka Marulića“, „Josip Slavenski“, „Milivoj Kerbler“, „Porin“ i druge. Bio je i direktor Zagrebačkog festivala. Od 1991. njegovom zaslugom na Zagrebfestu  izvedeno je oko 13o domoljubnih pjesama od kojih se mnoge i danas svakodnevno slušaju. Inicirao je, organizirao i realizirao prvi doček Nove godine (1988/89.) na zagrebačkom Trgu bana Jelačića (tada Trgu Republike). Gostovao je diljem Europe, ali i šire. Pored glazbe, njegova velika ljubav je i bridge, koji je baš zahvaljujući njemu u Hrvatskoj stekao brojne poklonike (o tome je  objavio i knjigu „Bridž, igra i sport). Sada se na veliko priprema i za veliki koncert (19. 11.) u dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Dugo Vam je trebalo da se pojaviti u jednoj tako velikoj dvorani. Zašto?

-Uvijek sam više volio klubove i manje dvorane, jer je moja glazba sentimentalna i intimna. Takvu intimnu atmosferu vrlo je teško postići u velikim dvoranama, a da ne spominjem „arene“ i sl. Dvorana Lisinski je na gornjem rubu takvih intimnijih prostora. Odlična dvorana za ozbiljnu, a nešto manje za zabavnu glazbu. Uvijek mi je žao, da Zagreb nema bar jednu koncertnu dvoranu s oko 800 mjesta, kakva je nekad bila dvorana Studenskog centra, gdje su se također održavali festivali. No, ta dvorana je prvenstveno kino. Možda bi sada u novom dijelu Zagreba dobro došla jedna upravo takva nešto manja i intimnija dvorana za „ozbiljniju“ zabavnu i klasičnu glazbu.

U svjetskim trendovima

Kako ocjenjuje hrvatsku zabavnu glazbu, odnosno gdje smo mi u odnosu na one u tzv. „regiji“?

-Nažalost, hrvatska zabavna glazba nije više, kao što je nekad bila, u vrhu europske glazbe. Nema više prepoznatljivih skladatelja i melodija koje se pamte. Zabavna glazba mojeg vremena bila je u svjetskim trendovima.

Sudjelovali ste i na mnogim festivalima. Kakva je razlika između tih manifestacija nekada i danas?

-Festivali su u početku, posebno Zagrebački festival, bili prezentacija novih melodija i skladatelja, a ne pjevača. Pobjeđivali su skladatelji. S vremenom se sve promijenilo i festivali su postali nadmetanje pjevača, sa kupovanjem glasova i slično. Sve se svelo na sasvim drugačiju svrhu održavanja festivala. Autori, bez kojih pjesama ne bi ni bilo, maknuti su u drugi plan. Tipičan primjer su pjesme Zdenka Runjića, za koje mnogi kažu, pa i misle, da su Oliverove.

Bili ste dugo godina i direktor Zagrebačkog festivala. Čini se da se taj festival pretvara i  pretvorio u „obične“ koncerte? Naime, nema više „zvijezda“, ali ni pravih skladbi. Ili se to nama samo tako čini?

-Zagrebački festival oduvijek je bio vodeći festival zabavne glazbe u nas. Tek nešto kasnije nastali su Opatijski i Splitski, pa onda i ostali. Zagrebački festival vodio sam 12 godina, a onaj 1971. bio je najveći ikada održan u tadašnjoj Jugoslaviji. Šest dana je Zagreb bio u festivalskom ozračju. Ne samo glazbene dvorane, uključujući i Hrvatsko narodno kazalište (HNK) sa šansonama, već i hoteli i ugostiteljski objekti cijeloga grada. To je bio pravi festivalski praznik glazbe i ugođaja. Dobio je europsko priznanje, kao najbolji europski festival. „Zvijezde“ više ne dolaze na festivale ako je festival natjecateljski, da ne bi izgubile na rejtingu. Nama, nekad, to nije bilo važno. Vladao je sportski duh, a natjecali su se skladatelji a ne pjevači.

Što je, po Vama, važno za uspjeh, a poglavito da se netko dugo, poput Vas, održi na estradnoj sceni?

-Važno je biti svoj, na umjetnički i prepoznatljiv način, stvarati dobru glazbu, znati interpretirati i pjevati, i šarmirati publiku, koja je uvijek vrlo kritična.

Autor ste brojnih skladbi, od koje su neke danas i „bezvremenske“. Kad ste pjevali „Opet si plakala“ i slične hitove, jeste li vjerovali u njihov veliki uspjeh?

-Skladatelj uvijek piše glazbu s nadom da će se svidjeti publici i postati popularna. To, naravno, ne uspije uvijek u cijelosti, ali kad vam se melodije, koje u početku i nisu odmah bile najpopularnije sviraju i slušaju preko pedeset godina, onda o kvaliteti i popularnosti više nema sumnje. To su pravi „hitovi“, za razliku od mnoge današnje glazbe, za koju ja u šali, ali i s pravom, kažem da je „za hititi“.

Neobjavljene skladbe

Tko su za Vas „zvijezde“? Smatrate li se i Vi jednom od njih?

-Zvijezde stvara publika. A ja sam obični, nekad bi rekli, trnjanski fakin. A ako moja publika misli da zaslužujem i taj sjajni naziv, onda nek bude tak.

Koliko su mladi pjevači i skladatelji zahvalni, ako im pomognete u karijeri? A mnogima ste pomogli…

-Ima ih raznih. Neki, nakon što postanu popularniji zaboravljaju tko im je pomagao u početku. No, takvi, kao po nekom pravilu, vrlo brzo i odlaze. Vrlo rado sam pomagao mladim, talentiranim, pjevačima i glazbenicima, a to radim i danas, kad smatram da to ima smisla i budućnosti.

Vjerujemo da i dalje pišete skladbe. Je li se i po čemu  razlikuju  od onih koje ste napisali kad su nastali neki od Vaših legendarnih hitova?

-Imam dosta skladbi koje nisam objavio, jer sam po prirodi malo i lijenčina. Ali, koji put, naravno, volim probati različite forme. Pa su „Još samo večeras“, „Opet si plakala“, i mnoge druge moje „evergreenske“ pjesme, drugačija forma od „Vse bum zapil“, „Gde si sad moj prijatel“ i ostalih zagorskih popevki. No, Dragec Diklić se uvijek prepozna.

Nego, što je sa „Profesionalcima“….

-„Profesionalci“ su svojedobno bili jedan od najpopularnijih, a mogu s ponosom kazati, i najboljih malih orkestara u nas. Vodio sam septet, nonet, pa i big band od 18 glazbenika. Svi moji orkestri bili su izvanredni u kojima su svirali samo naši najbolji glazbenici. Ako vam kažem, da je od 18 kolega iz mojeg Big banda 16 otišlo, kako indijanci kažu, „u vječna lovišta“ onda je razvidno zašto je mojih „Profesionalaca“ sve manje. Sad radim pretežno s kvartetom najboljih glazbenika.

Svojedobno ste osnovali i izdavačku kuću…?

-Moja izdavačka kuća ALTA Music postoji i radi i danas. Nažalost nema nasljednika iz familije, ali se nadam da će ipak i dalje postojati uz neke entuzijaste slične meni. ALTA organizira i moj koncert 19. 11. u KD „Vatroslava Lisinskog“.

Želite još nešto reći, dodati, poručiti?

-Želim reći, da sam za moj koncert odredio popularnu cijenu ulaznica od 70,00 kn., da bi upravo generacija moje publike, koja je odrastala s mojim glazbom, a to su sada pretežno „penzići“, koja nema puno love, mogla doći i zabaviti se. Uz glazbu, koja se, nažalost, u našem gradu vrlo rijetko može čuti. Vjerujem, da ćemo se dobro zabaviti- poručio je Drago Diklić. T

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Anonimno
    #1 Anonimno 28 listopad, 2019, 19:37

    Dikli, legendo! Dolazimo na koncert.

    Odgovorite na ovaj komentar
    • Fiko
      Fiko 28 listopad, 2019, 23:46

      Veseli me. Sve prijatelje uvijek nosim u srcu. Vjerujem, da ćemo se dobro zabaviti. Srdačan pozdrav, Dragec.

      Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.