HRVATI KAO NACIJA KULTURE

HRVATI KAO NACIJA KULTURE

17. studeni, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

traviata zrinko soco i mira vlahovic foto c novkovic lightbox

Knjiga operne pjevačice i doktorice Ive Hraste Šočo

Napisao: Ivan Raos

 

Predstavljanje knjige održava se u četvrtak, 21. studenoga 2013. u 18 sati, u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, Strossmayerov trg 14.

Uvodnu riječ će kazati akademik Zvonko Kusić predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. A knjigu će predstaviti mr. sc. Andrea Ikić Böhm, veleposlanica Republike Austrije, prof. Berislav Šipuš, zamjenik ministrice kulture,  prof. dr. sc. Darko Lukić i autorica dr. sc. Iva Hraste Sočo.

Leykam international nakladnik je nedavno objavljene knjige Ive Hraste ŠočoHrvatska – nacija kulture. Knjiga dojmljivo predočava identitet i kulturu hrvatske nacije u Europskoj uniji, među nacijama i državama s karakterističnom raspoznajnošću sa spektra njezine glazbene kulture i redefiniranje identiteta hrvatske kulture s glazbenog područja. Knjiga uvjerljivo propituje mnogo toga, kako o identitetu, tako o kulturi nacije i sa znanstveno ozbiljene razine raspravlja o primjenjivosti uspješnog austrijskog modela kao „nacije kulture“, kojeg se naglašuje kao bitna razina prihvatljivog austrijskog imidža na Hrvatsku.

 

KULTURNI IDENTITET U EU I SVIJETU 

 

Dojmljivo je objašnjen baš onaj glazbeni segment koji se naglašava pri isticanju specifičnosti tijekom nastanka i razvijanja identiteta kulture hrvatske nacije, kao i teorija o ne apsolutnosti identiteta koji se konstituiraju novom uspostavom mjerila i granica, rabi se kod predočavanja ovodobnih mogućosti određivanja i redefiniranja dentiteta hrvatske kulture na primjerima festivalske politike. Brendiranje države zahtjevan je proces kojim se iskazuju i naglašavaju različitosti i jedinstvenosti države, upotrijebljen je prilikom tumačenja načina postizanja raspoznajnosti i modaliteta primjene u kulturnom segmentu. Detaljno je razrađena vrjednota i značnost identitetske homogenizacije nacije upotrebom kulturnog faktora i, prikazljivo predočen povijesni razvoj Hrvatske i Austrije u kulturnom i opće-političkom segmentu.

 Prikazom politike kulture s općenite a ipak argumentirano prihvatljive razine i putem hrvatskih strateških dokumenata – ukazano je na sredstva i mogućosti pomoću kojih je moguće redefinirati i zaista odrediti identitet  hrvatske kulture („hrvatski kulturni identitet“) u EU i svijetu. Stoga sumiranjem povezanosti imidža i identiteta države (hrvatske nacije) s ovodobnom politikom kulture, ukazani su načini njezine primjene pri ostvarivanju raspoznajnosti u međunarodnom kontekstu. Usporednom analizom politika kulture Hrvatske i Austrije primjetne su posebnosti, ali i različitosti, poglavito u povijesnom razvoju dviju država, pritom je izražena potreba reorganizacije modela hrvatske međunarodne kulturne suradnje sa svrhom pozicioniranja kulture kao jednog od najbitnijih faktora izgradnje imidža države.

 Analizom fenomena festivala raspravljalo se pridobivanje kulturne raspoznatljivosti u širem euroskom kontekstu. Prikazom razvoja festivalskih organizama, posebice glazbenih, koherentno su se sažele mogućonosti proširenja dijaloga na nacijinoj pa i međunarodnoj razini. Istraživanja strukture Salzburških svečanih igara i Splitskog ljeta u povijesnoj, programskoj, koncepcijskoj, organizacijskoj i recepcijskoj perspektivi, ukazala su na mogućost iskorištavanja potencijala Splitskog ljeta, pod pretpostavkom svrhovitog promišljanja preciznije festivalske koncepcije i uključivanjem svih čimbenika u procesu jasnog kulturno-političkog pozicioniranja festivala, kao mogućeg kulturnog brenda u svrhu kreiranja imidža Hrvatske kao „nacije kulture“. Sve u svemu ovom knjigom autorica je znalački izrazila naglasak o raspoznajnosti nacijinog identiteta kulture u Europi na temelju iznešenih činjenica i svih bitišta sa spektra glazbene kulture k redefiniranju identiteta hrvatske kulture.

 

NASTUPI NA SVJETSKIM POZORNICAMA

 

Autorica dr. sc. Iva Hraste-Sočo diplomirala je solo-pjevanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. Nade Puttar Gold. Usporedno sa studijem na Glazbenoj akademiji, odslušala je i položila dvije godine na Studiju jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2012. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Nacija kulture: artikulacija međunarodne prepoznatljivosti hrvatske kulture na primjerima festivalske politike“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Debitira kao Euridika (Gluck: ”Orfej i Euridika”) u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, već tijekom prve godine studija, 1986. godine, a 1989. godine primljena je u stalni angažman Opere HNK Zagreb, kao jedna od najmlađih solistica u povijesti Opere. Interpretirala je 21glavnu ulogu sopranskog opernog repertoara u zemlji i inozemstvu. Zapažene nastupe ostvarila je i kao koncertna pjevačica. Osim na domaćim opernim i koncertnim pozornicama, nastupala je i u inozemstvu (Boljšoj teatar u Moskvi, Marijinski Tetar u Sankt Peterburgu, Nacionalna opera u Kijevu, Milano, Trento, Modena, Napulj, Fiuggi, Tokyo, Osaka, Ljubljana, Sarajevo, itd.).

U diplomatsku službu Ministarstva vanjskih poslova RH stupa 2004. godine, a od 1. kolovoza 2005. godine obnaša dužnost savjetnice za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču, Austrija. Tijekom svog četverogodišnjeg diplomatskog mandata u Austriji organizira više od 100 kulturnih projekata, a koji su predstavljali iznimne dosege hrvatske kulturne baštine, kao i ovodobnih umjetničkih izričaja. Od kolovoza 2009. godine, djeluje kao načelnica Odjela za dramske umjetnosti, a od 1. svibnja 2012. kao voditeljica Službe za dramsku umjetnost i audiovizualnu djelatnost u Ministarstvu kulture RH. Članica je povjerenstva za teatrološku nagradu „Marko Fotez“ 2012. godine. Djeluje kao gost – predavač kao i nositelj kolegija „Brendiranje nacije pomoću kulturnog segmenta; case studies: Salzburške svečane igre i Splitsko ljeto“ na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, održala je predavanja u Hrvatskom centru u Beču, Austrijskom kulturnom forumu u Zagrebu, itd.

Dobitnica je mnogih nagrada i pohvala, među kojima se mogu izdvojiti:  Rektorova nagrada, Nagrada “Marija Borčić”, Nagrada “Milka Trnina” za nastup u operi W.A. Mozarta „Cosi fan tutte“,  Prva nagrada na natjecanju solopjevača u Ljubljani,  nastup u Finalu međunarodnog natjecanja “Luciano Pavarotti”, Modena, Italija. Aktivno govori i piše četiri svjetska jezika: engleski, njemački, talijanski i francuski jezik. T

 

3 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.