HOĆEMO SPOMEN PLOČU KOMUNISTIČKIM ŽRTVAMA U KUMROVCU

HOĆEMO SPOMEN PLOČU KOMUNISTIČKIM ŽRTVAMA U KUMROVCU

31. kolovoz, 2017.

 

Treba napomenuti da je ovo mjesto i danas prepuno simbola koji podsjećaju na Tita, partiju i komunizam, a nema baš ništa što bi ukazalo da je u to vrijeme bilo i zločina, osobito nad nevinim Hrvatima, što drugim riječima znači da je Kumrovec posljednja „utvrda“ komunizma na ovim prostorima! Na taj način ta će nepravda jednim dijelom biti ispravljena

Napisao: Mladen Pavković

Ovo im valjda neće smetati. Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata uputila je zamolbu Općini Kumrovec da se u ovom mjestu, odnosno „najpoznatijem selu na svijetu“, kako ga često propagiraju, postavi spomen – ploča u znak sjećanja na sve žrtve fašističkog i komunističkog terora na prostoru bivše Jugoslavije.

Vjerujemo da je Kumrovec pravo mjesto za ovu inicijativu, tim prije što je ovdje rođen i komunistički vođa Josip Broz Tito te da ovo selo svake godine dolazi posjetiti iznimno veliki broj ljudi i to ne samo iz Hrvatske, već i s raznih krajeva svijeta.

Na početku hrvatskog obrambenog Domovinskog rata u Kumrovcu je osnovana i „Bojna Zrinski“, prva specijalna postrojba Glavnog stožera Hrvatske vojske, pod zapovjedništvom generala Ante Rose i Miljenka Filipovića.

Osim toga, Hrvatsko zagorje dalo je veliki doprinos u Domovinskome ratu, a nije bilo pošteđeno ni od komunističkih i fašistički zločina, tako da je itekako potrebno da baš u ovom „najpoznatijem selu na svijetu“ bude i relativno skromno, ali i dostojanstveno sjećanje na žrtve komunizma i fašizma, kojih je bio uistinu veliki broj.

Na taj način prisjetili bi se i osudili i fašiste i njihova zlodjela i iz novije hrvatske povijesti, tj. iz Domovinskog rata.

Uz to, treba napomenuti da je ovo mjesto i danas prepuno simbola koji podsjećaju na Tita, partiju i komunizam, a nema baš ništa što bi ukazalo da je u to vrijeme bilo i zločina, osobito nad nevinim Hrvatima, što drugim riječima znači da je Kumrovec posljednja „utvrda“ komunizma na ovim prostorima!

Na taj način ta će nepravda jednim dijelom biti ispravljena.

Pozivamo javno i Hrvatski sabor, Vladu RH, ali i predsjednicu Republike i predsjednika Vlade, ali i Ministarstvo hrvatskih branitelja da nas podrže, jer se nevinih žrtava komunizma i fašizma uvijek i na svakom mjestu treba – sjećati.

Da se ne zaborave!

Spaljeno hrvatsko Kijevo

Malo, hrvatsko selo Kijevo, nedaleko Knina, 25. kolovoza 1991. napadnuto je svim raspoloživim sredstvima zločinačke Jugoslavenske narodne armije (JNA), pod vodstvom ratnih zločinaca generala Ratka Mladića i Mile Martića. Dan kasnije, tj. 26. kolovoza, dogodio se najcrnji dan kijevske povijesti – Kijevo je sravnato sa zemljom. Agresori su opljačkali, zapali i srušili obiteljske kuće, gospodarske zgrade, crkvu, školu, sve, baš sve, što je imalo veze s hrvatstvom. Mali broj hrvatskih branitelja pružao je žestok otpor, ali krvnici su bili puno jači. Jedan dio stanovništva morao je napustiti svoja vjekovna ognjišta, zbjegom preko Kozjaka prema Maovicama i Drnišu. Iz Drniša otpremljeni su autobusima u Kaštele, gdje su počeli njihovi teški prognanički dani. U borbama za Kijevo zarobljeno je 7o branitelja, dok ih je troje ubijeno. Mnogo je više bilo mučeno i ubijeno onih (starijih i nemoćnih) koji su nakon okupacije ostali u selu. Tu je JNA pokazala svoje pravo lice. Četnički generali i četnička vojska na ovim je prostorima, na žalost, vježbala ono što je potom uslijedilo u Vukovaru i Škabrnji, ali i u niz drugim gradova i mjesta diljem Hrvatske.

Opljačkane i spaljene Ćelije

Prije Kijeva, početkom srpnja 1991., zločinačka JNA, u suradnji sa srbijanskim četnicima i domaćem stanovništvom – izdajicama, gotovo je na isti ili sličan način opljačkala i spalila selo Ćelije, nedaleko Vukovara.

Sad se ponovno postavlja pitanje odgovornosti. Nitko, dakako, za ove teške ratne zločine nikada nije odgovarao, a zanimljivo je i to da se u svezi toga ne javlja ni Milorad Pupovac, tzv. Srbin po zanimanju, ali ni njegovi „ađutanti“, poput Tešelič, Pusić, Pilsla, Josipovića, Mesića i drugih, koji svako malo, u suradnji s bivšim partizanima i komunistima „gostuju“ diljem Hrvatske po šumama i gorama i drže lekcije, kako Hrvati, ne priznaju (sic!) antifašizam i kako se bore (da ti pamet stane) za povratak ustaštva, i slične gluposti.

Uz to, ne mali broj hrvatskih branitelja i domoljuba i danas se nalazi pod teškim optužbama ili „onkraj brave“, što im je valjda „nagrada i priznanje“ za stvaranje slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države.

Nu, kako bilo da bilo, gdje su sada i zašto se ne javljaju „borci iz 1941.“? T



4 komentara

Komentari tjedno.hr
  1. ,2KC-x.
    #1 ,2KC-x. 13 rujan, 2017, 09:19

    pavkoviću,pazi da te ne “objese” ukukurumrovcu

    Odgovori na komentar
  2. Ante Cmiljenik pravo ime
    #2 Ante Cmiljenik pravo ime 1 rujan, 2017, 05:17

    Dosta je taga maknute to govno tita poruste cetnicke spomenike.Za Dom SPREMNI

    Odgovori na komentar
  3. Šime
    #3 Šime 31 kolovoz, 2017, 16:23

    Odlično, odlično. Da vidimo hoće li dopustiti.

    Odgovori na komentar
  4. Anonimno
    #4 Anonimno 31 kolovoz, 2017, 12:28

    A ništa.
    Neka žene koje su bile u rodilištu za vrijeme domovinskog rata dobe status branitelja. To su i zaslužile.
    Kad su već morale bježat u skloništa i čuvat budućnost Lijepe naše.
    Na spomen obilježja ne trošite novce, rađe popravite uvjete za “ostanak” mladih.

    Odgovori na komentar

Your data will be safe!Your e-mail address will not be published. Also other data will not be shared with third person.