HHO PROTIV TITA I PARTIZANA

HHO PROTIV TITA I PARTIZANA

8. rujan, 2011.
Print Friendly, PDF & Email

Hrvatska je ove godine prvi put ove godine obilježila 23. kolovoz – Obljetnicu zloglasnog Pakta Ribbentrop-Molotov (iz 1939.), Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – fašizma i komunizma – koji je proglasio Europski parlament 2. travnja 2009., Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu.

Tim povodom predsjednica Vlade RH J. Kosor otkrila je dvije spomen-ploče žrtvama komunizma. Predsjednik Ivo Josipović u svojoj je izjavi naveo kako su „ideologije poput fašizma, nacizma i komunizma dovele do stvaranja totalitarnih, nedemokratskih i autoritarnih režima, koji su iza sebe ostavili nebrojene mrtve, zatočene, mučene širom svijeta“. Dio medija, pogotovo tiskovnih, gotovo da i nisu zabilježili ta obilježavanja, već su taj dan iskoristili za lansiranje priče o tome vode li se (pred)istražne radnje protiv Josipa Boljkovca i (Josipa Manolića), koje se navodno sumnjiči za ratne zločine poslije Drugog svjetskog rata. Boljkovac i njegovi medijski istomišljenici i zaštitnici su,koristeći se metodom zamjene teza, pokušali  izokrenuti smisao obilježavanja tog dana za optužbe protiv ministra policije Karamarka, po svemu sudeći zbog njegova beskompromisnog stava u borbi protiv korupcije i svih oblika kriminala.

HHO naglašava da je dovođenje najnovijih rasprava o mogućim kaznenim postupcima protiv osoba koje se sumnjiči za kazneno djelo ratnog zločina nakon Drugog svjetskog rata u kontekst ipreizbornih aktivnosti ove ili one stranke lišeno svake osnove.Naime, svu naležnost u odlučivanju o kaznenom gonjenju ima isključivo DORH.

Očigledno je da dio medija i medijskih komentatora – istih onih koji su i u vrijeme komunizma sudjelovali u progonima aktivista za ljudska prava i javnom stigmatiziranju protivnika komunističkog režima – ne može podnijeti činjenicu da je Europski parlament izjednačio fašizam i komunizam. Europski parlament svojom obvezujućom Rezolucijom traži od svih država članica Europske unije (i onih koje joj žele pristupiti) da taj dan označe kao zajednički Dan europskog sjećanja: „Europa neće biti ujedinjena ako se ne oblikuje zajedničko viđenje njene povijesti, te se nacizam, staljinizam, fašistički i komunistički režimi ne prihvate kao zajedničko nasljeđe i ne pristupi poštenoj i temeljitoj raspravi o njihovim zločinima u proteklom stoljeću“, ističući da „nema pomirenja bez pamćenja“.

U Rezoluciji izričito stoji kako „kriva tumačenja povijesti mogu hraniti ekskluzivističku politiku i na taj način poticati mržnju i rasizam“, te da se „tragična povijest Europe mora održavati na životu kako bi se odala počast žrtvama, osudili počinitelji i postavili temelji pomirenju zasnovanom na istini i pamćenju“. Nadalje, kako je „dominantno povijesno iskustvo Zapadne Europe nacizam, dočim su srednje- i istočnoeuropske zemlje doživjele i komunizam i nacizam, pa je nužno promicati razumijevanje prema dvostrukom nasljeđu diktature što je opteretilo ove zemlje“. U Rezoluciji se posebno istiće kako je „krajnji cilj otkrivanja i procesuiranja zločina koje su počinili komunistički totalitarni režimi pomirenje, koje se može dostići priznavanjem odgovornosti, traženjem oprosta i poticanjem moralne obnove“.

Iako se javno kunu u Europu, pojedinci i cijele grupe u Hravrskoj ne mogu se pomiriti s europskim stajalištem, koje je pretpostavka za potpunu duhovnu i intelektualnu integraciju Hrvatske u ujedinjenu Europu. Ovaj antieuropski duh posebno je vidljiv u izdanjima EPH (Jutarnji list i Slobodna Dalmacija), koji su (kao i neki drugi mediji),  koristeći se zamjenom teza europskoj Rezoluciji suprotstavili priču o njihovom „antifašizmu“ i Josipu Boljkovcu.

U rezoluciji Europskog parlamenta nigdje se ne spominje sintagma „antifašizam“, omiljeni ideologem dijela hrvatske elite, koja ovom Rezolucijom gubi idejno i političko tlo pod nogama. Netočna je tvrdnja, iako uporno ponavljana, da se u Ustavu RH spominje „antifašizam“. U Ustavu RH, u 11. točci izvorišnih osnova, kao dokaz kontinuiteta hrvatske državnosti stoji da se puna državna suverenost crpi iz odluka ZAVNOH-a (1943.), nasuprot NDH (1941.).  U istoj 11. točci kaže se da je Hrvatska ostvarenje svoje suvremene države utemeljila tako što je na povijesnoj prekretnici odbacila komunistički sustav, i to na demokratskim izborima 1990. Jasno je da je hrvatska država nastala odbacivanjem komunističkog antifašizma te da je Domovinski rat bio borba protiv njega i protiv njegovog ostatka koji su u to vrijeme branili Titova JNA i Miloševićev nacional-komunistički režim.

HHO još jednom naglašava potrebu ispunjavanja obvezujuće rezolucije Europskog parlamenta na način koji se to traži u samoj  Rezoluciji. Hrvatska Vlada i Sabor to nisu učinili, budući je 17. lipnja 2011. donesen Zakon o dopuni Zakona o državnim blagdanima…, kojim se proglašava „europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima“. Pritom je ispušteno ono što Europa traži, a to je odricanje od  fašizma i komunizma. HHO ponovno poziva Sabor na izvršenje ove dopune, kako bi se spriječila mogućnost takvog povijesnog komunističkog revizionizma koji  Titov komunistički režim i dalje drži neupitnom vrijednošću koju se ne smije ni kritizirati. Naime, od pokušaja povijesnog revizionizma do zahtjeva za progon i kažnjavanje kritičara Tita i komunističkog režima samo je jedan korak. To u medijima, ali i drugdje, rade isti oni koji su stvarali ideološku podlogu ili izravno sudjelovali u uhićenjima i progonima protivnika Titove komunističke diktature sve do 1990. Želimo istaknuti da je ideja ljuskih prava u to vrijeme bila kriminalizirana, a njeni zagovornici uhićivani i zatvarani.

Što, zapravo, žele komunistički revizionisti vidljivo je i iz izjave za javnost Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SAB/SUBNOR), od 25. kolovoza o. g. Radi se o reakciji na javnu tribinu u Dubrovniku na kojoj su dan ranije, u spomen na fizičku likvidaciju grupe dubrovčana od strane komunističkih vlasti koncem Drugog svjetskog rata, sudjelovali Tomislav Karamarko, ministar u Vladi RH i Ivo Banac, član HHO. SAB/SUBNOR je, sukladno pokušaju reanimiranja komunističkog duha u Hrvatskoj, zatražio i reaktiviranje Zakona o zaštiti lika i djela druga Tita. To je moguće iščitati iz posljednjeg stavka te izjave u kojoj piše: „Izjavama o Titu, kojeg (Karamarko) naziva zločincem, potiče se na mržnju i izaziva uznemirenost građana, što potpada i pod kaznenu odgovornost“. Kako su i brojni članovi HHO i drugi istaknuti intelektualci u Hrvatskoj govorili o Titu kao o ratnom zločincu i o komunizmu kao o zločinačkom sustavu, jasno je da je SAB/SUBNOR i njegovi istomišljenici traže vraćanje verbalnog delikta i uhićenje protivnika komunističkog sustava i ideologije te kritičara Josipa Broza Tita.

Odbor upozorava da ovi pozivi znače napad na ustavni poredak RH te da su suprotni obvezujućim europskim dokumentima, čime se Hrvatska udaljava o željenih integracija u EU. Osim toga, radi se o grubom kršenju principa ljudskih prava, kao i vladavine prava, zbog kojeg su stradale tisuće i tisuće nevinih građana, kako iz Hrvatske, tako i iz cijele bivše države, i to upravo ljudi kao što su članovi SAB/SUBNOR-a i njihovi medijski

Ivan Zvonimir Čičak

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.