HHO: ĆUDI ŠUTNJA DRUŠTVENE ELITE O KATALONIJI

HHO: ĆUDI ŠUTNJA DRUŠTVENE ELITE O KATALONIJI

27. listopad, 2017.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Države koje ne dopuštaju referendum i ne poštuju njegove odluke nedemokratske su države. Države koje na izjašnjavanje volje građana primijenjuju represiju, bilo policijsku, bilo kaznenu ili političku (kao što je bilo u vrijeme održavanja referenduma), nedemokratske su države. Rezultat referenduma u Španjolskoj doveo je do dvostruke homogenizacije: s jedne strane, Španjolci su se homogenizirali prema zahtjevima Katalonaca, a s druge strane Katalonci su se podijelili na suvereniste i one koji su protiv samostalnosti Katalonije

Napisao: Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO), vođen iskustvom stečenim tijekom 25-godišnjeg rada, smatra dužnošću progovoriti o slučaju Katalonije sa stajališta vladavine prava kao temelja svih ljudskih prava. Na ovo nas obvezuje ratno iskustvo raspada Jugoslavije koja se razišla na daleko gori način i to darom Jugoslavenske narodne armije kao instrumenta velikosrpske agresijom na pojedince i narode. Države nastale raspadom Jugoslavije nisu se odcijepile od Jugoslavije, već su nakon raspada te države proglašavale svoju samostalnost temeljem referenduma državljana pojedinih Republika. Upravo zbog tog povjesnog iskustva ćudi hrvatska šutnja društvene elite.

Referendum je temeljno ljudsko i političko pravo koje proizlazi iz međunarodnih dokumenata koje je, među ostalim državama, ratificirala i Kraljevina Španjolska, pa je ta ratifikacija pravno obvezuje.

Velik dio Katalonaca želi stvoriti novi državni okvir u kojemu će od građana u Španjolskoj i Kataloniji postati samo državljani Katalonije, s tim da državljanska prava garantiraju i pripadnicima svih drugih nacija i manjina koji žele živjeti u novoj Katalonskoj državi. Ovu svoju volju za samostalnošću Katalonci su velikim brojem glasova izrazili referendumom 1. listopada 2017.

Manjina u odnosu na većinu

Pretpostavka ostvarenja ljudskih prava je demokratska država utemeljena na vladavini prava. Ljudska prava u modernom kontekstu, kako u teoriji tako i u praksi, stavljaju u središte svoga djelovanja zaštitu pojedinca i manjine u odnosu na većinu. Manjine u statističkom smislu – vjerske, spolne i druge, u ovom slučaju nacionalne. Neosporna je činjenica, da je katalonski narod u Španjolskoj manjina u odnosu na španjolsku naciju. Jednako tako, danas je više nego očigledno da velik dio katalonske nacije nije zadovoljan svojim položajem u Španjolskoj, smatrajući da joj je ugrožen nacionalni identitet i ekonomski prosperitet. Posebno su Katalonci nezadovoljni politikom središnjih vlasti u Madridu i njenim arogantnim ponašanjem prema izraženoj volji Katalonaca za samostalnošću.

Odluke španjolskoga Ustavnog suda i centralnih vlasti u suprotnosti su s principom sažetim u rečenici „regnum regno non praescribit leges“ (kraljevstvo kraljevstvu zakona ne propisuje). Ne propisuje ih ni država državi, niti narod narodu. Uz to, pozivanje centralne vlasti na Ustav u suprotnosti je s proklamiranim međunarodnim standardima u brojnim dokumentima, među ostalim u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima UN-a, kao i Europskoj deklaraciji o temeljnim ljudskim pravima i slobodama. Oba dokumenta jamče „slobodu širenja informacija i ideja“ bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. (Članak 9. stav 1. Deklaracije.) Referendum nije ništa drugo nego osobno izražavanje stajališta na najširem nivou stanovnika neke države, nekog teritorija, neke zajednice ili grupe oko bilo kojeg pitanja.

Progon političara

Opća deklaracija o ljudskim pravima proglašava vladavinu prava zajedničkm tekovinom svih naroda i nacija, a ne država, smatrajući „da je bitno ljudska prava zaštititi vladavinom prava, kako čovjek ne bi morao pribjeći, kao krajnjem sredstvu, pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja“. U tom kontekstu smatramo da se španjolski Ustavni sud pretvorio u politički prijeki sud u pokušaju legitimiranja postupaka centralne vlasti dajući joj unaprijed pravo na kazneni progon političara, državnih službenika, nastavnika, profesora, ravnatelja škola, načelnika gradova i općina. U krajnjem slučaju, odluke Ustavnoga suda daju za pravo središnjoj vlasti da sudi za veleizdaju svakog tko se zalaže za katalonsku nezavisnost.

Države koje ne dopuštaju referendum i ne poštuju njegove odluke nedemokratske su države. Države koje na izjašnjavanje volje građana primijenjuju represiju, bilo policijsku, bilo kaznenu ili političku (kao što je bilo u vrijeme održavanja referenduma), nedemokratske su države. Rezultat referenduma u Španjolskoj doveo je do dvostruke homogenizacije: s jedne strane, Španjolci su se homogenizirali prema zahtjevima Katalonaca, a s druge strane Katalonci su se podijelili na suvereniste i one koji su protiv samostalnosti Katalonije.

Represija španjolske policije i prijetnje koje dolaze iz vrha centralne vlasti samo će pojačati podjele u narodu, prouzročiti još veću mržnju, a sve to može završiti tragično. Povijest nas je naučila da volja naroda za slobodom i državnom samostalnošću ovisi manje o iskazanoj volji naroda i pravno političkim teorijama, a više o političkoj volji i interesima velikih sila. O tome govori i slučaj kosovskog i drugih sličnih referenduma.

Iz ponašanja Španjolske, ali i velikih sila i Europske unije i danas se, kao i u slučaju bivše Jugoslavije, pokazuje strah od novoga i drugačijega. Strah od volje naroda. Strah od političkih sloboda. Strah od demokracije i ljudskih prava u praksi.

Demokracija je rodno mjesto suverenosti.

Bez demokracije nema ni pravne države. Suspenzija bilo kojeg demokratskog prava u bilo kojem dijelu države suspenzija je demokracije, ljudskih prava i slobode u svakom dijelu te države.

Demokraciju se ne može zaustaviti represijom, ni izvanrednim stanjima. Ni slobodu također.

Zemlja koja pretendira na demokratičnost mora poštivati volju svojih građana, pogotovo kad je riječ o izražavanju volje za samoodređenjem. Dakako, kada se to radi na demokratski način, bez diktatura ili etničkih čišćenja.

Slučaj Katalonije, kao i problemi s kojima se Europa suočila vezano uz to, ali i problem migranata govori o tome da se moderna Europa i svijet nalaze pred redefiniranjem pojma ljudska prava, kako njihovog teorijskog sadržaja tako i prakse koja iz njih proizlazi. O načinu redefiniranja ovisi budućnost demokracije, ali i Europe i svijeta u cjelini. Odustajanje od visokih političkih načela na kojima je utemeljen UN, Vijeće Europe, OESS i Europska unija vodi čovječanstvo u sunovrat s mračnim perspektivama. T



1 komentar do sada

Komentari tjedno.hr
  1. Anita
    #1 Anita 27 listopad, 2017, 21:14

    kredit! kredit! kredit !!!
    Tražite uglednu i akreditovanu privatnu kreditnu kompaniju koja pruža zajmove za životnu priliku. Mi nudimo sve vrste kredita na veoma brz i lak način, lični krediti, auto krediti, hipotekarni krediti, studentski krediti, poslovni krediti, investicioni krediti, konsolidacija duga i još mnogo toga. Da li su vas odbile banke i druge finansijske institucije? Da li vam je potreban kredit za konsolidaciju ili hipoteka? Ne gledajte više kao da smo ovde da sve finansijske probleme učinimo stvarima prošlosti. Mi pružamo sredstva pojedincima i kompanijama kojima je potrebna finansijska pomoć po stopi od 2%. Nije potreban broj socijalnog osiguranja i nije potreban kreditni pregled, 100% garantovano. Želim da koristim ovaj medijum da vas obavestim da pružamo pouzdanu i pomoćnu pomoć i rado ćemo Vam ponuditi zajam.
    Zatim pošaljite nam e-mail na: ([email protected]) da podnesete zahtev za kredit

    Odgovori na komentar

Your data will be safe!Your e-mail address will not be published. Also other data will not be shared with third person.