GODIŠNJA IZLOŽBA SISAČKIH SLIKARA

GODIŠNJA IZLOŽBA SISAČKIH SLIKARA

28. prosinac, 2017.
Print Friendly, PDF & Email

 

Preseljeni iz prizemlja Rafinerijina samačkoga hotela i suterena „„Panonije“ u najnužnije obnovljenu zgradu nekadašnjeg Prekršajnoga suda i Centra socijalne skrbi, novinari Karlo Rosandić, Mate Piškor i pokretač ideje Josip Frković svoje su prostorije pretvorili u radno-galerijske. Nimalo slučajno, jer je frekvencija posjetitelja na Trgu kneza Ljudevita Posavskoga bila upravo onakva kakva i doliči medijskom regionalnom središtu. I tako je počelo. Osmoga prosinca 1988., uz katalog izložbe radova o pokupljanskim čardakima, drvenim kapelama, kupskim obalama i drugim motivima, čast da se prvi predstavi dobio je letovanićki profesor Božidar Škofač

Napisao: Josip Frković

U božićno predvečerje, talentirani slikar i predsjednik Sisačke udruge likovnih umjetnika, Jovica Radmanović, otvorio je u Galeriji „Svetoga Kvirina“ 24. po redu i svakako najposjećeniju predblagdansku izložbu 40-ak radova zaljubljenika kista, štafelaja i skulptura. Do 10. siječnja 2018. Siščani će moći razgledati radove Matije Akrapa, Branka Cekovića, Đurđice Dadović, Miodraga Dobrića, Marice Đeverlija, Božice Filipović, Dalibora Gotala, Mire Ivanković, Mirjane Karajčić, Ružice Klaić, Zlatka Klasnića, Mladena Marakovića, Zlatka Mikloša, Barbare Močilac, Slavice Orešković, Gordane Penezić, Jove Radmanovića, Ivana Sabolića, Edine Šalić, Božidara Škofača i Jadranke Štajduhara. Spomenuti slikari i kipari koristili su najrazličitije slikarske i kiparske tehnike, predstavljajući svoj osobni koloristički doživljaj Staroga mosta preko Kupe, Zalazak sunca, Pejsaža, Župne crkve sv. Marije Magdalene u Selima, Sutona na Šetnici Slave Striegla, Jeseni, Šetnice, Mrtve prirode, Lonjskoga polja, Šipka na kamenu ili Jeseni.

Eksperimentalna etapa

Stvarali su u tehnikama ulja na papiru, platnu i staklu, pastelu, akrilu i terakoti. Izložene radove sa zanimanjem je razgledalo preko dvjesta ljubitelja likovnosti, koje je u nekoliko rečenica iz bogate povjesnice SULIKUM-a podsjetio i novinar i direktor Nakladničke kuće „Aure“, Bogdan Arnautović. Rekao je, među ostalim, da je eksperimentalna etapa udruživanja likovnjaka otpočela još idejom autora ovoga teksta, te „Večernjakovom“ galerijom (VEGAS) u prostorijama dopisništva vodećega hrvatskog nacionalnoga dnevnika. Tih se trenutaka rado prisjetila i Jasna Jednačak (na slici s Jovicom Radmanovićem po završetku otvorenja izložbe), dugogodišnja djelatnica Narodne knjižnice i čitaonice, koja je na izložbu pristigla iz Zagreba.

Prva izložba uz tamburice „Puculice“

Preseljeni iz prizemlja Rafinerijina samačkoga hotela i suterena „„Panonije“ u najnužnije obnovljenu zgradu nekadašnjeg Prekršajnoga suda i Centra socijalne skrbi, novinari Karlo Rosandić, Mate Piškor i pokretač ideje Josip Frković svoje su prostorije pretvorili u radno-galerijske. Nimalo slučajno, jer je frekvencija posjetitelja na Trgu kneza Ljudevita Posavskoga bila upravo onakva kakva i doliči medijskom regionalnom središtu. I tako je počelo. Osmoga prosinca 1988., uz katalog izložbe radova o pokupljanskim čardakima, drvenim kapelama, kupskim obalama i drugim motivima, čast da se prvi predstavi dobio je letovanićki profesor Božidar Škofač. Uz Mihaela Penića i Miroslava Bagarića, Škofač je tada bio jedan iz trolista inicijatora okupljanja likovnjaka. Najavom otvorenja galerije, uz opće odobravanje, (pre)sretan nije bio jedan od čelnika tadašnje Skupštine općine, „bojeći se prizvuka hrvatskoga nacionalizma“, jer su protokol otvorenja pjesmom i tamburaškom svirkom u prekrasnim narodnim nošnjama poduprli i čuvari nacionalnih starina, članovi HKUD-a „Puculice“. Izlagali su potom Mihael Penić, Miroslav Bagarić i deseci drugih slikara. Bilo je tako sve do 1990. i proglašenja neovisnosti, preuzimanja zahtjevnih dužnosti novinara u lokalnoj politici i višestranačju, te odlazaka u braniteljske postrojbe Hrvatse vojske. U analima SULIKUM-a, ostat će trajno zapisano da su nakon prvih i skromnih koraka sisačkih novinara 22. prosinca ratne 1993. u Domu „Vrbine“ likovnjaci osnovali svoju udrugu. Prvi predsjednik postao je pok. Mihael Penić, kojem kolege i prijatelji mnogo toga zahvaljuju u okupljanju kulturnjaka i formiranju stvarateljskoga likovnoga kruga u Kvirinovu gradu. T



5 komentara

Komentari tjedno.hr
  1. Glišo
    #1 Glišo 1 siječanj, 2018, 21:32

    Druga zanima kako bi i on među slikare, kako bi bulikum organizirao u Bestrmi, Kinjačkoj, Brđanima i još nekim vukojebinama četništva. Ali to ne bu išlo, neki buju morali opet navijati za drugaricu iz Gornjega Javornja, za komšinicu kradljivicu, ali i za hratsku nepotrebnu stranku….

    Odgovori na komentar
    • Anonimno
      Anonimno 2 siječanj, 2018, 12:40

      Nek oni samo crtaju, farbaju, bojaju i ostala mrljanja.

      Šteta za Ivana Sabolića – Strica…
      Pokoj mu duši…Ode jedan od legendi Siska…Rođeni Podravec kaj je Sisku ostavio dašak naivnog slikarstva..

      Stric počivao u miru Božjem…

      Odgovori na komentar
  2. Vatrogasac
    #2 Vatrogasac 29 prosinac, 2017, 15:54

    i opet zavidni bezveznjaci, anonimci i nikogovići partizansko-svetosavske vlaške i srbadijske bradate orijentacije. Sve im smeće, osobe i društvene akcije, pa čak i ime grada i države. Noćobdijo, probudi se. Za dom – spremni!

    Odgovori na komentar
  3. Postar
    #3 Postar 29 prosinac, 2017, 01:37

    Hvale vredna tradicija samo nije jasno kakv je slikar g. Frkovic . On sve zna i moze od uvjek!

    Odgovori na komentar
  4. Anonimno
    #4 Anonimno 28 prosinac, 2017, 12:49

    Pa od osnivača slikara jedino je živ prof Škofač.
    Pa tko bi se koga bojao, tamburica je hrvatski tradicijski instrument. Još kad joj dodaš hižu, nošnju i slikarski kist onda je sve kompletno.
    Nek ovi i dalje samo ctraju i ostave traga za nove generacije.
    Jer kaj nije zabilježeno nije se niti dogodilo.

    Odgovori na komentar

Your data will be safe!Your e-mail address will not be published. Also other data will not be shared with third person.