DRUGI DIO GRIČKOG FESTIVALA

DRUGI DIO GRIČKOG FESTIVALA

19. srpanj, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

Piše:Igor Koruga

Ljubitelji zagrebačkih ljetnih događanja ovih su dana, na Večerima na Griču, mogli okrijepiti uši (i um) sjajnom glazbom u Atriju Galerije Klovićevih dvora i u Crkvi svete Katarine. Unutar Klovićevih se zidina predstavilo glazbeno udruženje, BRAGI, sačinjeno od orkestra, zbora i a capella ansambla s ukupno osamdesetak mladih glazbenika, studenata Konzervatorija i Sveučilišta Groningen kao i drugih viših učilišta u nizozemskom Groningenu. Oni su u srijedu, 17. srpnja – orkestar pod ravnanjem dirigenta Pietera van der Wulpa, a zbor pod vodstvom Jeroena Heldera – uspješno protumačili Elgarovih šest koralnih napjeva za zbor i orkestar, S bavarskih proplanaka, op. 27, kao i za povijest glazbe značajnu Dvořákovu Devetu simfoniju u e-molu, op. 95, ¨Iz novoga svijeta¨.

S ponosom predstavljeni

Iznimna simfonija, napisana za Dvořákova boravka u Americi, uspjela je već tada izravno dodirnuti, između ostalog, i duh tradicijske glazbe američkih indijanaca i afro-američkih doseljenika utrvši tako jasne smjernice sveameričkoj (ozbiljno)glazbenoj kulturi, jazzu osobito. Kvalitativna ujednačenost nizozemskih glazbenika olakšala je praćenje djela te u konačnici naišla na bezrezervan prijem publike, vjerujem i one domaće, koja je dva dana ranije, u ponedjeljak 15. srpnja, s ponosom prisustvovala nastupu splitskog vokalnog kvarteta Cantores Maruli (ili Pjevači Marulovi) i izvedbi mudro osmišljenog multimedijalnog projekta, Priča o Marku Maruliću (ili Priča o Marulu), u stvari, kronološkog pregleda života hrvatskog književnika i kršćanskog humanista, kao i pripadajućih mu povijesnih zbivanja, po poglavljima.

Priča o Marulu

Sedam sažetih poglavlja, prožetih nadahnutom naracijom Marine Čapalije i Stipe Radoje, gregorijanskim i glagoljaškim napjevima i himnima, harmoniziranim psalmima i sakralnim djelima Andrije Motovunjanina i Tomása Luisa de Victorie, bugaršticama te instrumentalnim skicama Roberta Johnsona, Alonsa de Mudarra-a za lutnju ili gitaru, sjatilo se oko opširnog i ključnog, osmog poglavlja (Pripovist o Juditi) u kojem su se dramatski naglašenim ulomcima iz šesterodjelnog spjeva pridruživali stavci, njih osam, Glazbe za starocrkveno pučko prikazanje Igora Kuljerića. Obzirom na polifonu raznovrsnost i osobitost vokalnih intervala i omjera koji definiraju spomenute sakralne žanrove, ali i domaće pučke napjeve, po završetku se izvedbe valjalo duboko nakloniti Marinu Kaporu Kaporelu, prvom tenoru i autoru cijelog projekta, Zdravku Kraljeviću, drugom tenoru, Jošku Periću, baritonu i Blaženku Juračiću, diplomiranom klarinetistu, basu i glazbenom voditelju muškog vokalnog ansambla čiji je diskografski prvijenac Priča o Marku Maruliću lani postao višemjesečni najprodavaniji naslov nakladničke kuće Verbum. Briljantnoj četvorci gotovo je uz rame stao i međunarodno nagrađivani splitski gitarist Petar Čulić koji se istaknuo suptilno ugođenom i točnom pratnjom, filigranskim solima i improvizacijama s maštovito uglazbljenim perkusionističkim elemenatima.

Geslo

Minula koncertna zbivanja iz prve polovice zagrebačkog ljetnog festivala nastavljaju se ovih dana, od 16. do 21. srpnja, u obliku 47. Međunarodne smotre folklora, kao i obično na Trgu bana Josipa Jelačića, a pod geslom – Hrvatska u Europi, Europa u Hrvatskoj. Zanimljiva komutativnost, no u ovom, povijesnom slučaju s bitnim utjecajem na krajnji rezultat.T

3 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.