DOSTA NAM JE PUPOVCA I RADINA

DOSTA NAM JE PUPOVCA I RADINA

8. studeni, 2016.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika manjina nad većinom. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru. Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 125 = ( 30 razmjernim izbornim sustavom + 84 većinskim + 6 nacionalnih manjina + 5 dijaspore ). Srpsku nacionalnu manjinu sa 186.633 pripadnika prema popisu stanovništva 2011. godine bi zastupao 1 zastupnik, bošnjačku s 31.479 pripadnika,: češku, mađarsku i slovačku s 28.442 pripadnika,: slovensku i talijansku s 28.324 pripadnika,: albansku, crnogorsku i makedonsku s 26.168 pripadnika i: njemačku, romsku, rusinsku, rusku, ukrajinsku i židovsku s 25.542 pripadnika po jedan

Napisao: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.

Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Zastupnici nacionalnih manjina su trebali natjerati saborsku većinu 13. veljače 2015. godine da smanji broj zastupnika za 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača. Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih novih zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara? Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo Referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Na drugim izborima za E.U. parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a deset posto od tog broja je 376.078 što je za 4.571manje od 380.649. Kako se broj birača za manje od 4 mjeseca od 25. svibnja do 21. rujna povećao za 281.739 na 4,042.522? Za povećanje broja birača od 281.739 treba da više od 14.087 birača dvadeset godina godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Iz ovih podataka je očito da je politička kasta grubom manipulacijom brojem birača uskratila pravo hrvatskim građanima da referendumom promjene izborna pravila. Među sedam zahtjeva GIUIO-i su bili samostalni nastup stranaka na izborima za Hrvatski sabor i promjena izbornih jedinica. Da su HNS, HSU i HSS nastupili samostalno na izborima vjerojatno ne bi prešli izborni prag. Političari koji nisu za tri godine svog mandata promijenili postojeći Zakon o izbornim jedinicama nisu zaslužili novi mandat. Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s16.166, Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 9.100 birača što je 41,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Vladimir Bilek s 1.329, Veljko Kajtazi s 2.010, Milorad Pupovac s 16.166 i Furio Radin s 1.676 glasova birača su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara. Dosta nam je Pupovca i Radina! Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 birača nacionalnih manjina ili 4.742 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku.

BROJ PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA 2001. I 2011. GODINE ZA XII. IZBORNU JEDINICU

Nacionalna manjina

P1

P2

Srpska

201.631

186.633

Mađarska

16.595

14.048

Talijanska

19.636

17.807

Češka i slovačka

15.222

14.394

Austrijska,bugarska,njemačka, polj.,rom.,rum.,rusin., ruska,turska, ukrajinska, vlaška i židovska

20.093

27.962

Albanska,bošnjačka,crnogorska, makedonska i slovenska

58.206

68.164

UKUPNO

331.383

329.008

Oznake: P1 = broj popisanih pripadnika nacionalnih manjina prema popisu stanovništva 2001. godine i P2 = broj popisanih pripadnika nacionalnih manjina prema popisu stanovništva 2011. godine.

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 2003. DO 2015. GODINE

Nacionalna manjina

B1

B2

B3

B4

Srpska

222.769

190.510

183.992

195.628

Mađarska

10.366

9.619

9.731

12.218

Talijanska

12.520

11.230

10.005

18.018

Češka i slovačka

7.836

6.266

6.927

10.866

Austrijska, bugarska,njemačka, poljska,romska,rumunjska,rusinska, ruska,turska, ukrajinska. vlaška i židovska

8.908

9.894

13.163

18.555

Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska

21.930

21.380

26.312

44.242

UKUPNO

283.879

248.899

250.130

299.526

Oznake: B1 = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2003. godine, B2 = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine, B3 = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine i B4 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine. B3 – B1 = 50.627 = Ukupno povećanje registriranih birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj od 2007. do 2015. godine. U Hrvatskoj registrirani broj birača od 2007. do 2015. godine prema procjeni je trebao pasti za 14.634 birača. Povećanje broja birača nacionalnih manjina je manipulacija !? Broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine B3 je broj registriranih birača nacionalnih manjina prema rješenjima Ministarstva uprave. Podatci DIP-a i APIS IT-a o broju registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 2015. i 2016. godine su prema odgovoru DIP-a umanjeni za broj birača koji su glasovali za kandidate izbornih lista u deset općih izbornih jedinica. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika manjina nad većinom. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru. Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 125 = ( 30 razmjernim izbornim sustavom + 84 većinskim + 6 nacionalnih manjina + 5 dijaspore ). Srpsku nacionalnu manjinu sa 186.633 pripadnika prema popisu stanovništva 2011. godine bi zastupao 1 zastupnik, bošnjačku s 31.479 pripadnika,: češku, mađarsku i slovačku s 28.442 pripadnika,: slovensku i talijansku s 28.324 pripadnika,: albansku, crnogorsku i makedonsku s 26.168 pripadnika i: njemačku, romsku, rusinsku, rusku, ukrajinsku i židovsku s 25.542 pripadnika po jedan. Osim srpske nacionalne manjine ostale nacionalne manjine su podijeljene u pet grupa s ujednačenim brojem pripadnika prema zadnjem popisu stanovnika. Ovaj prijedlog je u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Iz prijedloga sam isključio nacionalne manjine koje imaju manje od tisuću pripadnika. Zbog stradanja židovske nacionalne tijekom Drugog svjetskog rata uzeo sam je u obzir za izbor zastupnika: njemačke, romske, rusinske, ruske i ukrajinske nacionalne manjine. Srpska nacionalna manjina je zastupljena kroz SDP i ostale stranke u Hrvatskom saboru te sam zbog toga smanjio broj zastupnika s tri na jednog. Talijanska nacionalna manjina je zastupljena kroz IDS. Zastupnike dijaspore bi se trebalo birati većinskim izbornim sustavom u 5 izbornih jedinica i to 2 u Europi, po jedan u:Južnoj, Sjevernoj i srednjoj Americi te :Africi, Australiji i Novom Zelandu.

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 8. STUDENOG 2015.GODINE

Nacionalna manjina

B4

G1

G2

G

Srpska

195.628

18.976

65.721

84.697

Mađarska

12.218

4.475

3.133

7.608

Talijanska

18.018

2.447

7.766

10.213

Češka i slovačka

10.865

2.127

4.453

6.580

Austrijska,bugarska,njem., poljska,rom.,rumunj.,rusin., ruska,tur., ukrajinska, vlaška i židovska

18.555

4.694

4.520

9.214

Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska

44.242

4.764

17.993

22.757

UKUPNO

299.526

37.483

103.586

141.069

Oznake: B4 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 4. studenog 2015. god., G1= broj birača koji su glasovali za kandidate nacionalnih manjina, G2 = broj birača koji su glasovali za kandidate na listama u općim izbornim jedinicama i G = G1 + G2 = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima. Na izborima je glasovalo samo 37.483 birača nacionalnih manjina ili 4.865 birača po jednom zastupniku nacionalnih manjina odnosno oko osmine registriranih birača. Za srpsku nacionalnu manjinu glasovalo je 18.976 birača ili 6.325 po jednom zastupniku odnosno manje od desetine registriranih birača, a za ostale nacionalne manjine 18.507 ili 3.701 po zastupniku odnosno manje od petine registriranih birača. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo15.695 birača po jednom zastupniku, a izašlo je na izbore više od 60 % registriranih birača. Za kandidate za zastupnike u deset općih izbornih jedinica glasovalo je manje od 35 % registriranih birača nacionalnih manjina, a manje od 47 % je izašlo na izbore. Manje od desetine registriranih birača srpske nacionalne je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

Nacionalna manjina

B

G1

G2

G

Srpska

193.624

19.534

50.990

70.524

Mađarska

12.328

5.212

2.360

7.572

Talijanska

17.985

2.338

6.506

8.898

Češka i slovačka

10.827

1.590

4.082

5.672

Austrijska, bugarska,njemačka, polj.,rom.,rum.,rusin., ruska,tur., ukrajinska, vlaška i židovska

18.749

3.832

3.955

7.787

Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedon. i sloven.

44.550

5.396

14.763

20.159

Ukupno

298.063

37.902

82.656

120.612

Oznake: B = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine, G1 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine G2 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama. G = G1 + G2 = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima. Na izborima 11. rujna glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku manje od desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima. Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine. Zašto su DIP i APIS IT odbili birače nacionalnih manjina koji su glasovali i koji se nisu odazvali na izbore od broja registriranih birača deset općih izbornih jedinica?

Možda su DIP i APIS IT time prikrili birače s lažnim prebivalištem! T

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Slika sve govori
    #1 Slika sve govori 11 studeni, 2016, 06:02

    Tko je snimio ovu sliku ove dvojice svaka mu čast. Pogledajte pažljivo ovu sliku, pa ćete vidjete da je jača od bilokakve riječi i komentara. Dabogda se oni o sebi zabavali

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. pinto
    #2 pinto 10 studeni, 2016, 23:10

    jel su večeras ortdoksni četnici pupovec, pusići, i ostala komunistička kamarila gledali kako su razorili Hrvatsku u 1991. i nadalje,zato ju ne vole ier ie razorena ali ne samo materijalno več u duši, ali ustaške kune vole spremati u lopovske đepove.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.