DANAS BRANIMO PRAVO NA KONZERVATIVNI SVJETONAZOR

DANAS BRANIMO PRAVO NA KONZERVATIVNI SVJETONAZOR

15. prosinca, 2013.

 IMG 1501 Custom

Rekao je  Ivan Zvonimir Čičak na dodjeli godišnjih nagrada HHO-a

 

Priredio: Dražen Stjepandić

U veljači ove godine napunilo se 20 godina od osnutka HHO-a i njegovog primanja u Međunarodnu helsinšku federaciju u statusu promatrača. HHO je tada utemeljilo 20-ak nezavisnih intelektualaca: Izet Aganović, Slobodan Budak, Ivan Zvonimir Čičak, Ante Gavranović, Daniel Ivin, Dražen Kalogjera, Katarina Kruhonja, Josip Kulušić, Petar  Kuzmić, Slobodan Lang,  Mladen Maloča, Sulejman Mašović, N.N. (Knin), Jovan Nikolić, Božidar Novak, Drago Pilsel, Žarko Puhovski, Bono Zvonimir Šagi, Miko Tripalo, Dubravka Ugrešić, Zvjezdana Znidaršić-Begović.

“Iz popisa je poznavateljima prilika u nas vidljivo da je riječ o osobama različitih svjetonazora, političkih opredjeljenja i biografija. Ono što nas je okupilo bila je zajednička želja da novostvorena slobodna i demokratska država – Hrvatska, bude duboko prožeta idejama ljudskih prava, da postane istinski utemeljena pravna država čija će društvena i politička scena biti stalno oblikovana i građena vladavinom prava. Na žalost, danas, dvadeset godina poslije, moramo konstatirati da su naša nadanja i naše inspiracije, ostale samo veliki san.”-rekao je u svom pozdravnom govoru predsjednik Ivan Zvonimir Čičak na dodjeli godišnjih nagrada HHO-a u zagrebačkom hotelu Esplanade.

 

ODBOR JE PRETEČA DOGAĐAJA U DRUŠTVU

U nastavku svog prigodnog govora spomenuo je činjenicu  kako nigdje u svijetu ne postoji država u kojoj  nema osporavanja, izigravanja, pa i doslovno gaženja ljudskih prava.

“Nas utemeljitelje vodila je ideja kako je moguće zajednički djelovati bez obzira na svjetonazorska, politička i ideološka opredjeljenja. Na žalost, razvoj događaja i česti sukobi u odboru, poneki put i iz vrlo banalnih razloga, pokazali su da takvu viziju, iza koje smo iskreno stali, nije lako ostvariti. Čini se kako je razvoj događanja unutar Odbora bio, na određen način, preteča i pokazatelj svega onoga što se događalo i događa u hrvatskom društvu.”-predsjednik HHO-a je dodao u nastavku.

Odbor je u vremenu rata i poraća pokazao istinsku snagu u suprotstavljanju autoritarnom modelu vladavine i grubog kršenja ljudskih prava. Prve aktivnosti bile su vezane uz slobodu medija, na čemu su tijesno surađivali s Vijećem Europe i drugim međunarodnim institucijama. HHO je organizirao desetine okruglih stolova i objavio desetine knjiga. U vrijeme kulminacije ratnih događanja, slabašnu oporbu, koja je bila zarobljenik velikih nacionalnih ciljeva, često je zamijenjivao HHO kao njen supstitut. Dok su se prostim okom mogli vidjeti požari, često i tragična događanja na oslobođenim područjima Hrvatske,  Odbor je bio jedina institucija, koja je,  kao kroničar vremena, bilježila ratne zločine i druge nemile pojave u Hrvatskoj. Od deložacija iz stanova nacionalno i politički nepoćudnih osoba, do prava na različitost, bez fige u džepu.

“Trebala je za to i hrabrost i entuzijazam. Bilo je onih među nama koji su se pokolebali, ali to smo doživljavali kao trenutak ljudske slabosti u u tragičnom kolopletu ratnih i poratnih zbivanja, a ne kao kukavičluk ili izdaju naših opredjeljenja za slobodu svakog pojedinca, za ostvarenje temeljnih ljudskih prava. HHO je tada imao suradne centre u Osijeku, Vukovaru, Kninu, Karlovcu – u teškim vremenima poratne rekonstrukcije hrvatskog društva. Prve škole za ljudska prava, kako za hrvstske građane, tako i za pojedince s teritorija bivše države, organizirali smo polovinom devedesetih. Tisuće je mladih ljudi prošlo kroz desetke naših škola. Kako ljetnih, tako i drugih.

Današnja Dokumenta bila je zapravo zamišljena kao pododbor u HHO-u, kao što smo imali i posebni pododbor iz čijeg se rada rodila i današnja neuspješna institucija Vijeća za medije(preserat). Radili smo na izravnoj pomoći mnogobrojnim pojedincima koji su nam se obraćali tada kao jedinoj civilnoj inicijativi koja je radila na direktnoj individualnoj zaštiti ljudskih prava. Monitorirali smo zatvorski sustav, izborne procese, medije. Trebao bih još puno više vremena da nabrajim na čemu je sve HHO radio u proteklih dvadesetak godina.”-u svom pozdravnom govoru naveo je Ivan Zvonimir Čičak.

 

BORBA ZA SLOBODU MEDIJA

 Podsjetio je da je vrhunac snage i uspjeh djelovanja, kojega se uvijek rado sjeća  bilo iniciranje i organiziranje masovnih demonstracija na Trgu bana Jelačića 1996. godine, na kojima se okupilo više od 100.000 ljudi u obrani prava na slobodu medija, kada su se suprotstavili pokušaju preuzimanja kontrole nad Radijom 101 od strane EPH u sprezi s tadašnjom vlasti. Ivan Zvonimir Čičak je izrazio  zabrinutost općim stanjem u hrvatskom društvu, a posebno na medijskoj sceni.

“Gotovo svakodnevno smo svjedoci ponovnog oživljavanja govora mržnje i zloupotreba medijskih sloboda za stigmatizaciju „onih drugih“. Sve to neodoljivo podsjeća na vremena iz devedesetih, a novostvorena atmosfera, u nama budi zebnju od mogućeg utjecaja tog fenomena na razvoj budućih političkih događanja u nas. U posljednju godinu dana vidljiva je dramatična socijalna, ekonomska, a posebice politička polarizacija hrvatskog društva. Ekonomska i socijalna kriza u koju smo upali, produbljuje te razlike, udaljujući Hrvatsku od istinskih demokratskih standarda koji su uspostavljeni u našem novom političkom okruženju Europskoj uniji. Ti procesi dubokog raslojavanja nisu dobri ni za jedno društvo, a pogotovo za ovo naše, koje se još nije oporavilo od kolektivnog poratnog PTSP-a, a dobar je dio pojedinaca do zubiju naoružan „trofejnim oružjem“.

“Riječi mržnje ne ubijaju čovjeka, ali razaraju njegovu dušu,  a iz razorene duše pojedinaca rađa se razoreno društvo, a iz razorenog društva, kao što se lako možemo prisjetiti, razaranje kuća i ljudskih života.”-u svom govoru rekao je predsjednik HHO-a. 

HHO ponovno doživljava sudbinu kakvu je doživljavao i devedesetih – prešućivanje ili uvrede. Onda se predsjednik osvrnuo na projekt prevencije navijačkog nasilja. Iznio je podatak da nitko nikada nije pokazao interes, niti je bilo što pitao o projektu izravne prevencije navijačkog nasilja na nogometnim stadionima, na kojem projektu HHO intenzivno radi već skoro dvije godine.

 

POVRATAK U DEVEDESETE

“No, zato su naš rad ponovno prepoznali u europskim institucijama, od kojih smo prije desetak dana dobili direktnu podršku i čestitke na uspješnosti i kvalitetnoj realizaciji projekta. Nikada nećemo pristati niti smo pristajali na teze po kojima je piromanska aktivnost na sportskim borilištima sastavni dio našeg folklora; nismo i nećemo pristati na ispoljavanje bilo kojeg oblika rasizma, šovinizma, ili resentimana za bilo koju totalitarnu opciju. Mi nećemo osuđivati i suditi, za to postoje institucije pravne države, ali ćemo i opet, kao i nekad, kao kroničari vremena bilježiti događanja i nuditi moguća rješenja.”

U nastavku je rekao kako danas svjedoče istovjetnom fenomenu samo s drugim ideologijskim predznakom. I tada i danas, čini se kako je koncepcija građanskog društva, tolerantnog i demokratskog, ne samo grijeh, nego i zločin.

“Tko je devedesetih mogao pomisliti da ćemo samo dvadeset godina kasnije morati braniti pravo pojedinaca na konzervativni životni svjetonazor i suprotstavljati se pokušajima javne stigmatizacije i kriminalizacije konzervativne političke opcije i svjetonazora, a koji je danas dominantan u velikom broju europskih država. Osnovna inspiracija našeg djelovanja je i dalje antitotalitarizam, koji je usmjeren protiv svakog nasilja nad pojedincima i manjinama, ali i protiv pokušaja manjine da instrumentima vlasti i medija stigmatizira većinu.”T

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu
  1. Direktor
    #1 Direktor 24 prosinca, 2013, 08:52

    Uza sve okolnosti ‘cesljanja’ cupave stvarnosti na politickoj sceni u Hrvatskoj i presucivanja najtezih krsenja ljudskih i gradjanskih prava – HHO je ipak jedina nacionalna udruga koja, u konekciji s paneuropskom mrezom obrane nacelne parlamentarne demokracije, ima adresu na koju se mnogi obracaju, pa i ministar Jovanovic… A sto se tice pridrzavanja Statuta Medjunarodne helsinske udruge, i to se moze usporediti s ponasanjem krscana u svijetu: Svi se nacelno drze duha i slova ‘Evandjelja’ a nitko ga se u cjelosti ne pridrzava. Vazno je sacuvati ugled i upliv na politicku stvarnost, a oni koje takva politika tesko pogadja ionako ce shvatiti: pomozi se pak ce ti i Bog pomoci…

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code