ČVRSTE UMJETNIČKE VEZE S EUROPSKIM SREDIŠTIMA

ČVRSTE UMJETNIČKE VEZE S EUROPSKIM SREDIŠTIMA

23. prosinac, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

merkur fernkorn

Strani kipari i medaljeri iz fundusa Moderne galerije

Napisao: Ivan Raos

Strani kipari i medaljeri iz fundusa Moderne galerije naziv je zanimljive izložbe koja svojim nazivom samo za sebe govori što se pokazljivo predstavlja, a otvorena je u četvrtak, 18. prosinca u studiju Moderne Galerije Josip Račić u Zagrebu. Za ovu prigodu izložbu odabrano je šezdesetak reprezentativnijih djela uglednih inozemnih kipara i medaljera koji su djelovali tijekom razdoblja od 17. do 20. stoljeća, koje povezuju s Hrvatskom, a odabrale su ih autorice izložbe Đurđa Petravić i Tatijana Gareljić, muzejske savjetnice Moderne galerije.
Zapravo izložba pokazuje šezdesetak reprezentativnih djela renomiranih inozemnih kipara i medaljera ujedno pokazuje da su sva djela nastala u spomen na vojne, političke, vjerske, gospodarske, znanstvene, kulturne i ostale značajne društvene događaje i osobnosti  tijekom razdoblja od kraja 17. do polovice 20. stoljeća, ali i daje slikovito pregledan uvid u raznovrsnost i obujam Zbirke medalja i plaketa Moderne galerije.

Moderna galerija zaista je vrlo dinamičnija hrvatska muzejska ustanova koja omogućuje hrvatskoj javnosti tematskim izlaganjima svake godine doticaj pa i s djelima iz svojeg medaljerskog fundusa, koje predočavaju na posebno priređenim studijskim izložbama s akcentom na nacijinom (hrvatskom medaljerstvu). Stoga je u toj Zbirci (broji 3211 djela), najvećim dijelom hrvatskih autora – nalazi se i više od dvjesto utvrđenih  medalja, plaketa, znački, žetona, ordenja i kovanica stranih autora, uglavnom austrijskih, njemačkih, talijanskih, francuskih, mađarskih, čeških, slovačkih i slovenskih. To su radovi medaljera i kipara koji su se bavili medaljerstvom, kovničara, gravera, kovničarskih i graverskih poduzeća u nama susjednim europskim državama i državama s kojim smo kroz političku i društvenu povijest bili povezani. Stoga se u zbirci nalaze i brojna djela inozemnih autora a, odnose se na obližnje novonastale države u okruženju i ili susjedstvu, kako Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, tako Crnu Goru i Makedoniju.

FERNKORN I BILEK

Izložba Stranih  kipara i medaljera zaista pokazuje djela vrsnh stranih kipara 19. i 20. stoljeća koja su dio cjeline Zbirke hrvatskog kiparstva 19. – 21. stoljeća u Modernoj galeriji. Zbirka sadrži djela renomiranih kipara i jedne kiparice koji su svojim rođenjem i školovanjem pripadali drugim sredinama i nisu neposredno utjecali na razvoj hrvatskog kiparstva u 19. i 20. stoljeću. Predstavljeni su austrijski kipar Anton Dominik Fernkorn, češki kipari František Bilek i Karel Lidický, bugarski kipar Andrej Nikolov, švicarska kiparica Adèle d’Affry profesionalno poznata pod muškim pseudonimom Marcello, francuski kipari Claude Michel Clodion, Emile Machault i Henri Honoré Plé i dva nepoznata kipara koja pripadaju francuskoj i talijanskoj umjetnosti druge polovice 19. stoljeća. Umjetnička djela izražavaju stilske karakteristike rokokoa 18. stoljeća, pluralizam neo-izraza historicizma druge polovice 19. stoljeća, realizam, secesiju i impresionizam kao nove likovne izraze u umjetnosti na prijelazu 19. u 20. stoljeće, Rodinov utjecaj i modernističko shvaćanje forme od 40-tih godina 20. stoljeća nadalje.Tematska raznorodnost ogleda se u portretu, spomeničkoj plastici, figurama iz književnih i biblijskih izvornika i alegorijskim i mitološkim kompozicijama s antičkom tematikom. Nabava djela stranih kipara/kiparice govori o upućenosti i čvrstim vezama Zagreba s kulturnim umjetničkim središtima poput Beča, Rima, Pariza, Praga i Sofije.

U izložbenom katalogu Đurđa je Petravić kazala da vrjedna kolekcija djela stranih kipara 19. i 20. stoljeća dio je cjeline Zbirke hrvatskog kiparstva 19. – 21. stoljeća u Modernoj galeriji. Kolekcija sadrži do sad neistražena djela devet renomiranih kipara i jedne kiparice iz druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, među kojima je jedno djelo iz razdoblja rokokoa – iz druge polovice 18. stoljeća te deset djela nepoznatih kipara koja pripadaju francuskoj i talijanskoj umjetnosti druge polovice 19. stoljeća. Ovo je prvo predstavljanje zbirke stranih kipara kao cjeline, u kojoj se svojim renomeom ističu talijanski kipar Luigi Amici, austrijski kipar Anton Dominik Fernkorn, češki kipari František Bilek i Karel Lidický, bugarski kipar Andrej Nikolov, švicarska kiparica Adèle d’Affry, profesionalno poznata pod muškim pseudonimom Marcello te do sada neizlagani francuski kipari Claude Michel Clodion, Paul Emile Machault i Henri Honoré Plé.
Tijekom digitalnog arhiviranja cjelokupne Zbirke, skulpture stranih kipara/kiparice su muzeološki obrađene te smo smatrali da bi izlaganje nekoliko značajnih imena europske skulpture bilo zanimljivo stručnoj i kulturnoj javnosti. Posebnu smo pažnju posvetili izučavanju životopisa, datacijama djela, ikonografskom i ikonološkom tumačenju smisla i značenja likovnih djela, provenijenciji pojedinih umjetnina u zbirci i njihovu izvornom podrijetlu služeći se pritom različitim izvorima: katalozima izložbi, monografijama, leksikonima, inventarnim knjigama, gradivom iz pismohrane Moderne galerije i Arhiva Društva umjetnosti, likovnim prikazima, originalnim fotografijama iz zbirki muzejskih institucija, aukcijskim ponudama te oznakama na umjetninama kao što su signature, tekstovi i žigovi ljevaonica.
Uvelike je riječ je o kiparima i kiparici svjetskog glasa (iznimno poštovanim umjetnicima u svojim sredinama i u europskim okvirima) kako za njihova života tako i danas. Iako su svojim rođenjem i školovanjem pripadali drugim sredinama, u Hrvatskoj su bili poznati zahvaljujući izložbama u Zagrebu na kojima su izlagali svoje radove. Posebno smo željeli ukazati na francuske kipare koji su bili kreatori popularne i tržišno orijentirane visoke umjetnosti i čija se djela nalaze u svim značajnim kolekcijama i brojnim umjetničkim galerijama. Naša je kolekcija stranih autora heterogena, što znači da nije sustavno formirana, već da je nabava djela tekla spontano, putem narudžbi, otkupa i darova, dok za djela francuskih i talijanskih kipara, u Inventarnoj knjizi umjetnina Moderne galerije, nalazimo samo podatak da su pronađena – u podrumskom spremištu i nepoznatog su podrijetla. Zahvaljujući stoljetnom čuvanju i zaštiti, primarnoj i trajnoj zadaći muzejskih djelatnika, ona su sačuvana i sad su doživjela svoje prvo predstavljanje. Strani kipari iz zbirke nisu u neposrednoj vezi s našom sredinom, što će reći da nisu utjecali na kiparsko stvaralaštvo u Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća, već su relevantni s aspekta društveno-kulturnih kretanja, to jest ulančanosti Hrvatske u europsku likovnu scenu. Sva djela različitih provenijencija pokazuju kako jednake stilske tendencije i pripadnost vodećim umjetničkim pravcima vremena u kojemu su nastala tako i različitosti osobnog umjetničkog izraza. Njihova nabava govori o upućenosti, interesu i čvrstim vezama s kulturnim umjetničkim središtima poput Beča, Rima, Pariza, Praga i Sofije. Strani kipari sa svojim hrvatskim sudobnicima kao što su Ivan Rendić, Vatroslav Donegani, Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Valdec, Ivo Kerdić i Ivan Meštrović dijele jednake stilske tendencije. Tematska raznorodnost ogleda se u portretu, spomeničkoj plastici, figurama iz književnih i biblijskih izvornika, alegorijskim i mitološkim kompozicijama s antičkom tematikom. Djela izražavaju pluralizam neo-izraza historicizma druge polovice 19. stoljeća, realizam, simbolizam i secesiju kao nove likovne izraze u umjetnosti na prijelazu stoljeća, rodinovske utjecaje te modernističko shvaćanje forme od 40-ih godina 20. stoljeća nadalje.

ZNAČAJNE IZLOŽBE STRANIH UMJETNIKA

U doba nastanka djela stranih autora iz fundusa Moderne galerije u srednjoj Europi, kojoj Hrvatska pripada, središta likovnih događanja i pravaca u umjetnosti su Beč, Budimpešta i München. Od 1891., kada Izidor Kršnjavi dolazi na mjesto predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu, opće kulturne prilike u Hrvatskoj su se poboljšale i mladim je hrvatskim kiparima takozvane “zagrebačke škole” omogućeno studiranje na münchenskoj Akademiji kod istaknutih profesora, usavršavanje u Beču, Budimpešti, Veneciji i Firenci. Vrijedno je reći da se prvi hrvatski akademski školovani kipar Ivan Rendić usavršavao u Veneciji i u atelijeru cijenjenog talijanskog kipara verističkog izražaja Giovannija Duprea u Firenci, Robert Frangeš Mihanović u Beču i u atelijeru Augusta Rodina u Parizu, Rudolf Valdec na münchenskoj Akademiji. Mihanović i Valdec kao nositelji stilskih i tematskih moderniteta u kiparstvu postavili su temelje razvitka hrvatskog
kiparstva u sada “za umjetnost znatno otvorenijoj građanskoj društvenoj sredini”.
Sve u svemu u Zagrebu kao središtu kulture održavaju se značajne izložbe na kojima sudjeluju strani umjetnici, dok hrvatski redovito i često gostuju na izložbama diljem Europe. Sve to govori o međunarodnom proticanju znanja i vještina, međunarodnoj kulturnoj suradnji i likovnim intencijama zajedničkim svim europskim kulturnim središtima. Društvo umjetnosti redovito priređuje izložbe domaćih umjetnika, a članovi Društva hrvatskih umjetnika pokazuju živ interes za nove pravce i likovna strujama te redovito izlažu u Zagrebu i drugim europskim kulturnim središtima. Uz priznate i istaknute hrvatske kipare Rendića, Frangeša Mihanovića i Valdeca, koji redovito izlažu u Zagrebu i inozemstvu, na „Milenijskoj izložbi“ u Budimpešti 1896. pod punim nazivom „Kraljevina Hrvatska i Slavonija na tisućgodišnjoj zem. izložbi Kraljevine Ugarske“, u skupini I. „Umjetnost i vještine (Slikarstvo i kiparstvo)“, likovna publika se
susrela i s novim kiparskim imenima, školovanim u europskim kulturnim centrima
Autorica izložbe Đurđa Petravić (muzejska savjetnica i autorica izložbe i tematske cjeline Strani kipari iz fundusa Moderne galerije) posebno ističe značenje reljefa u drvu “Isus i Marija Magdalena” češkog simbolističkog kipara Františeka Bileka za povijest osnutka Moderne galerije, jer taj reljef jedan je od tri djela s kojima je u proljeće 1905. osnovna Moderna galerija (fundus), a kasnije stalni postav. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.