BRANŠIZACIJA ILI NOVA IDEJA STRANIH BANKARA ZA PLJAČKU HRVATA

BRANŠIZACIJA ILI NOVA IDEJA STRANIH BANKARA ZA PLJAČKU HRVATA

17. veljače, 2016.

1411643770987
Pod izgovorom komplicirane birokracije, inozemne banke žele „pojednostaviti“ bankarsko poslovanje u Hrvatskoj, te zaobići praktično HNB i sve hrvatske zakone. Drugim riječima, što god budu ponudili da prevare Hrvate, a oni budu prihvatili neće se moći žaliti hrvatskom sudištu

Napisao: Tihomir Janiček/ Kanada

Nakon uspostave RH, a posebice nakon uvođenja Kune kao hrvatske nacionalne valute, hrvatska javnost bila je oduševljena vlastitom valutom. Mlađi naraštaji niti ne znaju sa kakvim i koliko silnim zanosom su Hrvati gledali na svoje banke i valutu. Duboko se vjerovalo kako smo mi Hrvati drugačiji i naša valuta i naše banke biti će poštene, a ne kao one iz prijašnje države u kojoj je sve bilo prijevara i krađa.

Zaduživanje Hrvatske

Nažalost, hrvatska stvarnost nije bila takva. Pojavili su se razni „bankari“, ali sa sumnjivom prošloću. HNB kao kao glavna novčarska institiucija nije ni onda, baš kao ni danas radila svoj posao, a to je bila kontrola svih novčarskih tijekova u zemlji. Kada je prestala sva ratna turbulencija, negdje 2000. godina, koja je po svemu bila prekretna godina, Hrvatska se konačno počela suočavati s vlastitom naivnošću.
U spoznaji vlastite ne sposobnosti, hrvatski vlastodršci su se od te 2000 godine u potpunosti predali na milost i ne milost „euroatlantskim integracijama”! Tako je i cjelokupni novčarsko kreditni sustav postao tek puki prirepak eura, kao nove i ne viđene valute! Jurišalo se od te 2000. godine u vanjsko zaduživanje nesmiljenom žestinom. Zaduživalo se za sve i svašta, nije bilo bitno!
Krediti su bili namijenjeni poticanju potrošnje bilo koje vrste, a bilo je važno samo trošiti, baš kao u svakoj razvijenoj potrošačkoj naciji u kapitalizmu. Je li se samo preprodavala uvozna roba ili se dosta nešto pokušalo proizvoditi, vlastodršcima je bilo nebitno! Moglo se jurišati u vanjsko zaduženje, jer je dr. Tuđman, državu je ostavio sa doista svega 10 milijardi dolara vanjskog duga, a od toga je 5 milijardi dolara naslijeđeno od komunističke države!
Kao nisko zaduženu državu, Račanova i Sanaderova vlast su se zaduživale, a da nisu pitali za što se zadužuju i po kojim uvjetima. Račan nije imao znanja pokrenuti gospodarstvo, pa je nasumce uzimao kredite. Sanader je imao posve lopovske nakane, ali ih je skrivao u njegovoj „petoj brzini“,  jurnjave u „euroatlanske integracije“! Svi, baš svi su podržavali tu „petu brzinu“! Čak SDP sa Milanovićem je tu politiku podržao, a danas je završio „kao oni koji idu prebrzo, a nemaju dobre gume“!
Od te 2000. godine, Hrvati su sve više vjerovali u euro i sve više izbjegavali kunu! Kreditni zanos u koji se ušla nacija, nije prestajao! HNB je bio izgubljen kao i sada, pa nije ništa činio, ali doslovce NIŠTA!

Raifaisen kreditne zadruge

Raiffaisen banka je došla i svojim kreditnim zadrugama. Nudili su tzv. založbene kredite, ili kako se još kaže lombardne kredite. Založi se kuća, uzme se kredit i fino otplaćuje, ali ako se ima od čega. Ako se nema, e tu nastaje problem! Danas je hrvatsko pravosuđe zasuto tužbama vezanim za odobrene kredite od Raiffaisen kreditnih zadruga! HNB je i tom prigodom bila izgubljena, baš kako je bila i sa „švicarcem“!
No, nakon masovnog financijskog posrnuća nacije, vlada Zorana Milanovića prihvatila je prijedlog HSP-a, a koji sam osobno predložio još u siječnju 2015. i konvertirala sve odobrene kredite sa tečajnom klauzulom prema franku na tečajnu klauzulu prema euru u listopadu 2015. godine!
Nacija se probudila i prestala slijepo vjerovati kako je baš sve što stiže iz EU dobro i korisno Hrvatskoj i svim Hrvatima! Uslijedile su prepirke sa bankarima, mnoštvo sudskih procesa, ali u suštini bankari su izgubili bitku.
Nacija je konačno prihvatila kako razvijene članice EU uvijek čine one financijske poteze koji su njima korisni!
Izmakle su inozemnim bankama beskonačno rastuće otplate kredita vezanih za tečaj franaka! Izmaklo im je bogaćenje uz pomoć „trakalice“ zvana valutna klauzula prema franku. HNB i guverner Vujčić pojavili su se doslovce ne želeći i nesvjesno u ulozi čuvara novčarske stabilnosti Hrvatske! Nisu stali niti na stranu bankara, niti na stranu dužnika iz „Franka“, ali ta šutnja bila je dostatna da banke ne iziđu kao pobjednici.
Dolaskom Oreškovića na vlast, odmah je premijer morao brže bolje na „sanjkanje“ u Kitzbuhel, gdje su mu se „izjadali“ novčarski vrhovnici EU, oko ne poslušnosti Hrvatske vezano za kredite odobrene s tečajnom klauzulom prema Franku. Njihove krokodilske suze nisu baš takle premijera Oreškovića. Dakle, bile su uzaludno prolijevane.

Branšizacija i pad povjerenja

No, sada se došlo do nove ideje. Nešto kao u SAD, kada je učinjena čuvena „deregulacija“ bankovnog sustava! Svi su mogli dobiti kredite, ma kakve god su poželjeti mogli! Svi su kupovali sve, ama baš sve! Potražnja za nekretninama bila rastuća iz godine u godinu za po 20% ili 30% godišnje! No, nakon toga došao je SLOM! Središnja banka SAD poznata kao „federalne rezerve“ nije reagirala na vrijeme i novčarski slom je bio neizbježan!
Dakle, ta nova ideja koja dolazi iz EU je „branšizacija“, ali je u suštini „deja vu”! Pod izgovorom komplicirane birokracije, inozemne banke žele „pojednostaviti“ bankarsko poslovanje u Hrvatskoj, te zaobići praktično HNB i sve hrvatske zakone. Drugim riječima, što god budu ponudili da prevare Hrvate, a oni budu prihvatili neće se moći žaliti hrvatskom sudištu. Zato, jer poslovanje inozemnih banaka u Hrvatskoj biti će po zakonima država iz koje te banke potječu, a ne po hrvatskim zakonima!
BKS banka iz Rijeke upravo treba biti i „pojednostavljena“ i „okrupnjena“ u svom poslovanju u Hrvatskoj sa tom „branšizacijom“! BKS treba „probiti led“ i onda će sve biti puno lakše.
No, inozemni bankari nisu svjesni razine pada povjerenja u njih od strane Hrvata. Prava najezda potražnje za „kunskim kreditima“ odigrava se u Hrvatskoj. Nikakova „branšizacija“ neće pomoći više ni jednoj inozemnoj banci u Hrvatskoj. Međutim, ostaje pitanje kako će na sve to reagirati HNB?
Vujčić je do sada propustio baš sve „vlakove“ za ponašanje poput odgovornog guvernera. Sada ima priliku iskupiti se barem djelomice i ne biti guverner banana republike, te ne dopustiti nikakvu „branšizaciju“ banaka u Hrvatskoj. No, bude li guverner Vujčić dopustio „branšizaciju“, onda je doista „banana“ od guvernera!T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. almdudler
    #1 almdudler 17 veljače, 2016, 21:11

    BKS banka… Jel to omiljena banka Hrvoja Šarinića?

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code