BANKE ZLORABE SVOJU MOĆ I NE PONAŠAJU SE PO STANDARDIMA KOJI VLADAJU U VEĆINI ČLANICA EU

BANKE ZLORABE SVOJU MOĆ I NE PONAŠAJU SE PO STANDARDIMA KOJI VLADAJU U VEĆINI ČLANICA EU

11. rujan, 2015.
Print Friendly, PDF & Email

Prosvjed udruge Franak
Izjava HHO-a o kreditima u švicarskim francima

Za Hrvatski helsinški odbor: Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik

Od trenutka kada su u javnost izbili problemi vezani uz kamate bankovnih kredita hrvatskih građana koji su vezani uz konvertibilne valute, a posebno u švicarskim francima, Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava (IO HHO) prati i analizira taj problem sa stajališta ljudskih prava.
Od tada, pa do danas, svakodnevno su nam se za pomoć obraćali građani, udruge, gospodarstvenici i zaposlenici, žaleći se na povrede njihovih temeljnih ljudskih prava. U proljeće 2015., primili smo i predstavnike Udruge „Franak“ koja se zalaže za prava 60 tisuća građana, tvrdeći da su zbog kredita (najviše stambenih) u švicarskim francima došli u „dužničko ropstvo.“
Bez namjere da arbitriramo u sporovima između banaka i građana koji su ušli u ugovorne poslovne odnose, moramo izraziti svoju zabrinutost zbog činjenice da se najmanje 300 tisuća građana našlo u situaciji koju se i u hrvatskoj javnosti počelo kolokvijalno nazivati „dužničko ropstvo“.
Svjesni smo činjenice da svaki posao, pa i posao između banaka i građana, nosi stanoviti poslovni rizik, te da su građani toga morali biti svjesni kada su uzimali kredite. Svjesni smo i činjenice da su pojedinci upozoravali građane na rizik podizanja kredita u švicarskim francima.

Demokratska i socijalna država

Međutim, činjenica je da su krediti podizani u potpuno drugačijim društvenim, financijskim i gospodarskim prilikama, te da je prvenstveno promjena kompletne društvene, političke i socijalne situacije, mnoge građane dovela u bezizlaznu situaciju. Svjedoci smo tragičnih slučajeva da građani, zbog nemogućnosti da vraćanjem kredita omoguće svojim obiteljima normalan život, na sebe dižu ruku. Pad zaposlenosti, porast broja ovrha na nekretninama, samo su neki od pokazatelja onoga što se događa u Hrvatskoj vezano uz kredite, te među ljudima stvaraju osjećaj nemoći, beznađa i očaja.
Prema Ustavu, Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. O tome moraju voditi računa svi čimbenici hrvatskog društva, a osobito izvršna i zakonodavna vlast, tj. svaka Vlada i svaki saziv Sabora, a također i banke.
Legitimno je pravo banaka da štite svoje poslovne interese, pa i profit koji ostvaruju iz odobravanja kredita. No, još je legitimnije pravo i dužnost Vlade i Sabora da zaštiti građane od svake pretjerane gramzljivosti i bešćutnosti banaka, pri čemu bi posebnu ulogu trebala imati Hrvatska narodna banka.
Na Vladama i sazivima Sabora, a pogotovo na sadašnjoj Vladi i sazivu Sabora, leži velika odgovornost zbog propusta da zaštite građane na način na koji su to učinile neke druge članice Europske unije, kao i da se uvjeti kreditnog poslovanja banaka u Hrvatskoj usklade s uvjetima u kojima posluju njihovi vlasnici-strane bankarske kuće u matičnim državama.
Smatramo da Hrvatska ne može vječno biti posttranzicijsko društvo u kojem će banke djelovati i ponašati se po modelu poslovanja karakterističnim za predtranzicijska i tranzicijska društva.
Bez snažnih zakonskih i pravnih mehanizama za sprovođenje u djelo sudskih odluka, Hrvatska ne može funkcionirati kao pravna država, a sudske odluke gube na snazi. Napominjemo, da je u javnosti već poznato da neke banke uopće ne reagiraju i ne provode u djelo presude sudova po privatnim tužbama građana, a koje su izrečene u korist građana.
Točno je da rsprava o ovoj materiji, u ovom slučaju o odnosu banaka i konzumenata njihovih kredita sa stanovišta ljudskih prava ulazi u sfere privatnog prava. No, smatramo da zaštita ljudskih prava unutar međunarodnog i nacionalnih prava vrijedi za to područje jer je moć moguće zlorabiti, i ljudska prava povrijediti i kada su stranke u pravnom odnosu privatne osobe. U tom kontekstu obraćanje banaka institucijama Europske unije i drugim državama članicama EU smatramo promašenim te podržavamo nastojanje hrvatskih vlasti i oporbe da preuzme primarnu odgovornost za zaštitu ljudskih prava na tom području.

EU standardi

Pokušaji interveniranja pojedinih dužnosnika iz nekih država unutar EU, grubo je uplitanje u unutarnje stvari jedne članice. Svjesni smo činjenice da banke koje djeluju u Hrvatskoj traže intervenciju država u kojima se nalaze sjedišta njihovih matičnih banaka. Ali, ako su već te zemlje članice EU, toliko zainteresirane za funkcioniranje njihovih banaka u RH, bilo bi dobro da se pobrinu da te banke, pogotovo kad su u pitanju krediti, djeluju po standardima koji vrijede u većini država članica EU.
IO HHO-a izražava zadovoljstvo što su Vlada i oporba postigle određeni stupanj suglasnosti u pogledu Vladina prijedloga zakonskog rješenja vezanog uz kredite u švicarskim francima. Smatramo, međutim, da bi Sabor trebao donijeti precizan i pravno utemeljen zakon, koji neće ostavljati dojam da je posrijedi tek puki predizborni manevar ili trik. Takvo što moguće je izbjeći samo donošenjem cjelovitog zakona koji bi jasno i precizno uskladio poslovanje banaka u Hrvatskoj s pravnom stečevinom i poslovanjem banaka u drugim državama članicama EU, te propisao zaštitne mehanizme za njegovu provedbu.
Pritom ističemo da donošenje zakona bez precizno utvrđenih i efikasnih mehanizama za njihovu primjenu predstavlja samo mrtvo slovo na papiru.T

4 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.