ALKA JE ŽIVI SPOMENIK

ALKA JE ŽIVI SPOMENIK

17. svibnja, 2015.

DPP_0001

Znanstveni skup u Zagrebu i Sinju

Napisao: Ivan Raos

Povodom 300. obljetnice Sinjske alke, obrane Sinja i Cetinjske krajine od Osmanlija 1715. u utorak 12. svibnja 2015. u palači HAZU na Zrinjevcu u Zagrebu održan je prvi dio međunarodnog znanstvenog skupa na temu 300. obljetnice slavne obrane Sinja, a koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Doseljenje naroda iz Rame

Međunarodni znanstveni skup otvorio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić naglasivši da je Akademija najprimjerenije mjesto za proslavu 300. obljetnice obrane Sinja i Sinjske alke, budući da se radi o jednoj od temeljnih hrvatskih institucija čija je zadaća uz ostalo čuvanje i izgradnja nacijinog hrvatskog identiteta i doprinos jedinstvu nacije. “Mi Hrvati možemo biti sretni i ponosni što imamo ovakvu manifestaciju koja spaja naciju. Alka je jedan fenomen. Nepoznato je i u Hrvatskoj i izvan nje da se na ovakav način slavi vojna pobjeda i to u jednom siromašnom ambijentu. To je na neki način simbolički i povijest hrvatskog naroda. Alka se trčala u razdobljima od Mletačke Republike do slobodne Hrvatske i u svojoj se biti nije mijenjala.“ Ipak „Alka je živi spomenik, najprije je bila lokalna sinjska i cetinska, zatim hrvatske nacije a, potom je postala i međuradna kao dio Svjetske baštine UNESCO-a”, kazao je akademik Kusić, podsjetivši na događaje koji su prethodili Alki, od doseljenja stanovnika iz Rame u Sinj 1687. do pobjede nad Osmanlijama 1715. “Kolektivna patnja i kolektivna pobjeda dva su elementa koji dominiraju u ovom fenomenu”, kazao je akademik Kusić, istaknuvši štovanje Gospe Sinjske kao neodvojivog dijela Alke koje je, zahvaljujući franjevcima, snažno utjecalo na identitet ljudi sinjskog kraja. Akademik Kusić zahvalio je i Hrvatskoj radioteleviziji koja je izravnim prjenosima Sinjske alke dala doprinos njezinoj popularizaciji u cijeloj Hrvatskoj.

Sinjska alka jedan je od simbola hrvatske nacije

Bitište Sinjske alke kao jednog od nacijinih simbola u svom pozdravnom govoru naglasio je predsjednik Viteškog alkarskog društva dr. Stipe Jukić. Nakon kojeg je gvardijan franjevačkog samostana u Sinju fra Petar Klapež govorio o štovanju Gospe Sinjske i zahvalio HAZU jer pokroviteljstvom nad ovim međunarodnim znanstvenim skupom promiče duhovne i kulturne vrjednote hrvatskog naroda.

O onodobnici i zbivanjima koja su se događala u Sinjskoj krajini na prjelazu 17. i 18. stoljeća, poglavito o oslobodilačkikim ratovima protiv Osmanlija govorio je argumentirano akademik Nikša Stančić. Nakon kojeg je književnik akademik Ivan Aralica govorio o svoja tri romana koji su uvelike u svezi sa slikom Gospe Sinjske i Alkom ali i Sinjskom krajinom: Put bez sna, Duše robova i Psi u trgovištu. Makar baš sva tri romana obrađuju povijesnu tematiku međutim književnik je povjesnu građu rabio kao podlogu za svoje parabole i poruke, među kojima je i ona da se bilo koje zajedništvo pa i nacijino, ne može graditi na mržnji, već na ljubavi, kako prema unutra, tako i prema van, istakao je ugledniji hrvatski književnik akadmik Ivan Aralica.

Izlaganje na temu Obrana Sinja 1715. prema izvještajima Mletačke nuncijature održao je doc. dr. sc. Josip Vrandečić koji je istaknuo da izvješća koja je Svetoj Stolici slao papinski nuncij u Veneciji Alessandro Aldobrandini pružaju neposredan uvid u onodobna ratna događanja tijekom mletačko-osmanskog Malog rata (1715. – 1718.) na sinjskom području. “Na osnovu Aldobrandinijevih izvješća Rimu moguće je detaljno rekonstruirati čitavu osmansku kampanju, posebno napad na Otok i Sinjsku tvrđavu”, kazao je Vrandečić.

O najstarijem izvješću o opsadi Sinja 1715. koji je pronađen u Veneciji u ožujku ove godine govorili su dr. sc. Marko Rimac i doc. dr. sc. Josip Dukić. Onodobno izvješće sinjski je providur Zorzi Balbi poslao generalnom providuru Dalmacije i Albanije Angelu Emu, a njegovim otkrićem razjašnjavaju se neke nedovoljno poznate pojedinosti u svezi opsade Sinja.

Gospa Sinjska i Alka u komunističkom razdoblju

Sveučilišni nastavnik Miroslav Akmadža izlagao je o temi Gospa Sinjska i Alka u komunističkom razdoblju i istaknuo da je štovanje Gospe Sinjske u to doba bilo ne samo izraz pobožnosti,već i prilika da se pokaže snaga vjere i Katoličke crkve te izrazi hrvatski nacionalni identitet.

U glazbenom dijelu programa nastupio je Muški zbor Hrvatske radiotelevizije koji je izveo Koledu za muški zbor i komorni ansambl Jakova Gotovca

Na Znanstvenom skupu premijerno je prikazan dokumentarni film Mirna ruka i srida pada! redatelja Đure Gavrana (produkcija Hrvatske radiotelevizije, 2014.), kao i isječak iz dokumentarnog filma Stella maris Dalmacije I. autorice dr. sc. Hrvojke Mihanović Salopek.

Drugi dio međunarodnog znanstvenog skupa o 300. obljetnici slavne obrane Sinja nastavit će se održavati u Sinju od 14. do 17. svibnja.T

8 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code