ALIKVOT

ALIKVOT

13. rujan, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

Alikvot Jasna Horvat

 

Novi roman Jasne Horvat

Napisao: Ivan Raos

Fotografija:www.oskultura.com

U uvodniku ovog književno inovativnog teksta, danas ovjerene književnice, teoretičarice kulture i sveučilišne nastavnice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, čitatelj se ponajprije upućuje u značenje samog naslova. Autorica čitatelja, dakle, izvješćuje kako je „alikvot (latinski – aliquoties) poznati dio nekog većeg broja u kojemu je ovaj, poznati dio, sadržan bez ostatka. Tako je broj 3 alikvot broja 9, broja 15, broja 21 i, primjerice, broja 27, a broj 5 alikvot je broja 10, 15, 25 i ostalih brojeva djeljivih s brojem 5. Suprotnost alikvotu naziva se alikvant i predstavlja one brojeve kojima određeni broj nije djeljiv.“ Upravo kako je i najavljeno, u romanu Alikvot svukud se susreće osnovno svojstvo alikvota – dijeljenje bez ostatka, kako u svim dimenzijama teksta tako i u oblikovanju njegovih likova.

Svatko tko pročita ovakav uvodnik postavit će si pitanje: tko/što je podijeljen(o) i kakav je rezultat dijeljenja? Najkraće rečeno (podijeljena su poglavlja), jednim ili više epiloga tako da svako poglavlje može završiti onim epilogom koji je rezultat „dijeljenja bez ostatka“. Ali jednako tako – „bez ostatka“ – dijele se i glavni junaci: Melek Jaša Dubrovčanin (glavni junak povijesne radnje) i Dane Puljiz (naš sudobnik i osoba koja u Melek Jaši Duborvčaninu prepoznaje svoju prasliku). Kao i u drugim tekstovima ove autorice, povijesna je radnja zasnovana na pomnom višegodišnjem istraživanju.

JAŠA DUBROVČANIN U INDIJI

Ovaj put, ishodišno nadahnuće Jasna je Horvat pronašla u studiji Vladimira Mažuranića, oca Ivane Brlić Mažuranić. Taj polazišni tekst Vladimira Mažuranića naslovljen je: Melek Jaša Dubrovčanin u Indiji, godine 1480.-1528. (i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća), a objavljen u Zborniku Kralja Tomislava 1925. godine. Za pretpostaviti je kako je upravo ovu studiju upotrjebila i Ivana Brlić Mažuranić gradeći svoj roman Jaša Dalmatin, potkraj Gudžerata. Javnosti je također poznato kako je ovaj roman Ivane Brlić Mažuranić ostao nedovršen pa je na taj način i kulturna javnost ostala uskraćena za doznavanje cjelovita životopisa Jaše Dalmatina – potkralja Gudžerata i čuvena neimara. Naime, Jaša Dalmatin izgradio je u Indiji luku Diu (grad i luku) po uzoru na svoj rodni Dubrovnik. Opisima čežnje za rodnim gradom, Jasna je Horvat još jednom povezala Hrvatsku s udaljenim krajevima svijeta. U svom prethodnom romanu Vilikon, promotor hrvatske kulture bio je Marko Polo, a u ovom zadnjem, tu je ulogu namijenila Jaši Dalmatinu. Hrvatska kultura Alikvotom Jasne Horvat tako je još jednom dobila višestruko značan tekst: izim književnog doprinosa čuvenog po osebujnim strukturama, Alikvot Jasne Horvat oživljuje cijeli niz relevantih povjesnih osoba, a među njima Jašu Dalmatina, ali i Ivanu Brlić Mažuranić i njezina oca – pravnika i povjesničara – Vladimira Mažuranića.

O AUTORICI

Jasna Horvat (1966.), hrvatska književnica, teoretičarica kulture i svučilišna nastavnica Ekonomskom fakultetu u Osijeku (1966.) zaista je jedinstveno književno ime u hrvatskoj književnosti (izrazite subjektivne sklonosti književnom eksperimentu), u izrazu iskazuje originalnost književnog raspravljanja, rječitošću značlački se vješto izržava a književnom uvjerljivošću vješto opisuje temu i dočaravajući dojmljivu zanimljivost uz sveprimjetnu znanstvenu i tržišnu recepciju. Možemo kazati da su njezini romani zapravo djela od iznimnog, kako hrvatskog tako i europskog književnog značaja, tj. ukoričene riznice prožete povjesnicom i ovodobnicom znanstveno argumentirane prihvatljivo i zanimljivo napisane… Bitne su jer naveliko obogaćuju i hrvatski i europski identitet kulture, pa i s tog razloga jer s više razina baš svaki Horvatičin roman zaista je poseban – jer uvelike unosi u ovodobnu hrvatsku (književnu) kulturu primjetan književni novum. Nakon što krtitika teorijski izvidno i znanstveno propita njezine romane za koje uglavnom iznose samo hvalospjeve, a učenicima, studentima i publici svih generacija su vrlo prihvatljivi (baš kao kavi priručni leksikoni) jer obogaćuju hrvatsku književnost i, kao takvi ostaju u hrvatskoj baštini (pokazljivi) kao poseban književničin književni izraz.

Književnica Jasna Hrovat u ovodbnici je među najuglednijm i dinamičnijm hrvatskim književnim imenima, autorica je zapaženijih u Hrvatskoj (književnih uspješnica), istodobno je teoretičarica kulture, a ujedno je redovita sveučilišna nastavnica kvantitativne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Dobitnica je dojmljivo prestižne nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine i, Pečata grada Osijeka za doprinose u književnosti i populariziranje kulture 2011. godine. Do sad je objavila više ukoričenih naslova među kojima se izdvajaju romani Az (2009.), Bizarij (2009.), Auron (2011.), Vilikon (2012.) i Alikvot (2014.).

Pojačano zanimanje književne kritike za tekstove Jasne Horvat zbivalo se nakon objavljivanja njezinih prvih romana (Az, Naklada Ljevak, 2009.; Bizarij, Naklada Ljevak, 2009. i Krijesnici, Algoritam, 2009.). Književna teorija u ovim i ostalim romanima Jasne Horvat (Auron, Naklada Ljevak, 2011., Vilikon, Naklada Ljevak, 2012. i Alikvot, Algoritam, 2014.) prepoznaje utjecaj OULIPO-vaca – skupine uglavnom francuskih književnika (i matematičara) okupljenih pod imenom Oulipo (Ouvroir de littérature potentielle – Radionica potencijalne književnosti). Riječ je o propitivanju književnosti kroz postavljanje različitih ograničenja najčešće matematičke prirode ugrađenih u sve odrednice teksta – u Azu je ograničenje glagoljički sustav pismena, u Bizariju ga predstavljaju vezničke riječi koje pojašnjavanju načine na koji se likovi vežu uz grad Osijek, u Auronu je to kod ljepote izražen kroz elemente Fibonaccijeva niza, u Vilikonu je čitatelju ponuđeno čitanje teksta slijedom magičnog kvadrata broja dvanaest, a u Alikvotu (romanu višestrukih završetaka) pravi su završetci oni kojima se numeracija poglavlja može podijeliti bez ostatka.

Književno djelovanje Jasne Horvat, uz propitivanje književnih potencijala, odlikuje i obilato navođenje baštinskih sadržaja. Sve su to romani-studije koji u sebi ujedinjuju znanost i umjetnost, satkane (donekle matematičkom) logikom estetike u etici, a pouzdano sadržjnošću cjelovito (ozbiljenošću) govore vještim autoričnim raspoznajnim književničinim jezikom isprepletenim između znanosti i umjetnosti i na taj način prinose promidžbi hrvatske kulturne baštine na jedinstven i originalan način.

Objavljenje knjige:

Alikvot, Algoritam, Zagreb, 2014.

Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.

Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.

Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.

Auron, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.

Az, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. (nagrada HAZU za 2010. godinu)

Bizarij, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.

Krijesnici, Algoritam, Zagreb, 2009.

Pismo u pismu (suautorstvo s Irenom Vrkljan), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.

Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, 2005., ilustracije Pika Vončina (posebna pohvala 2006. u Katalogu odabranih naslova dječje literature)

Izgubljena vila, Matica hrvatska, Osijek, 2002.

Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.T

8 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Mia
    #1 Mia 17 rujan, 2014, 08:25

    Ante, Alikvot je moguce nabaviti u zagrebackim knjizarama, koliko se moze zakljuciti rijec je o pregledno sastavljenom i vjesto napisanim knjizevnom djelu. Ipak nije jasno zasto toliko kostaju sva knjizevna djela u Hrvatskoj. O romanu i autorici moze se kazati sve samo najbolje.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. ŠIME
    #2 ŠIME 15 rujan, 2014, 08:30

    Romani najbolje govore sami za sebe pogotovo kad se govori o najuglednijoj u ovom trenutku hrvatskoj književnici Jasni Horvat, zato jer su njezini romani vidljiviji među mnoštvom objavljenih u Lijepoj našoj, a vidljivi su kao ponajbolja književna djela objavljena zadnjih desetak godina. Roman ALIKVOT sigurno je još inspirativnije i inovativnije djelo književnice Horvat, kojeg tek moram nabaviti i pročitati. Činjenice govore da je Jasna Horvat vrlo zanimljiva i sposobna moguće i najkreativnija žena i najuvjerljivije književnno ime ovog trena u Hrvatskoj.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Ante
    #3 Ante 14 rujan, 2014, 12:34

    zanima me ovaj roman i čestitam

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.