ADVETINSKI KONCERT ZBOROVA MLADIH

ADVETINSKI KONCERT ZBOROVA MLADIH

13. prosinac, 2015.
Print Friendly, PDF & Email

Advetinski koncert maladih u sisku-15
Nastupili su: zbor mladih sisačke katedralne župe „Križ ljubavi“, zbor mladih župe bl. Alojzija Stepinca iz Budaševa „Glasnici radosti“, zbor mladih sisačke župe Pohoda BDM „Susret“, zbor mladih petrinjske župe sv. Lovre „Svitanje“, zbor mladih kutinske župe sv. Marije Snježne „Madonna Nives“, zbor mladih župe Uznesenja BDM iz Kloštar Ivanića „Božje djelo“, zbor mladih župe sv. Antuna Padovanskog iz Volodera „Antunova Srca“, Zbor mladih župe sv. Kvirina, bend članova Marijine legije iz Petrinje „Kraljica od Sabe“ i Zbor mladih župe sv. Marije Magdalene iz Sunje

Napisao: Stjepan Vego

Tradicionalni trinaesti Adventski koncert zborova mladih s područja Sisačke biskupije, u organizaciji Ureda za pastoral mladih i župe sv. Kvirina, održan je u subotu 12. prosinca u bazilici Sv. Kvirina u Sisku.
Pod geslom „Ovo sigurno znam: Bog je za mene!“ devet zborova i jedan bend, s preko 300 članova, iz svih dijelova Biskupije okupilo se i ove godine kako bi zajednički slavili Boga, a tom prigodom izveli su tradicionalne adventske pjesme s mladenačkim aranžmanima, te suvremene duhovne pjesme od kojih su neke i autorske.

Humanitarni koncert

U prepunoj bazilici koncertu su nazočili rektor katedrale mons. Zdravko Novak, povjerenik za pastoral mladih Biskupije vlč. Mato Malekinšić i brojni svećenici.
Nastupili su: zbor mladih sisačke katedralne župe „Križ ljubavi“, zbor mladih župe bl. Alojzija Stepinca iz Budaševa „Glasnici radosti“, zbor mladih sisačke župe Pohoda BDM „Susret“, zbor mladih petrinjske župe sv. Lovre „Svitanje“, zbor mladih kutinske župe sv. Marije Snježne „Madonna Nives“, zbor mladih župe Uznesenja BDM iz Kloštar Ivanića „Božje djelo“, zbor mladih župe sv. Antuna Padovanskog iz Volodera „Antunova Srca“, Zbor mladih župe sv. Kvirina, bend članova Marijine legije iz Petrinje „Kraljica od Sabe“ i Zbor mladih župe sv. Marije Magdalene iz Sunje. Na kraju koncerta zajednički sa svim sudionicima zapjevao je Zbor mladih Sisačke biskupije.
Kao i do sada, i ovogodišnji koncert bio je humanitarnog karaktera, a prikupljeni dobrovoljni prilozi darovani su Biskupijskoj zakladi „Fra Bonifacije Ivan Pavletić“.

Crkva naručiteljica i čuvarica umjetničkih djela

Predavanje „Pastoralna uloga crkvenih muzeja. Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije na putu obnove.“ održao je, u četvrtak 10. prosinca u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić.
Predavanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić, kancelar Biskupije mons. Marko Cvitkušić i ravnateljica Dijecezanskog muzeja Biskupije gđa Spomenka Jurić koja je na početku i pozdravila sve okupljene.
Na početku predavanja mons. Pintarić je istaknuo da je Katolička Crkva u svoje dvije tisuće godina bila ne samo naručiteljica najznačajnijih umjetničkih djela, već i njihova brižna čuvarica. Govoreći o pastoralnoj ulozi crkvenih muzeja predavač se prije svega osvrnuo na okružnicu Papinskog povjerenstva za crkvena kulturna dobra objavljenu u Vatikanu 2001. godine, a kojom se željelo pružiti doprinos djelovanju Crkve posredstvom kulturnih dobara s ciljem poticanja humanizma u pogledu nove evangelizacije. „Papinsko povjerenstvo, naime, ima prvenstveno zadaću truditi se da čitav Božji narod i poglavito oni koji se bave crkvenom kulturnom baštinom, laici i kler, prepoznaju važnost uključivanja goleme povijesno-umjetničke crkvene baštine u pastoralno područje“, rekao je predavač te dodao kako su crkveni muzej i sve njegove aktivnosti duboko povezane sa životom Crkve jer na vidljiv način svjedoče o putu što ga je kroz stoljeća prošla Crkva u svom bogoslužju, katehezi, kulturi i karitasu. „Crkveni muzej je i mjesto koje ne samo da svjedoči o ljudskom geniju, nego isto tako pruža uvid u razvoj kulturnog i vjerskog života kao jamstvo njegove opstojnosti u sadašnjem trenutku. Zato se ne smije shvaćati u apsolutnom smislu kao stvarnost odijeljenu od drugih pastoralnih aktivnosti, već ga treba promatrati kao sastavni dio svekolikog crkvenog života i povijesno umjetničke baštine pojedinog naroda i kulture“.

Kršćanski muzej

U nastavku predavač je podsjetio kako je došlo do osnivanja Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije te istaknuo kako briga i očuvanje kulturnih dobara i sakralne baštine ima u Katoličkoj Crkvi kod Hrvata dugu tradiciju. „Početkom 20. stoljeća pojavila se u svijetu i kod nas pojačana skrb za čuvanje kulturne baštine. Tajnik Društva „Umjetnost“ u Zagrebu dr. Ivan Bojničić predlagao je još 1885. godine osnivanje crkvenog muzeja i isticao potrebu prepoznavanja crkvene umjetnosti kao i čuvanja crkvenih spomenika kulture u zbirkama pojedinih biskupija dok bi se u Zagrebu kao središtu metropolije osnovao „Kršćanski muzej“ u kojem bi se čuvala umjetnička djela hrvatske crkvene baštine. Potrebu da se sačuva i u javnosti dolično prezentira hrvatska kulturna baština posebice je istaknuo Prvi hrvatski katolički sastanak u Zagrebu, održan 3., 4. i 5. rujna 1900. godine na kojem su utjecajni katolički klerici i laici razmišljali kako bi se, po primjeru iz raznih europskih zemalja, ujedinjeni angažirali u obrani vjere i Katoličke Crkve“, ustvrdio je mons. Pintarić i dodao kako je Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije 1939. godine osnovao nadbiskup Alojzije Stepinac, prvi i doživotni ravnatelj bio je dr. Kamilo Dočkal, za javnost je otvoren 1942. godine. „Od osnutka do 1942. godine Dočkal je marljivo skupljao po župama Zagrebačke nadbiskupije umjetnice koje više nisu bile u liturgijskoj i sakralnoj funkciji, a niti su se čuvale na prikladnom mjestu. Svoj nesebičan rad na prikupljanju Dočkal je opisao u nizu članaka koje je objavio u Katoličkom listu od 1940. do 1944. godine, a u glavnom inventaru DM-a broj je od 2299 umjetnina skupljenih do 1944. godine, a taj broj je poslije i povećan… S dolaskom komunističkih vlastodržaca kurija na Kaptolu 28, gdje je bio smješten muzej, bila je oduzeta u procesu nacionalizacije Zagrebačkoj nadbiskupiji 1947. godine, a u njezine dvorišne prostore bili su naseljeni stanari. Presudne 1971. kada u Znikinu kuriju silom loših socijalnih prilika useljavaju odlukom Nadbiskupijskog duhovnog stola umirovljeni svećenici u toj se kuriji otvara Dom za umirovljene svećenike, a umjetnice iseljavaju na različite lokacije i muzej prestaje s radom.
Pintarić je rekao i da, kako kao što je to zapisao dr. Stjepan Kožul, „Tada nitko nije bio svjestan koliko će dalekosežna biti posljedica ovog iseljavanja“, ali da kako muzej nikad nije prestao djelovati, te da su napravljeni prvi koraci da se skoro vrati na staru lokaciju u Znikinu kuriju na Kaptol 28.T

3 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.