VIRTUOZNA MARTINA FILJAK NA ZVARŠNOM KONCERTU 65. SEZONE ZAGREBAČKIH SOLISTA U HGZ-u

VIRTUOZNA MARTINA FILJAK NA ZVARŠNOM KONCERTU 65. SEZONE ZAGREBAČKIH SOLISTA U HGZ-u

20. lipanj, 2019.
Print Friendly, PDF & Email

 

Piše: Igor Koruga

Nije sigurno da su se Beethoven (1770-1827) i Mozart (1756-1791) ikada upoznali. Njihova imena spominju se u istom dahu još 1783. godine kada je Beethovenov prvi učitelj kompozicije, njemački skladatelj i dirigent Christian Gottlob Neefe (1748-1798), podržao odlazak svog perspektivnog učenika iz rodnog Bonna kako bi razvio svoj mladenački genij i ¨postao drugi Wolfgang Amadeus Mozart¨. Neefe je, štoviše, mislio da bi uz odgovarajuće novčano pomaganje njegov poletni učenik mogao obići sve europske kulturne prijestolnice i uspješno zabaviti tamošnje dokono plemstvo, a k tome još, u vrijeme tadašnje Mozartove obuzetosti sve većom reputacijom virtuoznog pijanista, postati i vodeći bečki skladatelj. Međutim, Neefe nije dovoljno dugo živio da bi shvatio da se malo previše zanio u svojim nadanjima, posebno glede skladateljstva i poredbi s Mozartom. Naime, vrlo je vjerojatno da su se dvojica bečkih velikana prvi put susreli 1787. godine kada je šesnaestogodišnji Beethoven napustio Bonn kako bi udahnuo zrak sofisticiranog Beča, a to je bilo otprilike pet godina uoči njegovog definitivnog nastanjivanja u austrijskoj prijestolnici i početka usavršavanja kod Josepha Haydna (1732-1809) i Antonija Salierija (1750-1825). Budući da je te 1792. godine Mozart već ležao u neoznačenom grobu, Beethovenu su se otvorila vrata domova u kojima je još nekoć bilo popularno Mozartovo muziciranje. Možda je i zbog toga Beethoven često skladao svoje osvrte na Mozartovu ostavštinu u smislu nizova od 12 varijacija za violinu i klavir, WoO 40, na ariju ¨Se vuol ballare¨ iz Figarovog pira, 12 varijacija za violončelo i klavir, Op. 66, na ariju ¨Ein Mädchen oder Weibchen¨ iz Čarobne frule, ali i 7 varijacija za violončelo i klavir, WoO 46, na ariju ¨Bei Männern, welche Liebe fühlen¨ iz Čarobne frule te velebni Kvintet za klavir i drvene puhače u Es-duru, Op. 16, po uzoru na istovrsni Mozartov Kvintet, KV 452, u istom tonalitetu.

Virtuozni istup

Nadalje, zna se i to da je Beethoven sa svojim Trećim koncertom za klavir i orkestar u c-molu, Op. 37, oblikovao najdublju vrstu umjetničkog plagijata, odavši pritom počast Mozartovom 24. klavirskom koncertu u c-molu, KV 491, ali i velikoj klasičnoj tradiciji Sturm und Dranga. Rukopis Trećeg, premijerno protumačenog 5. travnja 1803. tri godine nakon autorovog ispisa posljednje note, odabrala je i naša ugledna pijanistica Martina Filjak (1978) kako bi se predstavila zagrebačkoj publici, u subotu 15. lipnja 2019. u velikom HGZ-u od 20 sati, u prvoj polovici završnog koncerta 65. Sezone Zagrebačkih solista u HGZ-u 2018/2019. Svoj nastup, ili bolje rečeno istup, Filjak je bazirala na virtuoznosti bez premca, ali i prepotentnoj dionici klavira koja se nerijetko i nepotrebno udaljavala od doista savršene pratnje Zagrebačkih solista. Uz tako tečan, ugođen, britak i izražajan gudački zvuk naprosto je bila šteta što konačan cilj svih umjetnika na pozornici nije bio isti.

Šokirani nekad i danas

Stoga se vrhunac večeri dočekao tek u drugom dijelu koncerta u kojem su naši (po)najbolji gudači maestralno portretirali vjerojatno najdetaljniji (tonalitetni) pristup konitnuiranoj tonskoj manipulaciji i razvoju sitnih varijacija, izvorno uobličen u gudački sekstet (za dvije violine, dvije viole i dva violončela) Preobražena noć, Op. 4, austrijskog skladatelja i utemeljitelja Druge bečke škole, Arnolda Schönberga (1874-1951). Tu su Noć, programski postavljenu na istoimenoj pjesmi njemačkog pjesnika Richarda Dehmela (1863-1920) – o ženi, muškarcu i nezakonito začetom djetetu, u potpunosti (do)shvatili voditelji dionica Solista odmaknuvši se pomalo od tobožnje blasfemije i opscenosti, a nimalo od tumačenja inverzije (neriješenog) ¨devetog¨ akorda i karaktera muškog i ženskog glasa. Umjetnici su osim vrlo čvrste forme u obliku Ronda (A-B-A-C-A), precizno naglasili i začudne karaktere pojedinih odjeljaka: ¨epski¨ A (prema Schönbergovom doživljaju), tjeskobni B (prema ženinom priznanju nezakonite trudnoće) i topli, pjevni i lirski C (prema čovjekovom opraštanju i prihvaćanju). A za razliku od ranih slušatelja koji su bili šokirani s intenzitetom i gustoćom Schönbergovog kontrapunkta te s novim harmonijskim teritorijem i s praktičnom neizvodljivošću, današnji su štovatelji komorne glazbe možebitno bili šokirani s (ne)prirodnom percepcijom muškaraca i žena. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. Ustaša
    #1 Ustaša 22 lipanj, 2019, 05:02

    Stjepandić je monstrum

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.